Gastroezofagealna refluksna bolest

Gastroezofagealna refluskna bolest, također poznata i kao GERB, posljedica je vraćanja kiselog želučanog sadržaja u jednjak. Do navedene pojave dolazi kod svih ljudi, no kod pacijenata sa simptomima usporeno je otklanjanje kiseline iz jednjaka.

Piše: Dr. Tihomir Bradić

Gastroezofagealna refluskna bolest, također poznata i kao GERB, posljedica je vraćanja kiselog želučanog sadržaja u jednjak. Do navedene pojave dolazi kod svih ljudi, no kod pacijenata sa simptomima usporeno je otklanjanje kiseline iz jednjaka. Rezultat djelovanja kiseline na sluznicu jednjaka simptomi su refluksne bolesti – osjećaj vraćanja hrane, pečenje u ždrijelu i iza prsne kosti, tj. žgaravica.  Rijeđi simptomi te bolesti su kašalj, promuklost, oštećenje zubne cakline. Kod ljudi koji boluju od asthme, aktivnost GERBa može podržavati aktivnost asthme.

Gastroezofagealna refluksna bolest, ili GERB, sve je učestalija bolest u općoj populaciji. Razlog tome je porast učestalosti prekomjerne tjelesne težine, pušenje, masna hrana, nepravilne prehrambene navike, sjedeći stil života.

Naime, zbog povećanja tjelesne težine, dolazi do porasta tlaka u trbuhu. S druge pak strane, masne stanice oslobađaju spojeve koji dovode do opuštanja mišića koji zatvara završni dio jednjaka. Iz tih razloga dolazi do učestalijeg vraćanja želučanog sadržaja u jednjak. Do opuštanja mišića koji sprečava vraćanje želučanog sadržaja u jednjak dovodi i uslijed konzumacije masne hrane te je istu potrebno izbjegavati, kao i kasne obroke, tj. nakon 6h poslije podne. Naime, uslijed uzimanja hrane u kraćem periodu od 4h prije lijeganja želudac se ne uspijeva isprazniti te dolazi do simptoma GERBa.

Kod pacijenata koji boluju od GERBa učestalo se javljaju 3 pitanja:

Da li je endoskopija  (gastroskopija) nužna za postavljanje dijagnoze?

Endoskopski (gastroskopski) pregled nužan je kod bolesnika s otežanim ili bolnim gutanjem, nenamjernim gubitkom tjelesne težine preko cca 5 kg u 6 mjeseci, ima slabokrvnost ili znakove krvarenja iz probavnog sustava. Također, ukoliko bolesnik ima dugogodišnje tegobe, a do sad nije obrađivan, uputno je učiniti gastroskopiju kako bi se otkrile neke promjene sluznice u sklopu refluksne boelsti. U slučaju izostanka tih simptoma moguće je postaviti dijagnozu na osnovu kliničkih, tipičnih simptoma, te probne terapije lijekovima koji spriječavaju lučenje kiseline, primjerice pantoprazolom (Zoltex) ili omeprazolom (Target plus).

Da li uredan gastroskopski nalaz isključuje postojanje bolesti?

Uredan gastroskopski nalaz ne isključuje postojanje refluksne bolesti jednjaka. Čak 60% bolesnika s navedenom bolesti, a koja je dokazana specifičnijim testovima, nema promjena sluznice vidljivih endoskopom.

Kako si pomoći?

Bolesnici koji imaju intenzivne žgaravice moraju uzimati kontinuiranu terapiju lijekovima koji zaustavljaju lučenje želučane kiseline, kao što su pantoprazol (Zoltex) ili omeprazol (Target plus), u najkraćem trajanju od mjesec pa ćak do 6 mjeseci. Tada se može postupno pokušati snižvati doza navedenih lijekova do najmanje djelotvorne doze, kojom se nastavlja liječiti bolesnika. U slučaju izrazitog smanjenja tegoba, moguće je uvesti i terapiju lijekovima za sprečavanje lučenja želučane kiseline po potrebi, znači, samo u slučaju pojave tegoba. S druge pak strane, u slučaju dlaje prisutnosti tegoba ili čimbenika koji podržavaju bolest navedeni se lijekovi sigurno mogu nastaviti uzimati i doživotno.

Također se vrlo važno pridržavati i higijenskih uputa – pokušati smanjiti tjelesnu težinu, prekinuti pušenje, uzimanje kasnih, obilnih obroka, uzimanje tekućine uz hranu, fizičku aktivnost neposredno nakon obroka, podignuti uzglavlje kreveta.

Koristeći ove jednostavne higijenske upute i viesoko djelotvorn lijekove za sprečavanje lučenja želučane kiseline, moguće je uspješno kontrolirati simptome ove bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Gastroenterologija

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Gastroenterologija

Trebam li napraviti još pretraga za jetru?

Gastroenterologija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Gastroenterologija

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Gastroenterologija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Gastroenterologija

Možete li mi očitati nalaze gastroskopije i kolonoskopije?

Gastroenterologija

Nealkoholna masna jetra – 1. dio

Masna jetra je sveprisutna bolest današnjice rasprostranjena širom svijeta sa prevalencijom koja iznosi oko 25% (1), a definira je nakupljanjem masti u hepatocitima koja prelazi 5% mase jetre. U svakodnevnoj kliničkoj praksi metoda izbora za postavljenje dijagnoze masne jetre je transabdominalni ultrazvuk. Hiperehogeni prikaz jetrenog parenhima u komparaciji sa tkivom bubrega ukazuje na infiltraciju jetrenih […]

Gastroenterologija

Proljev – nepoželjan suputnik na odmoru

Kreću godišnji odmori i dok razmišljamo o putovanju, rijetko nam padaju na pamet probavne tegobe, u prvom redu proljev… Kako bi izbjegli zarazu i sačuvali užitak u zasluženom ljetnom odmoru, važno je poznavati glavna obilježja najčešćih uzročnika te se striktno pridržavati pravila osobne higijene i higijene prehrane. Proljev, zapravo, sam po sebi nije bolest, već simptom […]