Razmotrimo pojam sekundarna neplodnost

Sekundarna neplodnost označava situaciju kada u žene generativne dobi nakon prethodne (jedne ili više) spontane trudnoće uz redovite i nezaštićene spolne odnose, s istim partnerom, ne dolazi do ponovne trudnoće.

Sekundarna neplodnost označava situaciju kada u žene generativne dobi nakon prethodne (jedne ili više) spontane trudnoće uz redovite i nezaštićene spolne odnose, s istim partnerom, ne dolazi do ponovne trudnoće. Isprva par tomu ne pridaje osobitu pozornost, no nakon više mjeseci ili godina ipak se shvati kako problem postoji. Naravno, par najprije ne shvaća što im se događa, predbacuju si, sami sebi i jedno prema drugome, nerijetke su i situacije koje u konačnici dovedu do raspada bračne, odnosno partnerske zajednice. Neki parovi obrate se za pomoć liječnicima, no tijekom dijagnostičke obrade odustanu – i od slijedećeg potomstva i jedno od drugoga.
Međutim, što je ohrabrujuće, ipak veći dio njih shvaća kako je problem prisutan i kako prije negoli se odustane od daljnjih životnih planova ipak treba potražiti liječničku pomoć.
U tim slučajevima, muški će se partner najprije javiti izabranom liječniku opće/obiteljske medicine, a žena izabranom ginekologu.

Uslijedit će detaljna dijagnostička obrada, koja uključuje:

  • u muškog partnera: rutinske pretrage krvi i urina, spermiogram, pregled i eventualno daljnje liječenje kod urologa, mikrobiološke pretrage ejakulata i obriska uretre i primjereno liječenje te kontrolu iza eventualnog liječenja
  • u žena: rutinske pretrage krvi i urina, citološke (PAPA-test) i mikrobiološke pretrage uzoraka iz rodnice/s vrata maternice, ginekološki ultrazvučni pregled vaginalnom sondom, pretrage spolnih i hormona štitnjače, čimbenike koagulacije i određena antitijela iz krvi
  • u oba partnera: krvnu grupu i Rh-faktor, testove senzibilizacije, pretrage na hepatitise i HIV, antitreponemski test.

U slučaju upale (bakterijske, virusne, gljivične i dr) odgovarajuće liječenje je potrebno provesti u oba partnera, a nakon liječenja mora se provesti kontrolno testiranje.
U slučaju poremećaja u razinama nekih hormona (najčešće se radi o sniženom progesteronu u žena ili poremećenoj funkciji štitnjače), potrebno je također provesti adekvatno liječenje – gestagenima, odnosno supstitucijska terapija u slučaju smanjene/pojačane funkcije štitnjače.
U slučajevima poremećaja u čimbenicima koagulacije ili u slučaju postojanja nekih specifičnih antitijela u krvi, liječenje je također potrebno, najčešće u vidu antikoagulantne (protiv zgrušavanja krvi) i kortikosteroidne (kod nekih imunoloških sindroma) terapije.
U slučajevima kada se ustanove neke novotvorine na reproduktivnim organima (u žene ciste, miomi, anomalije, … u muškog partnera varikokela, …) bit će potrebna daljnja dijagnostička obrada i najvjerojatnije kirurško liječenje.
Uvijek se preporučuje i prestanak pijenja alkoholnih pića i kofeinskih napitaka te prestanak pušenja i konzumacije masnih i začinjenih jela (što može imati utjecaja na loš nalaz spermiograma).

Ako i nakon navedenoga do trudnoće ipak ne dolazi, preporučit će se neki od postupaka medicinske oplodnje. Koji – o tome će se odlučiti u dogovoru sa subspecijalistima za liječenje neplodnosti.

Od prije skoro dvije godine došlo je do određenih novina u području liječenja neplodnosti u nas – donesen je Zakon o medicinskoj oplodnji, koji je podigao dosta „prašine”, međutim, rezultati tijekom promatranog razdoblja su pozitivni i vrlo ohrabrujući.
O ovome čitajte u narednim nastavcima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alergija na sunce

Zaštita kože tijekom ljeta: savjeti za pametno sunčanje

Ljetni mjeseci su nam pred vratima, vrijeme kada više boravimo na otvorenom. Odjeća postaje sve oskudnija pa je koža jače izložena sunčevim zrakama što na njoj može napraviti određene promjene. Boravak na otvorenom je pozitivan za zdravlje, no pretjerano izlaganje sunčevim zrakama koje vodi u opekline ili u oštećenje kože nije nikako prihvatljivo. Normalno je […]

Alzheimerova bolest

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

EKG

Ljubazno Vas molim da mi pojasnite nalaz EKG-a

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Ergometrija

Molim Vas pojašnjenje zaključka nakon obavljene ergometrije

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Je li biopsija sigurna za trudnoću i plod?

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Kada bi mogla nastupiti menstruacija?

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 4. dio

Učinak probiotika na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava još je uvijek predmet brojnih istraživanja i u neku ruku kontraverzan. U rodnici obitava 17 do 30 različitih vrsta bakterija. Njihova je normalna koncentracija 10 na 8 do 10 na 9 kolonija i 1 ml vaginalnog iscjetka.  Najpoželjniji mikroorganizam je Lactobacillus (Lactobacillus vaginalis). Žene koje gledaju i čitaju svoje PAPA testove […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 3. dio

Bifidobakterije su povezane s pozitivnim učincima na zdravlje u probavnom sustavu, uključujući poboljšanu probavu laktoze. Ovaj probiotik također može spriječiti ili smanjiti proljev i može smanjiti simptome sindroma iritabilnog crijeva. Također blagotvorno utiču na razinu lipida. B. breve, B. longum subsp. infantis, B. bifidum i B. longum su najčešće bifidobakterije kod dojenčadi. Novorođenčad koja dobiva […]