Arterijska hipertenzija 1. Stupnja i akutni koronarni sindrom; Hordaland Health Study

Arterijska hipertenzija je vodeći čimbenik kardiovaskularnog rizika, pa tako i akutnog koronarnog sindroma u koji spadaju akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris.

Uočeno je da je arterijska hipertenzija osobito značajan čimbenik rizika nastanka akutnog koronarnog sindroma kod žena mlađe i srednje životne dobi. Tu povezanost arterijske hipertenzije i akutnog koronarnog sindroma za ženski spol dokazala su ranija istraživanja u Norveškoj i Velikoj Britaniji.

Pretpostavlja se da kod žena koje obole od arterijske hipertenzije u mlađoj dobi nastaju promjene na malim arterijama, a koje zahvaćaju male arterije srca (male koronarne arterije) što povećava rizik nastanka akutnog koronarnog sindroma.

Jedna od važnijih studija koja je pokazala povezanost arterijske hipertenzije 1. stupnja i akutnog koronarnog sindroma kod mlađih žena i žena srednje životne dobi je Hordaland Health Study (HHS). Ovo istraživanje je rađeno je u zapadnoj Norveškoj u oblasti Hordaland, a započelo je 1992. godine. Svi ispitanici uključeni u istraživanje su rođeni u periodu od 1950. do 1952. godine (prosječna životna dob 41 godina), a ukupan broj ispitanika je bio 12 597 (52% su bile žene). Arterijski tlak se svima mjerio prilikom prvog posjeta u 3 mjerenja s razmakom od 1 minute nakon 10 minuta sjedenja. Kategorizaciju arterijskog tlaka, odnosno arterijske hipertenzije istraživači su pri objavi rezultata istraživanja definirali prema Američkim smjernicama za arterijsku hipertenziju iz 2017.godine. Normalan arterijski tlak je prema tim smjernicama < 130/80mmHg, arterijska hipertenzija 1. stupnja označava arterijski tlak 130-139/80-89mmHg, arterijska hipertenzija 2. stupnja označava arterijski tlak ≥ 140/90mmHg. Svakom ispitaniku su uzeti anamnestički podaci, podaci o tjelesnoj aktivnosti, pušenju i liječenju već prisutne arterijske hipertenzije i/ili šećerne bolesti, određen je indeks tjelesne mase, kolesterol u krvi. Ispitanici su praćeni 16 godina uz praćenje incidencije akutnog koronarnog sindroma (uključuje hospitalizaciju ili smrt od akutnog infarkta miokarda ili nestabilne angine pektoris).

Rezultati istraživanja nakon praćenja od 16 godina su pokazali da da je na početku istraživanja manji postotak žena bolovalo od arterijske hipertenzije u odnosu na muškarce: 25% žena i 35% muškaraca bolovalo je od 1. stupnja hipertenzije; 14% žena i 31% muškaraca bolovalo je od 2. stupnja hipertenzije.

Manji je bio postotak pušenja cigareta među ženama, te su žene u prosjeku imale niži indeks tjelesne mase i nižu razinu kolesterola u krvi. Tijekom 16 godina 89 žena i 341 muškaraca je umrlo ili hospitalizirano zbog akutnog koronarnog sindroma. Žene sa 1. stupnjem hipertenzije imale su dvostruko veći rizik, a one s 2. stupnjem hipertenzije trostruko veći rizik od akutnog koronarnog sindroma u odnosu na one s normalnim vrijednostima arterijskog tlaka. Ti su rezultati bili statistički značajni za ženski spol.

Muškarci s 1. stupnjem hipertenzije imali su za 40%, a oni s 2. stupnjem hipertenzije za 70% već rizik od akutnog koronarnog sindroma u odnosu na one s normalnim arterijskim tlakom, ali rezultati nisu pokazali statističku značajnost. U oba spola s porastom sistoličkog arterijskog tlaka povećavao se rizik nastanka akutnog koronarnog sindroma.

Nakon obrade ovih podataka istraživači su zaključili da žene u 40-tim godinama života koje boluju od arterijske hipertenzije 1. stupnja, imaju dvostruko veći rizik nastanka akutnog koronarnog sindroma, ali i da je porast dijastoličkog arterijskog tlaka bio značajniji čimbenik rizika u odnosu na porast sistoličkog arterijskog tlaka.

Ovi rezultati dokazuju da je arterijska hipertenzija niskog stupnja značajan kardiovaskularni čimbenik rizika, osobito za žene srednje dobi.

Autori su naveli i neka ograničenja ovog istraživanja: u istraživanje su bili uključeni stanovnici samo prosječne životne dobi 41 godinu jednog dijela Norveške i svi su bili bijele rase; kod žena nisu uzeti podaci o pojavi arterijske hipertenzije u trudnoći; stupanj arterijske hipertenzije je određen samo na početku istraživanja i to na osnovu jedne posjete ispitanika, tijekom praćenja više nisu uzimani podaci o arterijskom tlaku; nije izmjeren šećer u krvi na početku istraživanja.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika