Depresija u menopauzi -mit ili stvarnost?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Promjene raspoloženja u menopauzi (period u životu žene između oko 45. i 55. godine života)uobičajeno se nazivaju menopauzalom depresijom. Je li doista riječ o depresiji u pravom smislu.

Promjene raspoloženja u menopauzi (period u životu žene između oko 45. i 55. godine života)uobičajeno se nazivaju menopauzalom depresijom. Je li doista riječ o depresiji u pravom smislu definicije? 

Depresija se definira kao bolest uzrokovana mnogim, ponajprije biološkim čimbenicima. Jedan od važnijih hormona koji kontrolira raspoloženje je serotonin, pa promjene u razinama serotonina mogu za posljedicu imati razne promjene raspoloženja, kao što su različito dugi periodi intenzivne žalosti, beznađa, melankolije, itd., što može dovesti do povlačenja u sebe, izolacije od drugih ljudi, razmišljanja o suicidu, itd. 

Menopauza može biti okidač depresivnim epizodama različitog intenziteta i pogađa oko 15% žena. Ponajprije se dešava u perimenopauzi, periodu od nekoliko godina prije nastupa zadnje menstruacije.

Postoje mnoge teorije zbog čega u tom periodu u životu žene dolazi do depresivnih epizoda.

Jedna govori o stresu zbog „starenja“, nemogućnosti mirenja s time i nemogućnosti da se isto zaustavi.

Druga govori o fluktuacijama u razinama hormona, ponajprije serotonina, estrogena, progesterona i androgena(zna se da snižene razine estrogena izazivaju promjene raspoloženja, ponajprije u smislu žalosti i beznađa). 

Može li se predvidjeti u koje žene će se u menopauzi razviti depresija?

Istraživanja su pokazala da su depresiji u menopauzi sklonije žene koje:

  • su inače tijekom života imale intenzivnije promjene raspoloženja, depresivne epizode u svojim 20-im godinama života,
  • su u iatrogenoj menopauzi(npr. zbog kirurškog zahvata je menopauza nastupila u ranijoj životnoj dobi),
  • puše cigarete,
  • su se odlučile na majčinstvo u kasnijim reprodukcijskim godinama,
  • imaju stresni posao, itd. 

Kako se liječi depresija u menopauzi?

Današnji je stav da se u liječenju menopauzalne depresije kao prvi lijek izbora preporuči hormonsko nadomjesno liječenje (HNL), preporučljivo ono s višim količinama estrogena (ako žena nema kontraindikacije za uzimanje HNL-a). Istraživanja su pokazala da je učinak još bolji kada se uz HNL preporuči i antidepresiv. Antidepresiv koji prema istraživanjima ima vrlo dobar učinak na simptome depresije u menopauzi kada se samostalno primijenjuje je selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina. Kao model liječenja depresije u menopauzi ne smije se izostaviti ni psihoterapija, kao samostalna terapija ili uz naprijed navedeno medikamentozno liječenje. 

Nemali broj menopauzalnih žena koje su svjesne svojih promjena raspoložena, svojih depresivnih oblika ponašanja, često ne potraži stručnu pomoć, nego se vodi mišlju kako će to jednom proći. To je, međutim, krivi put. Budući se ne može unaprijed znati koliko depresija u menopauzi može biti ozbiljna, kakve posljedice može imati, preporuka je ipak kod prvih znakova promjena raspoloženja potražiti stručnu pomoć, za početak kod nadležnog ginekologa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Možete li mi rastumačiti nalaz MR mozga?

Akutna ozljeda meniska

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Muškarci

O plodnosti i neplodnosti muškarca – općenito

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePitanjem plodnosti (fertilitet), neplodnosti (infertilitet) i smanjenom plodnošću (subfertilitet) u muškaraca bave se urolozi koji su subspecijalisti andrologije. O andrologiji je već bilo ranije riječi na ovim stranicama. Prije stotinjak, pa i dosta manje godina, je pitanje infertiliteta uglavnom bilo tradicionalno adresirano ženama, ali, osobito u posljednjih pedesetak godina smanjena plodnosti ili neplodnost muškarca postaje […]

Prehrana

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Bol

Kako si pomoći kod bolova u koljenima?

Sindrom iritabilnog crijeva

Uloga probiotika u sindromu iritabilnog crijeva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSindrom iritabilnog crijeva (SIC) je funkcionalni gastrointestinalni poremećaj koji pogađa značajan broj ljudi diljem svijeta, a karakteriziran je kroničnim ili ponavljajućim simptomima poput bolova u trbuhu, nadutosti, proljeva, zatvora ili njihove izmjene. Iako se ne smatra organskom bolešću, SIC značajno narušava kvalitetu života i često zahtijeva višestruke terapijske pristupe. U posljednjem desetljeću sve se više […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Crvenilo koje peče tijekom spolnog odnosa

Ginekologija

Poremećaji pupkovine

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKao što smo rekli pupčana vrpca ima mjesto s kojeg polazi iz posteljica, a krajnji dio ulazi u pupak fetusa. Razlikujemo niz poremećaji pupkovine s mjesta polazišta pupkovine iz posteljice. Normalno je polazište s centra posteljice korionske ploče), centralna insercija – inserio centralis. Polazište se može nalaziti uz središte -insertio paracentralis. Polazište pupkovine iz posteljice […]

Ginekologija

PUPKOVINA, pupčana vrpca

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLatinski- funiculus umbilicalis Engleski – umbilical chord Njemački – nabelschnur Pupčana vrpca se stvara i traje tijekom prenatalnog razvoja čovjeka. Što znači prenatalni razvoj čovjeka? To je razvoj čovjeka od začeća do rođenja. Pupkovina je po svom sastavu fiziološki i genetski dio fetusa. Slijedom mnogih embrioloških događanja, pupčana vrpca nastaje od mnogih embrioloških tvorbi i […]

Ginekologija

Upale posteljice – vilitis

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpale posteljice (vilitis) obično nastaju putem krvi (hematogeno), širenjem uzročnika iz krvi majke u tkivo posteljice. Upalna reakcija se nalazi u tkivu posteljičnih resica. Makroskopski kada se posteljica pogleda, ona izgleda uredno. Zbog tih događanja posteljica može biti nešto lakša ili nešto teža za gestacijsku dob. No, kada se uzorak tkiva posteljice stavi pod mikroskop, […]

Ginekologija

Placenta praevia – porođaj

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePorođaj se u slučaju nasjele posteljice najčešće dovršava carskim rezom. U svim slučajevima totalne i parcijalno nasjele posteljice carski rez je apsolutna indikacija. Carski rez može biti planiran kada nema krvarenja, a dosegnuto je 37 tjedana ili više, trudnoće. Ako je potrebno planirati raniji porod carskim rezom, potrebno je potvrditi zrelost fetalnih pluća. Carski rez […]

Ginekologija

Spolni odnos i trudnoća

Ginekologija

Placenta praevia – dijagnostika i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOsnovni simptom nisko nasjele posteljice je krvarenje, najčešće u drugoj polovici trudnoće. No, svako krvarenje potkraj drugog i početkom trećeg tromjesečja trudnoće ne znači da je u pitanju nisko nasjela posteljica, ona samo sudjeluje u 20 % slučajeva. Najčešće je krvarenje nepoznatog uzroka (u 45% slučajeva), potom aburpcija (odljuštenje) posteljice u 30 % slučajeva. Ostali […]

Ginekologija

Placenta praevia

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŠto je placenta praevia? Kada se placentacija i razvoj posteljice smjesti na donjem djelu maternice (donji uterini segment) te se tako posteljica nalazi između vrata maternice i ploda. Tako da zapravo blokira ili možemo reći sprječava rađanje djeteta. Takvo smještena posteljica može potpuno ili djelomično prekrivati donji uterini segment. Razlikujemo četiri stupnja: Pojavnost nasjele posteljice […]