Ateroskleroza

Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih mišićnih arterija. Karakterizirana je  disfunkcijom endotela krvnih žila,  vaskulitisom i nakupljanjem lipida, kolesterola, kalcija i staničnih elemenata unutar zida krvnih žila. Ovaj proces za posljedicu ima formiranje plaka, vaskularno remodeliranje, akutnu i kroničnu opstrukciju.

Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih mišićnih arterija. Karakterizirana je  disfunkcijom endotela krvnih žila,  vaskulitisom i nakupljanjem lipida, kolesterola, kalcija i staničnih elemenata unutar zida krvnih žila. Ovaj proces za posljedicu ima formiranje plaka, vaskularno remodeliranje, akutnu i kroničnu opstrukciju lumena krvnih žila, poremećen protok krvi  i smanjenu oksigenaciju ciljanih tkiva. Stijenka arterija postaje otvrdnuta, te gubi i elastičnost. Kako se na takovoj krvnoj žili formiraju aterotomatozni plakovi, dolazi i do smanjena promjera arterije, a time i smanjene količine krvi koja može proći kroz suženu arteriju. Obzirom da se na opisanim plakovima vrlo lako formiraju i trombi , lumen krvne žile se može potpuno zatvoriti.

Brojne su hipoteze nastanka ateroskleroze. Najčešće se ipak zaključuje da se lipidi (kolesterol) pod djelovanjem arterijskog tlaka utisnu u stijenku arterije, odakle odlaze u limfu i tim putem izlaze iz stijenke arterije. Kada su masti obilne i/ili je stijenka arterije promijenjena masti se zadržavaju unutar stijenke, osobito između intime i medije arterije. Enzimi stijenke razbijaju molekule masti na kolesterol, masne kiseline i druge tvari, dolazi do iritacije stijenke, nastanka upale, te stvaranja veziva, a time i otvrdnuća i zadebljanja stijenke. Stvaraju se ateromatozni plakovi, koji mogu prsnuti, a na plak se mogu pričvrstiti cirkulirajući trombociti, što dovodi  nastanka tromba i zatvaranja arterije.

Poznato je da je ateroskleroza, i sa njome povezane srčano-žilne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu, a predviđanja govore da će do 2020.godine postati vodeći uzrok smrtnosti i u nerazvijenim zemljama

Češća je u pretilih osoba, pušača, osoba koje imaju šećernu bolest, hipertenziju, te onih koji imaju povišene vrijednosti lipida u krvi. Ovisno o lokalizaciji arterije, odnosno organa i organskog sustava koji je zahvaćen i simptomi i posljedice neliječene ateroskleroze . Ako se radi o arterijama srca može doći do različiti poremećaja ritma, ali i do nestabilne angine pektoris, te razvoja infarkta miokarda (NSTEMI ili STEMI), ako je cerebralna lokalizacija tada može doći do razvoja tranzitorne ishemijske atake (TIA) ili cerebrovaskularnog inzulta (ICV). Ako se radi o bubrežnim arterijama može doći do poremećaja rada bubrega ili do nastanka hipertenzije ili progresije od ranije nazočne bolesti, a intermitentne klaudikacije, bol nogu u mirovanju, te nastajanje gangrene te posljedične amputacije su posljedica bolesti perifernih arterija. Kod nekih osoba istodobno može biti zahvaćeno i više različitih arterija, te time i klinička slika može biti vrlo različita i „šarolika“.

Rizični čimbenici nastanka ateroskleroze uključuju:

• šećernu bolest,
• povišen krvni tlak
• povećan unos alkohola,
• visoku starost,
• visoku koncentracija kolesterola u krvi,
• prehranu koja sadrži velike količine masti,
• prekomjernu tjelesnu težinu,
• pušenje
• prisutnost srčano-žilnih bolesti u obitelji.

Ateroskleroza je bolest kod koje prevencija igra vrlo važnu, ključnu ulogu, te je s toga izuzetno bitno utjecati na navedene rizične čimbenike. Dijetetsko-higijenske mjere (dijetna prehrana, prestanak pušenja, fizička aktivnost) su od ogromnog značaja za zaustavljanje ove bolesti i sprečavanje nastajanja komplikacija, a potom svakako i primjena nekoga od lijekova iz vrlo bogate kardiovaskularne palete za primarnu, ali i sekundarnu prevenciji ove bolesti.

Bitno je održavati vrijednosti krvnoga tlaka i šećera u krvi u granicama normale, kao i vrijednosti kolesterola i triglecirida.

Svaka osoba koja spada u rizičnu skupinu ili ima neki od simptoma uznapredovale ateroskleroze se mora javiti liječniku na daljnje pretrage, odnosno cjelokupni dijagnostičko-terapijski tretman.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]