Vratobolja – 4. dio

Paracetamol u punoj dozi je često dovoljan. Za odrasle to znači paracetamol 1000mg (Lupocet 1000) do 4 puta dnevno.

Ostali lijekovi:

  • Nesteroidni antireumatici. Navedeni lijekovi djeluju na smirenje upale i boli. Najčešće se koristi ibuprofen (Neofen),  jer se dobro podnosi. Najvažnije nuspojave ove skupine lijekova su: gastritis ili ulkus želuca, no navedene nuspojave se mogu spriječiti lijekovima koji štite želučanu sluznicu. 
  • Opioidni analgetici. To su jači lijekovi protiv bolova, kao što su tramadol, koji se uzima samostalno ili u kombinaciji s paracetamolom. Zatvor je najčešća nuspojava ove skupine lijekova. Da bi se spriječio zatvor, potrebno je uzimati puno vode i jesti hranu s puno vlakana.
  • Mišićno-relaksirajući lijekovi kao što su diazepam se mogu uzimati kratkotrajno ukoliko postoji napetost mišića vrata. Njih ne treba kombinirati s opioidnim analgeticima.
  • Kortikosteroidi. Ova skupina lijekova ima snažan protuupalni učinak. Mogu se primjenjivati kao injekcije ili kao tablete.
  • Triciklički antidepresivi se također mogu primjenjivati, ali samo kod kronične križobolje.

Opće mjere:

  • Dobar sjedeći položaj naposlu ili dobar položaj računala. Uspravno sjedenje.
  • Tvrđi madrac i manji jastuk, koji prati fiziološku krivinu vrata.
  • Mekani ovratnik koji podržava vrat može pomoći ublažiti bol umanjujući pritisak na strukture u vratu, ali se ne preporuča dugotrajno koristiti, odnosno ne duže od 2 tjedna.
  • Psihoterapija. Korisna metoda u liječenju kronične vratobolje.
  • Edukacija. Važno je bolesniku objasniti o uzroku boli, postupcima terapije, kao i o prognozi bolesti.

Fizikalna terapija

Metode fizikalne terapije poput krioterapije (terapija hladnoćom, led ili sprej za hlađenje) ili termoterapije su nam jako korisne u liječenju ovih tegoba, ovisno o stadiju bolesti. Od metoda fizikalnih procedura također se koristimo i TENS-om (električni impulsi koji olakšavaju bol), LASER-om, magnetoterapijom, kao i masažom.   

Različite tipove vježbi koristimo u liječenju vratobolje. Poput vježbi opsega pokreta, gdje pokušavamo povećati pokretljivost vratne kralježnice ili je vratiti u prvotno stanje. Također su nam bitne i vježbe snaženja mišića, s tim da u početnoj fazi uvijek radimo statičke vježbe, odnosno vježbe kod kojih ne dolazi do pokreta u vratu, već samo naprežemo mišić. No, važno je naučiti pravilno izvođenje vježbi za vratnu kralježnicu i navedene vježbe raditi kod kuće.

Od „alternativnijih“ metoda se koriste: akupunktura, trakcija, mobilizacija i manipulacija. Akupunktura uključuje umetanje tankih iglica u različite točke na tijelu. Istraživanja su pokazala da akupunktura može biti korisna za mnoge vrste boli.

Kirurški i drugi postupci:

  • lnjekcije steroida i analgetika. Aplikacija kortikosteroidnih lijekove blizu korijena živaca, ili u male zglobne površine u kostima vratne kralježnice ili u mišiće u vratu mogu pomoći smanjiti bol. Pojedini lijekovi, kao lidokain (analgetik), možemo  dati lokalno, putem injekcije.
  • Operacija. Kirurške operacije su rijetko potrebne za vratobolju. Međutim, to može biti opcija za ublažavanje pritiska na korijen živca ili kompresiju leđne moždine.

Terapijske metode navedene u tablici ispod, imaju najbolje znanstvene dokaze o djelotvornosti u navedenom tipu vratobolje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Bol

Bol u nozi nakon pada – imam li razloga za brigu?

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

RTG križa

RTG križa – možete li mi očitati nalaz i dati Vaše mišljenje?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Možete li mi očitati RTG nalaz križa?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR križa – molim Vas tumačenje nalaza