Iza poroda – i sreća i tjeskoba

Rođenje djeteta sretan je događaj ne samo za roditelje, nego i užu i širu obitelj, za kumove, prijatelje, … Ako je žena po prvi puta postala majka, teško joj je vjerovati da su dani provedeni u rodilištu iza poroda za duže vrijeme zadnji dani kada je spavala više sati u komadu.

Povratak iz rodilišta u dobro poznato okruženje

Po povratku iz rodilišta, neke će dočekati i nove sitnice u sobi u kojoj će boraviti novorođenče, u neka ranija vremena, prije pandemije, narednih dana izmjenjivali su se čestitari – neki su očekivani s veseljem, drugi s … ne baš tolikim veseljem, …

Unatoč pomoći oca djeteta, možda i baka i djedova, tetki i stričeva, veći dio svakodnevnih obaveza je ipak na novopečenoj majci.

Iza prvih dana kada je majka novorođenčeta još pod dojmom novih okolnosti, toliko angažirana da umor i ne osjeća, tijelo i duša traže svoje i ona ubrzo počinje biti svjesna toga. Počinje se javljati umor, razdražljivost, nesanica, promjene raspoloženja i sva ostala stanja koja prate ekstremna raspoloženja, u ovom slučaju sreće.

Tijelo i duša traže svoje

Takve promjene, odnosno stanja neispavanosti, otežanog usnivanja, umora, razdražljivosti, koja traju razumno vrijeme i koja nije potrebno posebno tretirati, razumljiva su, očekivana i normalna.

No kada takve promjene ne prolaze, kada ih nije moguće kontrolirati, kada ukućani primjećuju da se s majkom počinje dešavati „nešto čudno“, onda je potrebna liječnička pomoć.

Važno je osvijestiti populaciju o takvim stanjima, kada je potrebno potražiti liječničku pomoć, koja su u medicini poznata i koja se mogu tretirati. A najvažnije je probleme ne „gurati pod tepih“ i pravovremeno zatražiti pomoć.

Ne gurati probleme pod tepih

Dobro poznato stanje promijenjene percepcije u majke iza poroda poznato je pod nazivom poslijeporođajna depresija i pogađa tisuće i tisuće žena. Simptomi poput nervoze, tuge, problema sa spavanjem, samooptuživanja i slični mogu se javiti nekoliko mjeseci, pa i do nekoliko godina po porodu.

Ovakvo stanje majke važno je prepoznati i zatražiti stručnu pomoć. Nekada će ta pomoć biti u vidu razgovora, nekada će biti potrebno i liječenje lijekovima.

Kako unaprijed znati?

Može li se unaprijed predvidjeti u koje će se žene razviti poslijeporođajna depresija? Ne može. Može se očekivati u žena koje su prije trudnoće imale neku neurozu ili se liječile kod psihijatra, u onih koje su imale neki oblik šećerne bolesti i slično, ali i u potpuno zdrave žene, žene koja do tada nije imala u tom smislu opterećenu anamnezu.

Čovjek nije otok, čovjek je društveno biće, zoon politikon.

Često tek okolina primijeti kako se s pojedincem nešto dešava. Slijedom toga ni ova situacija poslijeporođajne depresije nije iznimka. Podrška najmilijih, ukućana, prijatelja i ovdje je nezamjenljiva.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Depresija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrijski pregled

Tjeskoba usred noći – što da radim da to prestane?

Iz iste kategorije

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Postoji li mogućnost trudnoće?

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Mamografija – upit

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]