Višeplodna trudnoća

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Višeplodna trudnoća je trudnoća s više od jednog ploda i danas je značajno češća no u prošlosti.

Neki izvori navode 75% više blizanačke trudnoće od 1980-te godine, te više triplodne i četveroplodne trudnoće u odnosu na blizanačku. Priznat ćemo, vrlo efektno zvuči nositi „dvojke“, „trojke“ i tako dalje, ali s medicinskog stajališta rizici koji mogu pratiti trudnoću češći su u višeplodnoj trudnoći, od onih koji se tiču samog tijeka trudnoće i načina poroda do onih kasnijih, kada se govori o skrbi djece iza poroda.

Brojni su razlozi pojave višeplodne trudnoće danas, od kojih neki u osnovi nisu počeli kao medicinski. Mnoge žene odgađaju majčinstvo do kasne reproduktivne dobi (i to je globalni problem u razvijenom društvu), kada se nerijetko suočavaju s nemogućnosti zanošenja, tj. ostvarenja trudnoće prirodnim, spontanim putem. Pomoć se traži u postupcima medicinski potpomognute oplodnje, a takvi postupci češće rezultiraju višeplodnom trudnoćom.

Neki etiološki, epidemiološki i statistički podaci o višeplodnoj trudnoći

U osnovi blizanci mogu biti jednojajčani (monozigotni, identični) i dvojajčani, odnosno višejajčani (dizigotni, trizigotni, ne-identični, fraternalni).
Jendojajčani nastanu kada se jedna oplođena jajna stanica podijeli, oni su istog spola i genetski identični. Najčešće su blizanci, a vrlo rijetko tako mogu nastati trojci, četvorci…

Dvojajčani (i više) nastanu kada se više jajnih stanica svaka posebno oplodi posebnim spermijem; oni ne moraju biti istog spola, ali mogu i nisu genetski identični.

Često se ultrazvučno u samom početku trudnoće ne može jasno raspoznati o koliko plodnoj trudnoći se radi, ali iza 6-7. tjedna trudnoće nejasnoća ne bi trebalo biti (naravno, uz napomenu kako se u obzir treba uzeti trajanje menstruacijskih ciklusa i pouzdanost datuma zadnje menstruacije). U oko 20-40% višeplodnih trudnoća u ranoj trudnoći dolazi do odumiranja jednog (ili više) ploda („vanishing twin syndrome”), ponekad bez vidljivih simptoma u trudnoći, ponekad s vaginalnim krvarenjem i bolovima.

Učestalost višeplodne trudnoće kod spontanog zanošenja je sljedeća: blizanačka 1/250, triplodna 1/10000, četveroplodna 1/700000 trudnoća.
Glavni čimbenik pojave višeplodne trudnoće su lijekovi za liječenje neplodnosti. Tako ostvarene višeplodne trudnoće mogu biti identične i ne-identične.
Ostali čimbenici, kao što su rasa, dob, anamnestički podaci i drugo gotovo uopće ne mogu rezultirati pojavom identične višeplodne trudnoće.

Rizici višeplodne trudnoće

Rizici za trudnicu i plod rastu sa svakim plodom više. Brojni su i nisu svi jednako ozbiljni, ali svakako zahtijevaju poseban pristup. Nabrojat ćemo neke:

Prijevremeni porod
Jednoplodna trudnoća najčešće (u 90% slučajeva) završava terminskim porodom, između 37-42 tjedna. Višeplodna trudnoća najčešće, u 60-90% posto slučajeva, završava prijevremenim porodom – u 35-om tjednu kada se radi o blizanačkoj, u 33-ćem tjednu kada se radi o triplodnoj, u 30-om tjednu u četveroplodnoj trudnoći…

Prijevremeni porod nastoji se preventivnim mjerama odgoditi, međutim kada je porod već u tijeku, on se ne može zaustaviti. U prijevremeno rođene djece neki organi i organski sustavi ne moraju biti u potpunosti razvijeni (pluća, mozak, krvožilni i gastrointenstinalni sustav, oči) i takva novorođenčad zahtijevaju posebnu neonatalnu skrb.

Novorođenčad manje porođajne težine
Više od polovice blizanaca su porođajne težine1000 g je 85%, za one težine

Preeklampsija i gestacijski dijabetes
Ove vrlo ozbiljne komplikacije značajno su češće u višeplodnoj trudnoći. Povišeni arterijski tlak, moždani inzult, odnosno krvarenje u mozak mogu imati ozbiljne i dalekosežne posljedice i za majku i za dijete, a kao najozbiljniju komplikaciju ovih stanja moramo spomenuti i smrtni ishod (i majke i djeteta).

Smrt fetusa “in utero” (u maternici, tijekom trudnoće) i mrtvorođenče (1.5-3%) i razvojne anomalije ploda (3-5 puta češće u identičnih blizanaca) – također su značajno češći u višeplodnoj trudnoći.

Porođaj carskim rezom
Operativno dovršenje poroda u višeplodnoj trudnoći češće je pravilo no iznimka. Iznimka je blizanačka trudnoća i rodilja motivirana za vaginalni porod, ako nema nekih drugih opstetričkih kontraindikacija za vaginalni porod (položaj/smještaj i veličina blizanaca, sužen porođajni kanal, …).

Višeplodna trudnoća s psihološkog i socijalnog stajališta

Što rođenje više od jednog djeteta odjednom znači za obitelj? Nesumnjivo, ta situacija ima utjecaja ne samo na majku i oca djeteta, nego i na ostalu braću i sestre, bake i djedove i ostalu obitelj. Troškovi života se značajno povećavaju (hrana, pelene, kasnije odjeća … školovanje …), istovremeno je potrebno zadovoljiti različite potrebe više djece iste dobi (vrijeme za hranjenje, spavanje, ostale fiziološke potrebe)… Sve to često dovodi do udaljavanja supružnika/partnera, do bračnih problema; do pojave poslijeporođajne depresije u majke. Takva stanja je potrebno znati i htjeti prepoznati i na vrijeme potražiti pomoć.

Zbog svega navedenoga, višeplodna trudnoća kao rezultat liječenja neplodnosti zapravo se smatra neuspjehom medicine. Određenih postupanja u svrhu smanjenja mogućnosti pojave višeplodne trudnoće u liječenju neplodnih parova donekle ima (ponajprije glede preferiranja jednih lijekova u odnosu na druge, što ipak ovisi o indikacijama i kontraindikacijama). Neki parovi nisu svjesni svih kasnijih situacija koje višeplodna trudnoća donosi, zato je važno unaprijed razmotriti i razumjeti i u konačnici prihvatiti na koje će se sve načine život para promijeniti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Nokat

Najčešći uzroci i faktori rizika za gljivične infekcije noktiju

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Gljivične infekcije noktiju česta su pojava, zahvaćajući oko 10% populacije. Infekcija može zahvatiti jedan ili više noktiju, češće na nogama nego na rukama. Početni simptomi uključuju žućkasto zadebljanje nokta, koji postaje lomljiv i krhak. Nokat može promijeniti boju, odvojiti se od baze nokta, a ponekad može biti i bolan. Infekcija se može proširiti i na […]

Živčane stanice

Možete li mi očitati EEG nalaz na koji sam išla zbog migrena?

Kože

Zdravlje kože i prehrana – kako hrana utječe na vašu kožu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Na kožu, kao na najveći organ, snažno djeluje način na koji se hranimo i što unosimo u svoje tijelo. Užurbani način života često ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu redovitih obroka, a i kvalitetne namirnice sve su skuplje i mnogima nedostižne. Visoko na rang ljestvici omiljenih obroka su slatkiši, prerađena hrana, pekarski proizvodi, alkohol, slatki […]

Depresija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Moždana mreža

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Mozak

Zanošenje praćeno mučninom – koji je urok tome?

Iz iste kategorije

Ginekologija

Može li ovo opisano biti moguća trudnoća?

Ginekologija

Placenta praevia

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Što je placenta praevia? Kada se placentacija i razvoj posteljice smjesti na donjem djelu maternice (donji uterini segment) te se tako posteljica nalazi između vrata maternice i ploda. Tako da zapravo blokira ili možemo reći sprječava rađanje djeteta. Takvo smještena posteljica može potpuno ili djelomično prekrivati donji uterini segment. Razlikujemo četiri stupnja: Pojavnost nasjele posteljice […]

Ginekologija

Uloga posteljice u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Placenta ili posteljica je organ koji nastaje u trudnoći i tijekom trudnoće vrši vrlo važnu ulogu. Normalan razvoj posteljice je preduvjet normalnog razvoja trudnoće u našoj vrsti Homo sapiens (umni čovjek). U prilog tome govori podatak da oko 65 % zametaka propada u razdoblju kada nije moguće otkriti trudnoću. Kako u ranom razdoblju trudnoće, tako […]

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Tumor na jajniku i povišene vrijednosti – molim savjet

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]