Ateroskleroza

Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih mišićnih arterija. Karakterizirana je  disfunkcijom endotela krvnih žila,  vaskulitisom i nakupljanjem lipida, kolesterola, kalcija i staničnih elemenata unutar zida krvnih žila. Ovaj proces za posljedicu ima formiranje plaka, vaskularno remodeliranje, akutnu i kroničnu opstrukciju.

Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih mišićnih arterija. Karakterizirana je  disfunkcijom endotela krvnih žila,  vaskulitisom i nakupljanjem lipida, kolesterola, kalcija i staničnih elemenata unutar zida krvnih žila. Ovaj proces za posljedicu ima formiranje plaka, vaskularno remodeliranje, akutnu i kroničnu opstrukciju lumena krvnih žila, poremećen protok krvi  i smanjenu oksigenaciju ciljanih tkiva. Stijenka arterija postaje otvrdnuta, te gubi i elastičnost. Kako se na takovoj krvnoj žili formiraju aterotomatozni plakovi, dolazi i do smanjena promjera arterije, a time i smanjene količine krvi koja može proći kroz suženu arteriju. Obzirom da se na opisanim plakovima vrlo lako formiraju i trombi , lumen krvne žile se može potpuno zatvoriti.

Brojne su hipoteze nastanka ateroskleroze. Najčešće se ipak zaključuje da se lipidi (kolesterol) pod djelovanjem arterijskog tlaka utisnu u stijenku arterije, odakle odlaze u limfu i tim putem izlaze iz stijenke arterije. Kada su masti obilne i/ili je stijenka arterije promijenjena masti se zadržavaju unutar stijenke, osobito između intime i medije arterije. Enzimi stijenke razbijaju molekule masti na kolesterol, masne kiseline i druge tvari, dolazi do iritacije stijenke, nastanka upale, te stvaranja veziva, a time i otvrdnuća i zadebljanja stijenke. Stvaraju se ateromatozni plakovi, koji mogu prsnuti, a na plak se mogu pričvrstiti cirkulirajući trombociti, što dovodi  nastanka tromba i zatvaranja arterije.

Poznato je da je ateroskleroza, i sa njome povezane srčano-žilne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu, a predviđanja govore da će do 2020.godine postati vodeći uzrok smrtnosti i u nerazvijenim zemljama

Češća je u pretilih osoba, pušača, osoba koje imaju šećernu bolest, hipertenziju, te onih koji imaju povišene vrijednosti lipida u krvi. Ovisno o lokalizaciji arterije, odnosno organa i organskog sustava koji je zahvaćen i simptomi i posljedice neliječene ateroskleroze . Ako se radi o arterijama srca može doći do različiti poremećaja ritma, ali i do nestabilne angine pektoris, te razvoja infarkta miokarda (NSTEMI ili STEMI), ako je cerebralna lokalizacija tada može doći do razvoja tranzitorne ishemijske atake (TIA) ili cerebrovaskularnog inzulta (ICV). Ako se radi o bubrežnim arterijama može doći do poremećaja rada bubrega ili do nastanka hipertenzije ili progresije od ranije nazočne bolesti, a intermitentne klaudikacije, bol nogu u mirovanju, te nastajanje gangrene te posljedične amputacije su posljedica bolesti perifernih arterija. Kod nekih osoba istodobno može biti zahvaćeno i više različitih arterija, te time i klinička slika može biti vrlo različita i „šarolika“.

Rizični čimbenici nastanka ateroskleroze uključuju:

• šećernu bolest,
• povišen krvni tlak
• povećan unos alkohola,
• visoku starost,
• visoku koncentracija kolesterola u krvi,
• prehranu koja sadrži velike količine masti,
• prekomjernu tjelesnu težinu,
• pušenje
• prisutnost srčano-žilnih bolesti u obitelji.

Ateroskleroza je bolest kod koje prevencija igra vrlo važnu, ključnu ulogu, te je s toga izuzetno bitno utjecati na navedene rizične čimbenike. Dijetetsko-higijenske mjere (dijetna prehrana, prestanak pušenja, fizička aktivnost) su od ogromnog značaja za zaustavljanje ove bolesti i sprečavanje nastajanja komplikacija, a potom svakako i primjena nekoga od lijekova iz vrlo bogate kardiovaskularne palete za primarnu, ali i sekundarnu prevenciji ove bolesti.

Bitno je održavati vrijednosti krvnoga tlaka i šećera u krvi u granicama normale, kao i vrijednosti kolesterola i triglecirida.

Svaka osoba koja spada u rizičnu skupinu ili ima neki od simptoma uznapredovale ateroskleroze se mora javiti liječniku na daljnje pretrage, odnosno cjelokupni dijagnostičko-terapijski tretman.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Endoksopija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]