Ateroskleroza

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih mišićnih arterija. Karakterizirana je  disfunkcijom endotela krvnih žila,  vaskulitisom i nakupljanjem lipida, kolesterola, kalcija i staničnih elemenata unutar zida krvnih žila. Ovaj proces za posljedicu ima formiranje plaka, vaskularno remodeliranje, akutnu i kroničnu opstrukciju.

Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih mišićnih arterija. Karakterizirana je  disfunkcijom endotela krvnih žila,  vaskulitisom i nakupljanjem lipida, kolesterola, kalcija i staničnih elemenata unutar zida krvnih žila. Ovaj proces za posljedicu ima formiranje plaka, vaskularno remodeliranje, akutnu i kroničnu opstrukciju lumena krvnih žila, poremećen protok krvi  i smanjenu oksigenaciju ciljanih tkiva. Stijenka arterija postaje otvrdnuta, te gubi i elastičnost. Kako se na takovoj krvnoj žili formiraju aterotomatozni plakovi, dolazi i do smanjena promjera arterije, a time i smanjene količine krvi koja može proći kroz suženu arteriju. Obzirom da se na opisanim plakovima vrlo lako formiraju i trombi , lumen krvne žile se može potpuno zatvoriti.

Brojne su hipoteze nastanka ateroskleroze. Najčešće se ipak zaključuje da se lipidi (kolesterol) pod djelovanjem arterijskog tlaka utisnu u stijenku arterije, odakle odlaze u limfu i tim putem izlaze iz stijenke arterije. Kada su masti obilne i/ili je stijenka arterije promijenjena masti se zadržavaju unutar stijenke, osobito između intime i medije arterije. Enzimi stijenke razbijaju molekule masti na kolesterol, masne kiseline i druge tvari, dolazi do iritacije stijenke, nastanka upale, te stvaranja veziva, a time i otvrdnuća i zadebljanja stijenke. Stvaraju se ateromatozni plakovi, koji mogu prsnuti, a na plak se mogu pričvrstiti cirkulirajući trombociti, što dovodi  nastanka tromba i zatvaranja arterije.

Poznato je da je ateroskleroza, i sa njome povezane srčano-žilne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu, a predviđanja govore da će do 2020.godine postati vodeći uzrok smrtnosti i u nerazvijenim zemljama

Češća je u pretilih osoba, pušača, osoba koje imaju šećernu bolest, hipertenziju, te onih koji imaju povišene vrijednosti lipida u krvi. Ovisno o lokalizaciji arterije, odnosno organa i organskog sustava koji je zahvaćen i simptomi i posljedice neliječene ateroskleroze . Ako se radi o arterijama srca može doći do različiti poremećaja ritma, ali i do nestabilne angine pektoris, te razvoja infarkta miokarda (NSTEMI ili STEMI), ako je cerebralna lokalizacija tada može doći do razvoja tranzitorne ishemijske atake (TIA) ili cerebrovaskularnog inzulta (ICV). Ako se radi o bubrežnim arterijama može doći do poremećaja rada bubrega ili do nastanka hipertenzije ili progresije od ranije nazočne bolesti, a intermitentne klaudikacije, bol nogu u mirovanju, te nastajanje gangrene te posljedične amputacije su posljedica bolesti perifernih arterija. Kod nekih osoba istodobno može biti zahvaćeno i više različitih arterija, te time i klinička slika može biti vrlo različita i „šarolika“.

Rizični čimbenici nastanka ateroskleroze uključuju:

• šećernu bolest,
• povišen krvni tlak
• povećan unos alkohola,
• visoku starost,
• visoku koncentracija kolesterola u krvi,
• prehranu koja sadrži velike količine masti,
• prekomjernu tjelesnu težinu,
• pušenje
• prisutnost srčano-žilnih bolesti u obitelji.

Ateroskleroza je bolest kod koje prevencija igra vrlo važnu, ključnu ulogu, te je s toga izuzetno bitno utjecati na navedene rizične čimbenike. Dijetetsko-higijenske mjere (dijetna prehrana, prestanak pušenja, fizička aktivnost) su od ogromnog značaja za zaustavljanje ove bolesti i sprečavanje nastajanja komplikacija, a potom svakako i primjena nekoga od lijekova iz vrlo bogate kardiovaskularne palete za primarnu, ali i sekundarnu prevenciji ove bolesti.

Bitno je održavati vrijednosti krvnoga tlaka i šećera u krvi u granicama normale, kao i vrijednosti kolesterola i triglecirida.

Svaka osoba koja spada u rizičnu skupinu ili ima neki od simptoma uznapredovale ateroskleroze se mora javiti liječniku na daljnje pretrage, odnosno cjelokupni dijagnostičko-terapijski tretman.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Biljni pripravci

Biljni preparati za zdravlje prostate

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Posljednjih godina smo preplavljeni reklamama za razne medikamentozne proizvode koji općenito poboljšavaju zdravlje prostate i u svakom smislu djeluju blagotvorno na donji mokraćni sustav. Takvim informacijama, zapravo reklamama, pretrpani smo preko javnih medija (televizija, radio, novine itd.), a osobito putem društvenih mreža. Na društvenim mrežama se fizički pojavljuju, svojevoljno ili protiv svoje volje, i razni […]

Prostata

Povećana prostata – je li operacija nužna?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvijek me pitaju bolesnici, nakon digitorektalnog ili/i ultrazvučnog pregleda, kad im kažem da imaju uvećanu prostatu: “Doktore, a što sad s tim? Je li to opasno, da li je potrebno operirati, postoje li kakvi lijekovi koje trebam uzimati, što će biti nakon operacije, je li ona baš neophodna, kakav je rizik impotencije ili inkontinencije, hoću […]

Vlakna

Mikrobiota: ključ zdravlja cijelog organizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ljudsko crijevo dom je nevjerojatnoj zajednici mikroorganizama, poznatoj kao crijevna mikrobiota, koja igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja. Procjenjuje se da ljudsko tijelo sadrži oko 100 bilijuna bakterija, što nadmašuje broj ljudskih stanica. Ukupna masa mikrobiote u crijevu iznosi približno 1–2 kilograma. Ova kompleksna zajednica ne samo da pomaže u probavi, već ima dalekosežne učinke […]

Bol

Bol u anusu – o čemu je riječ?

Kvržiica na penisu

Penis i kvržica – što je to?

Ibuprofen

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Razlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]