Je li opravdano tražiti “drugo mišljenje”?

Zatražiti drugo mišljenje nije znak nepovjerenja prema liječniku, nego osviještenosti pojedinca koji želi aktivno sudjelovati u svom liječenju.

Razumljivo je kako će se pojedinac, kada je suočen s dijagnozom, nastojati informirati o svojoj bolesti, o tome kako se ta bolest liječi, kakav je uspjeh liječenja, kakva je prognoza bolesti itd. U tom kontekstu treba se spomenuti i veliki utjecaj medija u kojima nailazimo na razne medicinske i „medicinske“ savjete, čemu je potrebno pristupiti kritički i promotriti samo savjete kojih su autori liječnici. U suprotnom, iz neznanja, veća je mogućnost nehotičnog nanošenja štete svom zdravlju, nego koristi.

Prije negoli se odluči zatražiti drugo mišljenje, savjetuje se kod liječnika/liječničkog konzilija koji je postavio dijagnozu i predložio plan liječenja raspitati se detaljno o svemu i vjerovati svom instinktu (naročito ako je osoba medicinski laik). Ako iza toga i dalje postoje nedoumice ili osoba jednostavno nema dobar osjećaj, tada je traženje drugog mišljenja opravdano.

Kod traženja drugog mišljenja potrebno je dobro se informirati koji su stručnjaci koji se bave baš tom bolešću, koji imaju dobre rezultate u liječenju (ovom ili onom metodom, odnosno pristupom), gdje su locirani i gdje bi se liječenje provodilo (ako do njih morate putovati) i drugo. Drugo mišljenje može biti identično prvome, a može biti i različito. Ako je isto, onda se preporuča to prihvatiti, jedino se treba odlučiti gdje će se liječenje provesti. Ako je drugačije, mogu se zatražiti i dodatna mišljenja. To su već za pojedinca zbunjujuće situacije i vrlo je teško odvagnuti čijem se mišljenju prikloniti.

Kod traženja drugog mišljenja treba se imati na umu i vrijeme koje je pojedincu na raspolaganju, s obzirom na dijagnozu, na mogućnosti dogovora drugog mišljenja i na donošenje vlastite odluke. Najčešća dijagnoza zbog koje se traži drugo mišljenje je maligna bolest, odnosno mogućnosti liječenja maligne bolesti – operirati, zračiti, primijeniti kemoterapiju ili kombinirano liječenje. Vrlo često se traži drugo mišljenje i kod premalignih stanja – treba li zauzeti stav „čekati i kontrolirati“ ili neki određeni model liječenja (medikamentozni ili poštedni kirurški).

Nije rijetko zatražiti drugo mišljenje i kod benignih dijagnoza, kada se preporuča jedan model konzervativnog, medikamentoznog liječenja, a pojedinac iz nekih osobnih razloga nije sklon tom lijeku. I tako dalje.

Na koncu, kada se dobije drugo (ili treće, ili još koje) mišljenje, tada je osoba već prilično informirana, daljnjih nedoumica ne bi trebala imati. Tada je zapravo odluka o liječenju i kome ukazati povjerenje pitanje trenutka. I s time ne bi trebalo odugovlačiti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Bakterije

Možete li mi reći je li nalaz urina u redu?

Boja kože

Vitiligo

Promjena u boji kože može biti u obliku pojačane pigmentacije ili gubitka pigmenta. Koža ima određenu boju za koju su zaslužne stanice melanociti, a kada boja nije ujednačena ili ako se ona na pojedinim dijelovima tijela gubi tada se govori o poremećajima pigmentacije. Melanociti su stanice koja se nalaze u bazalnom sloju epidermisa i proizvode […]

Dlaka

Hipertrihoza

Hipertrihoza je pojava pretjeranog rasta dlaka na tijelu na mjestima koja nisu uobičajena (hiper- + grč. θρίξ: dlaka, vlas + -oza, lat. hypertrichosis). Uočiti se može neposredno nakon rođenja kao vidljiva dlakavost ili se može razviti kasnije tijekom života. Jednako je zastupljen u muškaraca i u žena, jer ovaj poremećaj u rastu dlaka nije pod […]

Alzheimerova bolest

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Fimoza

Relativna fimoza – nastavak

Iz iste kategorije

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Skraćeni vrat maternice – molim savjet

Ginekologija

Produljeno menstrualno krvarenje – molim Vaše mišljenje

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]