Primarni ginekolog

Primarni ili nadležni ginekolog je prvi specijalist u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj kojemu se žena treba javiti ako ima neki ginekološki, ili, kolokvijalno rečeno „ženski“ problem.

Primarni ili nadležni ginekolog je prvi specijalist u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj kojemu se žena treba javiti ako ima neki ginekološki, ili, kolokvijalno rečeno „ženski“ problem. Primarna zdravstvena zaštita žena je u domovima zdravlja, a sekundarna i tercijarna je u bolnicama, koje se rangiraju prema utvrđenim kriterijima.
Osim ovog, „državnog“ sustava zdravstvene zaštite, postoji i privatni zdravstveni sustav, koji funkcionira na drugoj osnovi, tj. na plaćanju – osobnom, odnosno u sklopu nekih osiguravajućih društava.
Svaka punoljetna ženska osoba u RH treba biti prijavljena u timu primarnoga ginekologa u domu zdravlja. Iznimno i djevojke prije punoljetnosti mogu biti u timu primarnoga ginekologa. U tom slučaju prijavljuju se uz suglasnost i u pratnji roditelja ili staratelja. U dogovoru primarnoga ginekologa i roditelja/staratelja, na preglede smije dolaziti sama, no ako je potrebno daljnje, invazivno liječenje, ili je potrebna daljnja, ponajprije invazivna dijagnostika, suglasnost za navedeno treba potpisati i roditelj/staratelj.
Iza ovog kratkog uvoda, što je zapravo kratka interpretacija službenih stavova i uputa, razmotrit ćemo kako izabrati nadležnoga, odnosno primarnoga ginekologa.
Danas, u vrijeme interneta, kada se do raznih informacija i dezinformacija u vrlo kratkom roku može doći u svakom trenutku, ponekad je teško odlučiti se za nešto, u bilo kojem kontekstu, pa tako i za doktora. Zakonodavstvo koje regulira elektronički sadržaj tek se treba uspostaviti, pa se u virtualnom svijetu pojavljuju razne i neprovjerene informacije, odnosno i ciljane dezinformacije. Naročito je mlada, školska i studentska populacija sklona informacije najprije potražiti na internetu, a tek se potom, eventualno, konzultirati s roditeljima, rodbinom, odnosno osobama od povjerenja.
Žene će tako najčešće i primarnu ginekološku ambulantu izabrati prema informacijama nađenima u virtualnom svijetu, pa će iza toga možda uslijediti nezadovoljstvo doktorom, odnosno medicinskim timom, odnosno situacije na štetu za obje strane.
Zato preporučamo čime se rukovoditi pri odabiru primarnoga ginekologa:
• lokacijom primarne ginekološke ordinacije – praktično je primarnoga ginekologa odabrati ili prema mjestu stanovanja, ili u blizini radnog mjesta, ili škole/fakulteta, kako udaljenost primarnoga ginekologa, odnosno zastoj na cesti ili pak ne-pronalazak parkirališnog mjesta ne bi bili izlika za nemogućnost odlaska na preglede,
• opremljenošću primarne ginekološke ordinacije – veliki dio dijagnostičke obrade može se i treba se moći obaviti u primarnoj ginekološkoj ordinaciji, pa je korisno unaprijed se raspitati o opremljenosti primarne ginekološke ordinacije u koju se namjeravate prijaviti, tj. koje se pretrage mogu ondje obaviti, kako ne bi za sve ili za skoro sve trebali odlaziti u bolnicu; važno je znati i s kojim laboratorijima i ustanovama određena primarna ginekološka ordinacija surađuje, primjerice, kuda se šalju citološki ili mikrobiološki uzorci i koliko se uobičajeno čekaju nalazi,
• osobom primarnoga ginekologa – ginekologija je možda jedina medicinska struka gdje će značajan broj žena najprije pitati je li ginekolog žensko ili muško. Za ovaj kriterij svaka žena ima svoje razloge, ali onima kojima je to važno svakako se unaprijed trebaju raspitati kojeg je spola ginekolog u razmatranoj primarnoj ginekološkoj ambulanti, kao i tko uobičajeno mijenja ginekologa, kada ovaj koristi godišnji odmor, ili je na bolovanju, ili je iz bilo kojeg razloga odsutan; je li vrstan u obavljanju i interpretaciji ginekološkog ultrazvučnog pregleda, kakav nastup ima (ovisno o tome volite li vi puno pričati i puno znati o svojem zdravstvenom stanju, ili pak znate da se nešto treba napraviti, ali ništa vas više o tome ne zanima, štoviše, hvata vas panika kada se uopće spomenu bolesti, ili liječenje i slično),
• najčešćom patologijom, odnosno skupinom žena prijavljenih u timu koji je vama interesantan – ima li među osiguranicama najviše trudnica, ili žena starije dobi, ili pak generativne; naime, svaka ova kategorija osiguranica ima svoje specifične ili karakteristične zdravstvene rizike, odnosno patologiju,
• načinom rada u primarnoj ginekološkoj ambulanti – na primjer koje je radno vrijeme (je li kompatibilno s vašim radnim vremenom i drugim obavezama), kakav je sistem naručivanja, što se smatra hitnim situacijama i slično.
O svemu navedenome (i ostalome, što ovdje nije navedeno, a nekome je možda važno) pametno je raspitati se „na licu mjesta“, odnosno osobnim dolaskom u primarne ginekološke ambulante koje su vama u užem izboru. Za nekoliko primarnih ginekoloških ambulanti između kojih ćete napokon izabrati „svoju“ najvjerojatnije ćete se odlučiti prema preporukama svojih rođakinja ili prijateljica. A „svoju“ ćete primarnu ginekološku ambulantu ipak izabrati uzevši u obzir sve navedeno i onaj neki vaš „filing“.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Ginekologija

Postoji li mogućnost trudnoće?

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Mamografija – upit

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]