Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 1. dio

Europsko kardiološko društvo je krajem prošle godine objavilo dokument: Sex Differences in Arterial Hypertension: Key Points (Spolne razlike u arterijskoj hipertenziji: ključne točke) u kojem se obrađuju spolne razlike u patofiziologiji i terapiji arterijske hipertenzije. Autori u tom tekstu ističu da je arterijska hipertenzija, a osobito povišen sistolički arterijski tlak i dalje glavni čimbenik rizika obolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti (KVB), te ukupne smrtnosti u svijetu. Na arterijski tlak i njegovu regulaciju utječu biološki učinci spolnih kromosoma, spolnih hormona i reproduktivni događaji. Spolne razlike u prevalenciji arterijske hipertenzije povezane su s etničkim razlikama, komorbiditetima, socioekonomskim statusom, obrazovanjem, onečišćenjem okoliša u srednjoj i starijoj životnoj dobi pojedinaca. Najnovija istraživanja pokazuju da je kod žena rizik od kardiovaskularnih komplikacija počinje već kod nižih vrijednosti arterijskog tlaka u odnosu na muškarce.

Do rane srednje dobi muškarci imaju veće vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog arterijskog tlaka. Nakon 40-te godine života arterijski tlak značajnije raste kod žena što je povezano i s menopauzom. Porast arterijskog tlaka u menopauzi kod žena povezan je i s porastom tjelesne težine i dobi. Starenjem u oba spola raste rizik nastanka arterijske hipertenzije. Prevalencija arterijske hipertenzije u odrasloj dobi iznosi 32% kod žena i 34% kod muškaraca. Postoji spolna razlika u regulaciji vaskularne funkcije i arterijskog tlaka. U toj regulaciji važnu ulogu imaju autonomni živčani sustav, sustav renin-angiotenzin-aldosteron (RAAS), bradikinin, dušikov oksid, moždani natriuretski peptidi i humoralni mehanizmi povezani sa spolnim kromosomima i hormonima.

Autonomni živčani sustav igra važnu ulogu u regulaciji arterijskog tlaka. Kod odraslih postoje spolne razlike u ravnoteži autonomnog živčanog sustava. Žene imaju veći porast simpatičke živčane aktivnosti i veći porast tjelesne težine u starijoj životnoj dobi. S godinama žene imaju nižu osjetljivost refleksa baroreceptora i nižu varijabilnost srčane frekvencije. Ženski spolni hormoni imaju važnu ulogu u regulaciji arterijskog tlaka, te je endogeni estrogen povezan s nižim arterijskim tlakom prije menopauze. Estrogeni utječu na regulaciju arterijskog tlaka djelovanjem na vaskularne, bubrežne i srčane stanice putem kalcija i kontrolom vazokonstrikcije (kontrola angiotenzina II, endotelina 1, kateholamina), kontrolom RAAS i endotelina.

Suprotno estrogenu muški spolni hormoni povećavaju arterijski tlak aktivacijom RAAS. Estrogeni smanjuju aktivnost renina i angiotenzin-konvertirajućeg enzima u plazmi, te povećavaju razinu angiotenzina i aldosterona, zadržavanje natrija. Progesteron se naprotiv suprotstavlja djelovanju aldosterona i sprječava zadržavanje natrija. Žene koje boluju od arterijske hipertenzije većinom imaju nižu razinu renina u odnosu na muškarce. Inhibicija RAAS kod žena prije menopauze u generativnoj dobi djelomično doprinosi zaštiti kardiovaskularnog sustava. S gubitkom estrogena u menopauzi kod žena se povećava osjetljivost na sol, povećava se sinteza vazokonstriktora (angiotenzina II, endotelina 1, kateholamina). Antihpertenzivna terapija kod žena u menopauzi poboljšava vaskularnu, odnosno endotelnu funkciju i time smanjuje kardiovaskularni rizik.

Pojedini čimbenici kardiovaskularnog rizika su povezani za spol. Kod muškaraca s erektilnom disfunkcijom, androgenom alopecijom (muški tip ćelavosti) povećava se rizik nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Kod žena kod kojih se u trudnoći pojavi arterijska hipertenzija postoji rizik da ostane kronična bolest i povećava se kardiovaskularni rizik. Žene sa sindromom policističnih jajnika imaju veći rizik obolijevanja od arterijske hipertenzije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Ergometrija

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Arterijska hipertenzija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Apneja u snu

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – molim Vaše stručno mišljenje

Depresija

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Pacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?