Negativan utjecaj rentgenskih zraka na plod dobro je poznat već desetljećima. Stoga se rentgenska dijagnostika u trudnice provodi tek uz za nju vitalnu indikaciju i po strogo određenim pravilima.

Negativan utjecaj rentgenskih zraka na plod dobro je poznat već desetljećima. Stoga se rentgenska dijagnostika u trudnice provodi tek uz za nju vitalnu indikaciju i po strogo određenim pravilima, kako bi se utjecaj zračenja na plod sveo na najmanju moguću mjeru. U svim ostalim slučajevima pravilo je da se u žene generativne dobi prije negoli se podvrgne rentgenskoj dijagnostici isključi trudnoća. Ima i slučajeva kada trudnica bude ozračena (npr. neprepoznata ili negirana trudnoća, neprofesionalno medicinsko osoblje), pa je tada važno znati kako postupiti, odnosno kako dalje nadzirati trudnoću.

Oštećenje ploda izazvano radijacijom ni po čemu se ne može razlikovati od oštećenja izazvanih drugim uzrocima (lijekovi, virusne infekcije, nasljeđe, fizikalni i kemijski uzroci itd). Vrsta oštećenja te posljedične anomalije (kancerogeni učinak, leukemogeno djelovanje, genetska oštećenja, teratogeno oštećenje) ovise o fazi razvoja ploda u trenutku ozračenja te o fetalnoj dozi.
Općenito govoreći, plod je najosjetljiviji na djelovanje rentgenskih zraka između 2. (8.) i 15. tjedna trudnoće (najvjerojatnije štetno djelovanje na razvoj mozga), napose ako je doza zračenja veća od 5 rada (0,05 Gy).

Iza tog perioda možebitno oštećenje najviše ovisi o fetalnoj dozi:

• Ako je fetalna doza manja od 1 rada (0,01 Gy) teratogeni rizik nije značajno povećan u odnosu na već postojeće rizike.
• Ako je fetalna doza 1-5 rada (0,01-0,05 Gy), čak 5-10 rada (0,05-0,1 Gy) teratogeni rizik je vrlo malo povećan.
• Ako je fetalna doza iznad 10 rada (0,1 Gy), ima osnove za razmisliti o medicinski indiciranom prekidu trudnoće.
• Ako je fetalna doza iznad 25 rada (0,25 Gy) preporuka za prekid trudnoće je praktički bezuvjetna.

U okviru klasičnih rentgenskih snimanja (torakalni organi, kraniogram, slike gornjih ekstremiteta; snimanje zdjelice i okolnih organa) koje se provodi po pravilima struke i koje provode dobro educirani specijalisti, fetalne doze ne prelaze 0,02 Gy.
U okviru CT pregleda, fetalna doza ovisi o više čimbenika (broju slojeva, debljini slojeva, spiralnoj rotaciji cijevi itd) i kreće se između 0,1 Gy (dopušteno) i 0,5 Gy (medicinski indiciran prekid trudnoće).
Iako postoje preporuke o medicinski indiciranom prekidu trudnoće kada je trudnica u određenim tjednima trudnoće podvrgnuta rentgenskom dijagnostičkom zračenju, prema stavu krovne udruge (American College of Radiology, 2000 g) medicinski indiciran prekid trudnoće u ozračene trudnice (klasična rentgenska dijagnostika) je rijetko opravdan.

Kada je riječ o medicinski indiciranom prekidu trudnoće (u slučajevima oštećenja ploda nespojivih sa životom, odnosno ustanovljenih kromosomopatija), stavovi u populaciji su oprečni. Stoga je na liječniku da navede kakva je djetetova prognoza obzirom na poznato oštećenje, međutim uvijek je trudnica (par) ta koja će prihvatiti ili odbiti (uz vlastoručni potpis) predloženo.

U svakom slučaju, trudnoću u trudnice koja je bila podvrgnuta dijagnostičkom rentgenskom zračenju potrebno je naročito pažljivo i detaljno ultrazvučno pratiti, a obzirom na tjedne trudnoće preporuča se i ultrazvučno – biokemijska ili invazivna (rACZ) prenatalna dijagnostika. Naravno, konačna odluka je uvijek na trudnici (ako preporučene pretrage i postupke odbije, potreban je njen vlastoručni potpis).

Odgovoran liječnik će svakako ženu generativne dobi prije eventualnog dijagnostičkog rentgenskog snimanja pitati o možebitnoj trudnoći (u slučaju nesigurnog podatka o trudnoći, manja je šteta odgoditi dijagnostičko rentgensko snimanje dok se ne ustanovi je li žena trudna ili ne).

Odgovorna žena će svakako navesti podatak o trudnoći, odnosno zadnjoj menstruaciji (u slučajevima kada se prema zadnjoj menstruaciji ne može isključiti trudnoća, manja je šteta odgoditi dijagnostičko rentgensko snimanje dok se ne ustanovi je li žena trudna ili ne, ako nije u pitanju vitalna indikacija za ženu).