Koja je optimalna dob za majčinstvo

Reproduktivna dob žene traje od prve do zadnje menstruacije u njenom životu. Međutim, s obzirom na mnoge čimbenike, nije svaka dob tijekom reprodukcijskog razdoblja.

Reproduktivna dob žene traje od prve do zadnje menstruacije u njenom životu. Međutim, s obzirom na mnoge čimbenike, nije svaka dob tijekom reprodukcijskog razdoblja žene jednako pogodna, ili rizična glede trudnoće.
S medicinskog stajališta (što uključuje moguće rizike za dijete, opću kondiciju majke i njenu emocionalnu, psihičku i intelektualnu zrelost), idealan period za ostvarenje majčinstva je između 20-ih i 30-ih godina života.
U današnje vrijeme, više je pravilo nego rijetkost da žene iz raznih razloga odgađaju majčinstvo (dok se ne afirmiraju u poslovnom smislu, ne nađu „pravog“ partnera, ostvare prikladnu financijsku osnovu i drugo) do kasnijih reprodukcijskih godina. Ali isto tako, zbog sve veće samostalnosti mlađe generacije, sloboda svih vrsta, … u porastu su i maloljetničke trudnoće. Obje ove grupe trudnica zatijevaju posebnu prenatalnu skrb, jer svaku takvu trudnoću prate sasvim posebne moguće komplikacije.

Zašto je dob žene između 25-te i 35-te godine života idealna za majčinstvo?

  1. Menstrualni ciklusi uglavnom su pravilni, što najčešće podrazumijeva kako su i ovulacijski. Ako i kroz razuman period redovitih i nezaštićenih spolnih odnosa ne dođe do zanošenja, ima se dovoljno vremena za liječenje neplodnosti i pokušaje zanošenja iz postupaka medicinski potpomognute oplodnje. U kasnijoj reprodukcijoj dobi veća je vjerojatnost za potrebom medicinske oplodnje, a istovremeno je za očekivati i slabiji uspjeh tih postupaka.
  2. U toj je životnoj dobi manja vjerojatnost kompliciranja trudnoće nekim bolestima majke (npr. malignim, povišenim tlakom u trudnoći ili trudničkom šećernom bolešću i drugo). U ranijoj i kasnijoj reprodukcijskoj dobi žene češće se mogu očekivati neke od spomenutih, a i druge komplikacije, koje posljedično mogu imati i negativan utjecaj na sam tijek trudoće i razvoj ploda.
  3. Žena u ovom razdoblju života je u dobroj psihofizičkoj kondiciji, svakako boljoj nego u ranijim ili kasnijim godinama. To znači da će samu trudnoću lakše podnositi, a također i porod, bilo da će on biti vaginalni ili operativni (carskim rezom). Poslijeporođajni tijek (puerperij, babinje) također bi trebao proći bez značajnijih poteškoća. Isto tako, lakše će moći pratiti potrebe djece za raznim njihovim aktivnostima, a i jednostavnije će sklapati poznanstva s roditeljima prijatelja njihove djece, koji su ipak također najčešće u tim godinama.
  4. Rizici od kromosomskih abnormalnosti u djece majki ove životne dobi značajno su manji od onih u majki iznad 35 godina života. Neke kromosomopatije mogu se prenatalno dokazati (invazivnim metodama prenatalne dijagnostike-kordocentezom, biopsijom korionskih resica, ranom amniocentezom, koja se trudnicama iznad 35-te godine života svakako mora sugerirati, a hoće li buduća majka to htjeti učiniti ili ne ovisi samo o njoj), neke ne. Osim ovoga, u ovoj životnoj dobi trudnica manja je vjerojatnost i mnogih drugih komplikacija u trudnoći (primjerice prijevremenog porođaja, zastoja u rastu ploda i posljedično porođaja novorođenčeta manje porođajne težine za dob, rođenja mrtvorođenčeta itd.) i veća je vjerojatnost kako će sam porod biti vaginalni i bez komplikacija.

Koji bi bio zaključak?

Nabrojeno nam se činilo najznačajnije za spomenuti kada se razmatra optimalna životna dob žene za ostvarivanjem majčinstva.
Međutim, kako svi ljudi nisu isti, ne sazrijevaju istovremeno, nemaju iste prioritete u životu i tako dalje, optimalna životna dob za ženu za ostvarivanjem majčinstva je ona u kojoj se ona osjeća spremnom za tu ulogu. Uz napomenu kako treba shvatiti i prihvatiti moguća dobna ograničenja vezana uz kasniju reprodukcijsku dob.
Odgovorni roditelji nastojat će ostvariti potomstvo koje će odrastati u primjerenom okruženju, kada za to stvore optimalne uvjete. Ali to bi ipak trebalo biti u realnim granicama. U suprotnom se može desiti da se prema njihovom razmišljanju nikada ne stvore optimalni uvjeti za imanje djece, odnosno da se to dogodi u životnoj dobi kada ni medicina više ne može pomoći.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Postoji li mogućnost trudnoće?

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Mamografija – upit

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]