Čokoladna cista jajnika narodni je naziv za endometriotičnu cistu na jajniku (lat. Cysta endometriotica ovarii). Pri samom spominjanju tog izraza, oni „upućeni” bi vjerojatno naveli nešto od sljedećega: to je opasna bolest, ne može se izliječiti, trudnoća je nemoguća, može prijeći u rak… No, što je u stvari točno? I što uopće znamo o endometriozi?

„Čokoladna cista” jajnika narodni je naziv za endometriotičnu cistu na jajniku (lat. Cysta endometriotica ovarii). Pri samom spominjanju tog izraza, oni „upućeni” bi vjerojatno naveli nešto od sljedećega: to je opasna bolest, ne može se izliječiti, trudnoća je nemoguća, može prijeći u rak… No, što je u stvari točno? I što uopće znamo o endometriozi?

Endometrioza (koja se ne javlja samo kao cista na jajniku, nego se u vidu manjih/većih endometriotičnih žarišta može pojaviti na mnogim organima), unatoč mnogim istraživanjima i spoznajama još je uvijek zagonetna bolest. Npr. ne zna se točno zašto i kako nastaje, nema jedinstvenog i najučinkovitijeg liječenja, nije sasvim jasno treba li se liječiti (operirati) prije trudnoće, itd. Zato smo priredili ovaj kratki osvrt na endometriozu, nadajući se kako ćemo na taj način ipak ublažiti strah od ove bolesti i možda ju učiniti razumljivijom. 

Zastupljenost endometrioze

• u općoj ženskoj populaciji zastupljena je s oko 5%,
• u posebnoj skupini žena (npr. onih s dijagnozom neplodnosti) oko 7 puta je češća nego u ostaloj reprodukcijskoj populaciji žena i zastupljena je s oko 35% te
• u bolesnica sa sindromom zdjelične boli u oko 50% žena je upravo endometrioza u pitanju.

Teorije o nastanku endometrioze

Više ih je, a sam podatak o postojanju mnogih teorija o nastanku bolesti govori kako je bolest dobrim dijelom nepoznanica.

• mayerova teorija(metaplazija epitela u toku embrionalnog razvoja),
• sampsonova implantacijska teorija (retrogradni refluks krvi i endometriotskih čestica tijekom menstruacije),
• teorija o mogućoj autoimunoj prirodi bolesti te
• teorija o mogućem poligenskom, multifaktorskom nasljeđivanju.

Najčešći simptomi endometrioze (ovise o smještaju i rasprostranjenosti endometriotičnih žarišta).

• zdjelična bol (koja se najčešće pojačava tijekom menstruacije),
• bolni spolni odnosi,
• nalaz palpabilnih bolnih čvorića pri bimanualnom palpacijskom ili rektalnom ginekološkom pregledu te
• drugi, naoko nespecifični simptomi, ovisno o zahvaćenosti drugih organa i/ili organskih sustava (simptomi sa strane urološkog, respiratornog, probavnog lokomotornog, živčanog sustava).

Postavljanje dijagnoze

• ciljana anamneza (kada se bolovi javljaju, imaju li veze s menstruacijskim ciklusom, postoji li problem neplodnosti),
• ginekološki pregled na ginekološkom stolu (bimanualni palpacijski ili rektalni),
• ginekološki ultrazvučni pregled (vaginalnom ili abdominalnom/rektalnom sondom) upotpunjen obojenim doplerom.,
• određivanje serumskih biljega (npr. CA 125),
• dijagnostička laparoskopija (koja, ovisno o nalazu, može biti i terapijska), rjeđe laparotomija te
• eventualno i dodatne radiološke pretrage, kao npr. CT, MR.

Liječenje endometrioze

Uspješnost liječenja procjenjuje se obzirom na smanjenu rasprostranjenost enodmetriotičnih žarišta, na smanjivanje ili otklanjanje bolova i na poboljšanu reprodukcijsku sposobnost, a može biti:

• medikamentozno i
• kirurško.

Kako bi liječenje i prognoza bolesti bili što bolji, u svijetu su u toku nastojanja iznalaženja odgovarajuće klasifikacije bolesti. No, obzirom je oko endometrioze još dosta nepoznanica, bolesnicama s endometriozom pristupa se individualno. To je također nešto što bi se trebalo razumjeti, jer se liječenje jedne ipak razlikuje od liječenja druge.