Promjene raspoloženja u menopauzi (period u životu žene između oko 45. i 55. godine života)uobičajeno se nazivaju menopauzalom depresijom. Je li doista riječ o depresiji u pravom smislu.

Promjene raspoloženja u menopauzi (period u životu žene između oko 45. i 55. godine života)uobičajeno se nazivaju menopauzalom depresijom. Je li doista riječ o depresiji u pravom smislu definicije? 

Depresija se definira kao bolest uzrokovana mnogim, ponajprije biološkim čimbenicima. Jedan od važnijih hormona koji kontrolira raspoloženje je serotonin, pa promjene u razinama serotonina mogu za posljedicu imati razne promjene raspoloženja, kao što su različito dugi periodi intenzivne žalosti, beznađa, melankolije, itd., što može dovesti do povlačenja u sebe, izolacije od drugih ljudi, razmišljanja o suicidu, itd. 

Menopauza može biti okidač depresivnim epizodama različitog intenziteta i pogađa oko 15% žena. Ponajprije se dešava u perimenopauzi, periodu od nekoliko godina prije nastupa zadnje menstruacije.

Postoje mnoge teorije zbog čega u tom periodu u životu žene dolazi do depresivnih epizoda.

Jedna govori o stresu zbog „starenja“, nemogućnosti mirenja s time i nemogućnosti da se isto zaustavi.

Druga govori o fluktuacijama u razinama hormona, ponajprije serotonina, estrogena, progesterona i androgena(zna se da snižene razine estrogena izazivaju promjene raspoloženja, ponajprije u smislu žalosti i beznađa). 

Može li se predvidjeti u koje žene će se u menopauzi razviti depresija?

Istraživanja su pokazala da su depresiji u menopauzi sklonije žene koje:

• su inače tijekom života imale intenzivnije promjene raspoloženja, depresivne epizode u svojim 20-im godinama života,
• su u iatrogenoj menopauzi(npr. zbog kirurškog zahvata je menopauza nastupila u ranijoj životnoj dobi),
• puše cigarete,
• su se odlučile na majčinstvo u kasnijim reprodukcijskim godinama,
• imaju stresni posao, itd. 

Kako se liječi depresija u menopauzi?

Današnji je stav da se u liječenju menopauzalne depresije kao prvi lijek izbora preporuči hormonsko nadomjesno liječenje (HNL), preporučljivo ono s višim količinama estrogena (ako žena nema kontraindikacije za uzimanje HNL-a). Istraživanja su pokazala da je učinak još bolji kada se uz HNL preporuči i antidepresiv. Antidepresiv koji prema istraživanjima ima vrlo dobar učinak na simptome depresije u menopauzi kada se samostalno primijenjuje je selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina. Kao model liječenja depresije u menopauzi ne smije se izostaviti ni psihoterapija, kao samostalna terapija ili uz naprijed navedeno medikamentozno liječenje. 

Nemali broj menopauzalnih žena koje su svjesne svojih promjena raspoložena, svojih depresivnih oblika ponašanja, često ne potraži stručnu pomoć, nego se vodi mišlju kako će to jednom proći. To je, međutim, krivi put. Budući se ne može unaprijed znati koliko depresija u menopauzi može biti ozbiljna, kakve posljedice može imati, preporuka je ipak kod prvih znakova promjena raspoloženja potražiti stručnu pomoć, za početak kod nadležnog ginekologa.