Arterijska hipertenzija u mlađoj životnoj dobi i rizik kardiovaskularnih događaja

Arterijska hipertenzija glavni je čimbenik rizika za kardiovaskularni morbiditet i mortalitet širom svijeta. Cilj je liječenja povišenog krvnog tlaka postignuti ciljne vrijednosti tj. normalne vrijednosti krvnog tlaka. Povišeni krvni tlak poznati je rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti bilo da se pojavi u mlađoj ili starijoj životnoj dobi. Rezultati novijih istraživanja ukazuju na važnost razlikovanja arterijske hipertenzije u mlađoj životnoj dobi od one koja se pojavi u starijoj životnoj dobi.

Arterijska hipertenzija glavni je čimbenik rizika za kardiovaskularni morbiditet i mortalitet širom svijeta. Cilj je liječenja povišenog krvnog tlaka postignuti ciljne vrijednosti tj. normalne vrijednosti krvnog tlaka. Povišeni krvni tlak poznati je rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti bilo da se pojavi u mlađoj ili starijoj životnoj dobi. Rezultati novijih istraživanja ukazuju na važnost razlikovanja arterijske hipertenzije u mlađoj životnoj dobi od one koja se pojavi u starijoj životnoj dobi. Postavlja se pitanje koja je razlika između arterijske hipertenzije koja se pojavi u mlađoj životnoj dobi od one koja se pojavi u starijoj životnoj dobi? Odgovor na ovo pitanje dali su nam rezultati Framinghamske studije. Istraživanje je provedno na 5209 bolesnika, a dizajn studije bio je takav da su obuhvaćene dvije generacije ispitanika.

Arterijska hipertenzija koja se pojavila do 55 godine života smatrala se u mlađoj životnoj dobi,  a nakon 55 godine života smatrala se u starijoj živtonoj dobi. Ispitivana je pojavnost arterijske hipertenzije u  roditelja prije 55 godine te nakon 55 godine života. Također je ispitivan utjecaj na pojavnost arterijske hipertenzije u potomaka hipertoničara. Incidencija arterijske hipertenzije na 1000 bolesnika godišnje bila je 5,9 u potomaka čiji roditelji nisu imali povišeni krvni tlak, a 8,3 bila je u potomaka  ako su jedan ili oba roditelja imali povišeni krvni tlak nakon 55 godine, te 11  ako je jedna od roditelja imao povišeni krvni tlak prije 55 godine života. Visoka incidencija od 18,9 bila je u potomaka kojima su oba roditelja imala arterijsku hipertenziju prije 55 godine života.

Rezultati istraživanja su pokazali da je incidencija arterijske hipertenzije bila gotovo tri puta veća u onih potomaka čiji su roditelji  imali arterijsku hipertenziju prije 55 godine života nego u potomaka čiji roditelji nisu imali arterijsku hipertenziju. Ispitivani su svi kardioavskularni uzroci smrti, koronarna bolest kao uzrok smrti i nekardijalne bolesti kao uzrok smrti u ispitanika prve generacije s obzirom na pojavnost arterijske hipertenzije u odnosu na mlađu ili stariju životnu dob.  

U bolesnika s arterijskom hipertenzijom do 45 godine života sve kardiovaskularne bolesti bile su uzrok smrti u 25,6% slučajeva, a od toga koronarna bolest bila je uzrok smrti u 29,4% slučajeva. Nekardijalne bolesti kao uzrok smrti bile su u 15,9%  bolesnika. U bolesnika s arterijskom hipertenzijom u dobi od 46-54 godine najčešći uzrok smrti bila je koronarna bolest u 19,1% slučajeva, a nekardijalne bolesti u 13,9% slučajeva. U bolesnika u kojih je arterijska hipertenzija ustanovljena nakon 65 godine života koronarna bolest srca kao uzrok smrti bila je u 12,5% slučajeva, a nekardijalne bolesti u 21,4% slučajeva. Vrlo je zanimljiv podatak o broju pušača u pojedinim skupinama bolesnika.

U skupini bolesnika sa svim kardiovaskularnim uzrocima smrti je bilo 60,6% pušača, s koronarnim uzrocima smrti 63%, a s nekardijalnim uzrocima smrti 59,2% pušača. Rezultati istraživanja pokazali su da je vrlo veliki broj pušača među bolesnicima prve generacije u svim ovim skupinama. Usporedba arterijske hipertenzije u mlađoj životnoj dobi s kasnom pojavom ove bolesti pokazuje povezanost pojave ove bolesti u mlađoj životnoj dobi s većim kardiovaskularnim mortalitetom. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da je pojava arterijske hipertenzije u roditelja u mlađoj životnoj dobi  prediktor  pojave ove bolesti i u potomaka. Pojavnost arterijske hipertenzije u roditelja starije životne dobi nije prediktor pojave bolesti u potomaka.

U zaključku možemo naglasiti da  je pojava povišenog krvnog tlaka u roditelja u mlađoj životnoj dobi prediktor pojave ove bolesti i u potomaka. Buduća istraživanja možda će nam dati odgovor na pitanje možemo li uzeti u obzir dob u kojoj se javlja arterijska hipertenzija za precizniju procjenu kardiovaskularnog rizika bolesnika.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Hernija

Bol u grlu i hernija – molim savjet

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Abdomen

Bolovi u desnom dijelu trbuha – koji je uzrok mojih tegoba?

Iz iste kategorije

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]