Poslije upoznavanja osnovnih pojmova u ovom novom području znanosti, a da bi mogli bolje razumjeti događanja u mikrobiomu ljudskog organizma moramo razlikovati PREBIOTIKE i PROBIOTIKE.

ŠTO SU PREBIOTICI ?

Postoji više definicija, znanstvenih i manje znanstvenih objašnjenja. No osnovno je što moramo znati je da su PREbiotici hrana za PRObiotike. Da bi probiotici obavljali svoje mnogobrojne funkcije potrebni su prebiotici. Prebiotike unosimo hranom (ili dodatcima pehrane), te je njihova zadaća da prođu neoštećeni kroz probavni sustav, tj. nakon gutanja moraju preživjeti djelovanje želučane kiseline i žučne kiseline. Nakon toga moraju doći do debelog crijeva gdje ih čekaju probiotički mikroorganizmi. Takvi mikroorganizmi probavljaju i fermentiraju prebiotike i stvaraju mnoge druge korisne tvari. Prebiotici imaju utjecaj i na imunološki sustav.

Kada se prvi puta susrećemo sa PREBIOTICIMA ?

Kod dojenja se novorođenče prvi puta susreće sa prebioticima. Majka ne hrani samo svoje dijete, već i njegov mikrobiom. Majčino mlijeko sadrži GALAKTOSAHARIDE (to su polisaharidi u majčinom mlijeku). Osim tih šećera, u majčinom mlijeku se nalaze minerali, vitamini , masti i proteini. Za ishranu mikrobioma djeteta važni su galaktosaharidi koji djeluju na Bifidobakterije i Laktobacile u crijevima djeteta.

Postoji mnogo vrsta prebiotika, no najvažniji su:

• polisaharidi i oligosaharidi

POLISAHARIDI (poli+saharidi) su složeni ugljikohidrati. Njihove molekule su sastavljene od velikog broja jednostavnih šećera (monosaharida). Oni su zaliha glukoze (npr. škrob u biljaka i glikogen u životinja i ljudi). Osnovna građevna jedinica polisaharida je glukoza. OLGOSAHARIDI su ugljikohidrti građeni od 2-10 jedinica monosaharida (disaharidi i trisaharidi). Od disaharida poznati su laktoza i saharoza, a od heksoza –fruktoza. Takve škrobne namirnice su osnova za prehranu bakterija u debelom crijevu.

Kada se škrob razgrađuje proizvodi se biturat. On pomaže pri apsorpciji vode i elektrolita, važan je u funkcioniranju imunološkog sustava te djeluje protiv upale. Biturat je konjugirana baza maslačne kiseline koja se upravo proizvodi fermentacijom složenih ugljikohidrata i vlakana u crijevima. Biturat utječe na floru gastrointestinalnog sustava. Važna je uloga u liječenju i sprječavanju crijevnih infekcija te u poboljšavanju peristaltike crijeva. Namirnice bogate takvim škrobom i vlaknima su:

. kuhani ohlađeni krumpir

. zelene banane

. mahunarke

. grah

. zob

. riža

INULIN pripada skupini prirodnih polisaharida kojeg proizvode mnoge vrste biljaka. Inulin pripada klasi dijetalnih vlakana, a neke biljke ga skladište u korijenu. Inulin blagotvorno utiče na crijevnu mikrobiotu. Kada dođe do crijeva fermentira se u maslačnu kiselinu, octenu kiselinu i mliječnu kiselinu. Stvaraju se plinovi, ugljični dioksid, metan i vodik. Inulin hrani Bifidobakterije i Laktobacile. Pomaže pri apsorpciji minerala i poboljšava apsorpciju kalcija. Namirnice bogate inulinom su :

. korijen cikorije

. korijen čićka

. šparoge

. zeleni listovi maslačka

. češnjak, artičoke

. poriluk

. luk

. soja

. divlji ječam

POLIFENOLI pripadaju obitelji flavonoida, nalaze se u biljkama. Polifenoli se dijele u četiri klase; fenolne kiseline, flavonoidi, stilbeni i lignani. Flavonoidi su antioksidansi i nekI od njih se nalaze u:

. čajevi i voće (hespertin)

. crveno voće i bobice (cijanidin)

. soja (dijadzein)

. jabuka , grožđe, kakao (proantocijanidi)

. luk, čaj, jabuke (kvercentin)

Polifenoli se nalaze još u papru, cimetu,đumbiru, muškatnom oraščiću, kavi i crvenom vinu.

LIGNANI su polifenoli koji se nalaze u lanenim sjemenkama i drugim žitaricama.

PEKTINI se nalaze u brojnim vrstama voća posebno u pulpi sirovih jabuka. Pektin je vrsta škroba nalik na gel. On se koriste za izradu džemova i želea. Pektin ima antioksidativna i antimikrobna svojstva. Izuzetno povoljno utječe na sluznicu crijeva te poboljšava raznolikost mikroorganizama u crijevima. Hrana sa visokim udjelom pektina su jabuke, marelice, mrkva, zeleni grah, breskve, rajčice i krumpir.