Arterijska hipertenzija 1. Stupnja i akutni koronarni sindrom; Hordaland Health Study

Arterijska hipertenzija je vodeći čimbenik kardiovaskularnog rizika, pa tako i akutnog koronarnog sindroma u koji spadaju akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris.

Uočeno je da je arterijska hipertenzija osobito značajan čimbenik rizika nastanka akutnog koronarnog sindroma kod žena mlađe i srednje životne dobi. Tu povezanost arterijske hipertenzije i akutnog koronarnog sindroma za ženski spol dokazala su ranija istraživanja u Norveškoj i Velikoj Britaniji.

Pretpostavlja se da kod žena koje obole od arterijske hipertenzije u mlađoj dobi nastaju promjene na malim arterijama, a koje zahvaćaju male arterije srca (male koronarne arterije) što povećava rizik nastanka akutnog koronarnog sindroma.

Jedna od važnijih studija koja je pokazala povezanost arterijske hipertenzije 1. stupnja i akutnog koronarnog sindroma kod mlađih žena i žena srednje životne dobi je Hordaland Health Study (HHS). Ovo istraživanje je rađeno je u zapadnoj Norveškoj u oblasti Hordaland, a započelo je 1992. godine. Svi ispitanici uključeni u istraživanje su rođeni u periodu od 1950. do 1952. godine (prosječna životna dob 41 godina), a ukupan broj ispitanika je bio 12 597 (52% su bile žene). Arterijski tlak se svima mjerio prilikom prvog posjeta u 3 mjerenja s razmakom od 1 minute nakon 10 minuta sjedenja. Kategorizaciju arterijskog tlaka, odnosno arterijske hipertenzije istraživači su pri objavi rezultata istraživanja definirali prema Američkim smjernicama za arterijsku hipertenziju iz 2017.godine. Normalan arterijski tlak je prema tim smjernicama < 130/80mmHg, arterijska hipertenzija 1. stupnja označava arterijski tlak 130-139/80-89mmHg, arterijska hipertenzija 2. stupnja označava arterijski tlak ≥ 140/90mmHg. Svakom ispitaniku su uzeti anamnestički podaci, podaci o tjelesnoj aktivnosti, pušenju i liječenju već prisutne arterijske hipertenzije i/ili šećerne bolesti, određen je indeks tjelesne mase, kolesterol u krvi. Ispitanici su praćeni 16 godina uz praćenje incidencije akutnog koronarnog sindroma (uključuje hospitalizaciju ili smrt od akutnog infarkta miokarda ili nestabilne angine pektoris).

Rezultati istraživanja nakon praćenja od 16 godina su pokazali da da je na početku istraživanja manji postotak žena bolovalo od arterijske hipertenzije u odnosu na muškarce: 25% žena i 35% muškaraca bolovalo je od 1. stupnja hipertenzije; 14% žena i 31% muškaraca bolovalo je od 2. stupnja hipertenzije.

Manji je bio postotak pušenja cigareta među ženama, te su žene u prosjeku imale niži indeks tjelesne mase i nižu razinu kolesterola u krvi. Tijekom 16 godina 89 žena i 341 muškaraca je umrlo ili hospitalizirano zbog akutnog koronarnog sindroma. Žene sa 1. stupnjem hipertenzije imale su dvostruko veći rizik, a one s 2. stupnjem hipertenzije trostruko veći rizik od akutnog koronarnog sindroma u odnosu na one s normalnim vrijednostima arterijskog tlaka. Ti su rezultati bili statistički značajni za ženski spol.

Muškarci s 1. stupnjem hipertenzije imali su za 40%, a oni s 2. stupnjem hipertenzije za 70% već rizik od akutnog koronarnog sindroma u odnosu na one s normalnim arterijskim tlakom, ali rezultati nisu pokazali statističku značajnost. U oba spola s porastom sistoličkog arterijskog tlaka povećavao se rizik nastanka akutnog koronarnog sindroma.

Nakon obrade ovih podataka istraživači su zaključili da žene u 40-tim godinama života koje boluju od arterijske hipertenzije 1. stupnja, imaju dvostruko veći rizik nastanka akutnog koronarnog sindroma, ali i da je porast dijastoličkog arterijskog tlaka bio značajniji čimbenik rizika u odnosu na porast sistoličkog arterijskog tlaka.

Ovi rezultati dokazuju da je arterijska hipertenzija niskog stupnja značajan kardiovaskularni čimbenik rizika, osobito za žene srednje dobi.

Autori su naveli i neka ograničenja ovog istraživanja: u istraživanje su bili uključeni stanovnici samo prosječne životne dobi 41 godinu jednog dijela Norveške i svi su bili bijele rase; kod žena nisu uzeti podaci o pojavi arterijske hipertenzije u trudnoći; stupanj arterijske hipertenzije je određen samo na početku istraživanja i to na osnovu jedne posjete ispitanika, tijekom praćenja više nisu uzimani podaci o arterijskom tlaku; nije izmjeren šećer u krvi na početku istraživanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

UZV srca – možete li mi očitati nalaz?

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]