Ateroskleroza i karotidne arterije

Vrijeme čitanja članka: 5 minute

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta u razvijenim zemljama svijeta. Prema podacim Svjetske zdravstvene organizacije vodeći uzrok smrti na svjetskoj razini.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta u razvijenim zemljama svijeta. Prema podacim Svjetske zdravstvene organizacije vodeći uzrok smrti na svjetskoj razini je ishemična bolest srca s udjelom od 12,2% u sveukupnom mortalitetu, zatim slijede cerebrovaskularne bolesti (9,7%), infekcije donjeg respiratornog trakta (7,1%), kronična opstruktivna bolest pluća (5,1%).1 U Hrvatskoj su, prema podatcima za 2009 godinu, vodeći uzrok smrti bile su bolesti cirkulacijskog sustava s 25.631 umrlih osoba i udjelom od 49,20% u ukupnom mortalitetu. Vodeće dijagnostičke podskupine bile su ishemična bolest srca s udjelom od 21,62% (11.264 umrlih) i cerebrovaskulane bolesti s udjelom od 14,61% (7.610 umrlih) u ukupnom broju umrlih.2

Ateroskleroza kao bolest stijenke velikih i srednje velikih mišićnih i elastičnih arterija se najčešće razvija na karotidnim i koronarnim arterijama. 3,4

Ateroskleroza karotidnih arterija je značajan uzrok ishemičnog moždanog udara. U zapadnim zemljama je oko 20-25% slučajeva ishemičnog moždanog udara uzrokovano karotidnom aterosklerozom. 5

Postoje brojne studije koje pokazuju da je prisustvo karotidnog plaka povezano sa tradicionalnim kardiovaskularnim rizičnim čimbenicima i da ima prediktivnu vrijednost za kardiovaskularne incidente.6 Također može predvidjeti prisutnost i težinu koronarne bolesti srca.7,8 Ultrazvučnom metodom može se odrediti i prosječno zadebljanje kompleksa intime i medije (engl. Intima-media thickness- IMT) koje je surogatni marker za aterosklerozu i kardiovaskularne bolesti.9

Dijagnostika aterosklerotskih promjena na karotidnim arterijama

Neurosonologija

Najmanje škodljiv, najjeftiniji, a pritom vrlo precizan način detektiranja i procjene aterosklerotskih, ali i drugih patomorfoloških promjena na arterijama vrata.

Pregled se obavlja linearnom sondom na frekvencijama od 5-10MHz.

Kod ultrazvučnog pregleda procjenjuje se položaj i tok ispitanih arterija, izgled stijenki te morfološku građu eventualno prikazanog aterosklerotskog plaka (ultrazvučnim B-modom- sivom skalom). Osim toga od bitnog značaja za procjenu stenoze su smjer protoka krvi, brzine protoka krvi i izgled doplerskih spektara u svim ispitanim karotidnim arterijama (color Doppler mod).

Color duplex-dopler sonografija se u kliničkoj praksi izvodi najčešće kod pacijenta sa već preboljelim moždanim udarom odnosno kod bolesnika sa povećanim rizikom za razvoj moždanog udara a naročito sa uznapredovalom perifernom i koronarnom aterosklerotskom bolešću u anamnezi. Auskultatorno čujan šum nad karotidnim arterijama ne podrazumjeva sam po sebi postojanje kritične stenoze jedne od karotidnih arterija ali niti odsustvo istog ne isključuje postojanje ozbiljnog lokalnog nalaza.

Izgled karotidnog aterosklerotskog plaka i procjena stupnja stenoze

Karotidni plak se definira kao fokalno povećanje ili zadebljanje unutrašnjeg sloja arterijske stijenke za više od 50% u odnosu na arterijsku stijenku u neposrednj blizini ili kao fokalno zadebljanje unutrašnjeg sloja stijenke za više od 1,2 mm .

Color duplex-dopler sonografija daje precizne podatke o: veličini i proširenosti atersoklerotskog plaka; stupnju redukcije lumena isptane karotidne arterije  (stupanj stenoze); izgledu površine plaka (pravlina, nepravilna površina; egzulceracija površine plaka, tromboza površine plaka..); ehogenosti plaka i brzinama protoka krvi u ispitanim karotidnim arterijama.

Procjena stenoze karotidnih arterija ultrazvučnom metodom

Stenoze karotidnih arterija mogu se ustanoviti pregledom krvnih žila pomoću spektralne ultrazvučne frekvencijske analize i sa osjetljivošću većom od 90%. Detekcija stenotičkih promjena uvelike je olakšana dodatnom upotrebom dupleks sonografije. Na osnovi Spencerove krivulje u stenozama lumena većim od 50% dolazi do porasta brzina strujanja na dvostruku vrijednost. Kako stenoza napreduje dolazi do dalnjeg porasta brzine strujanja, pa se recimo pri stenozi većoj od 70% brzine strujanja mjere preko 2,1 m/sek. (slika 1.)

 

 

 

Slika 1. Prikaz visoke stenoze desne unutrašnje karotidne arterije color duplex doppler sonografijom

Međutim daljnim povećanjem stenoze dolazi do pada brzine strujanja krvi i opskrba mozga krvlju se smanjuje.

Porast brzine strujanja krvi ovisi o osnovnoj brzini strujanja krvi koja je kod mlađih ljudi veća.  Bez analize veličine plaka a ponekad i prilikom vidljive analize plaka, često se ne može sa sigurnošću utvrditi radi li se o uzlaznoj ili silaznoj strani Spencerove krivulje. Odnosno da li se radi o strani krivulje gdje je zbog značajne stenoze došlo do pada brzina i daljnjeg smanjivanja opskrbe krvlju.

Ukoliko se ultrazvučnom metodom nađe značajno suženje karotidnih arterija (≥70%)u svrhu definitivne dijagnoze mogu se učiniti još i:

MSCT karotidografija (Multislice Computed Tomography) neinvazivna metoda koja koristi tehnologiju kombiniranog korištenje X-zraka s kompjuterskom analizom slike.

S rotirajućeg uređaja emitiraju se snopovi X-zraka koji iz više različitih kuteva prolaze kroz ispitivane karotidne arterije. Kompjuterski se stvara trodimenzionalna projekcijska slika. Za prikaz lumena arterija se koristi kontrastno sredstvo koje se injicira kroz perifernu venu.

Digitalna suptrakcijska angiografija

Invazivna metoda koja je zlatni standard za definitivnu dijagnozu i procjenu stupnja stenoze karotidnih arterija. Ova metoda je od bitne važnosti u situacijama kada se ne može sa sigurnošću ultrasonografski diferencirati okluzija od subokluzije unutrašnje karotidne arterije (slika 2.). Također, u konačnoj dija­gno­zi ne-aterosklerotskih oboljenja karotidnih i vertebralnih arterija (fibro­mus­ku­lar­na displazija, arteritis, disekcija, kinking, coiling) odnosno u prikazu anatomskih odnosa intrakranijskih segmenata unutrašnje karotidne arterije i vertberalnih aretrija.

 

Slika 2. Prikaz visoke (subokluzivne)  stenoze lijeve unutrašnje karotidne arterije digitalnom suptrakcijskom angiografijom

Magnetna rezonantna angiografija s kontrastom (MRA) predstavlja  neinvazivnu metodu dijagnostike uz pomoć magnetske rezonance. Kontrast se injicira preko periferne vene. Kvalitetno učinjena MRA postiže senzitivnost 97-100% uz specifičnost 82-96%.

Debljina intimalnog i medijalnog dijela stijenke karotidne arterije

Debljina intimalnog i medijalnog dijela stijenke karotidne arterije, IMT, se u kliničkoj praksi procjenjuje upotrebom B-mod ultrazvuka (slika 3.). Mjerenje IMT-a se smatra markerom ateroskleroze kojeg možemo koristiti u cilju efikasnog otkrivanja i opisivanja populacije te praćenja terapijskog učinka na nekoj populaciji koja ima povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti.

 

Slika 3. Intima-medija arterijskog zida zajedničke karotidne arterije mjerena jedan centimetar proksimalno od bifurkacije. Prikaz ultrazvukom u B-modu.

U studiji objavljenoj u  New England Journal of Medicine godine 1999, provedeno je istraživanje na 5,858 ispitanika od 65 godina i starijih. Ispitanici su bili praćeni u periodu od 6 godina. Istraživanje je pokazalo da je povećanje IMT kompleksa direktno povezano sa povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara.11

U istraživanju provedenom 2007 godine koje je uključilo meta analizu u osam relevantnih studija sa ukupno 37 197 ispitanika zaključeno je da je vrijednost IMT kompleksa bitan prediktor budućeg cerebrovaskularnog ili kardiovaskularnog incidenta. 12

Literatura

  1. http://www.who.int/healthinfo/global_burden_disease/2004_report_update/en/index.html
  1. Ćorić T, Ivčević Ulhernik A, Mihel S, Pristaša I, Petruša B. Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2009. godini. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb, 2010.
  2. Tanaka H, Nishoino M, Ishida M, Fukunaga R, Sueyoshi K. Progression of carotid atherosclerosis in Japanese patients with coronary artery disease. Stroke. 1992;23:946–951.
  3. Hodis HN, Mack WJ, LaBree L i suradnici. The role of carotid arterial intima- media thickness in predicting clinical coronary events. Ann Intern Med. 1998;128:262–269.
  4. Sacco RL, Ellenberg JH, Mohr JP, Tatemichi TK, Hier DB, Price TR, Wolf PA. Infarcts of undetermined cause: the NINCDS Stroke Data Bank. Ann Neurol. 1989 Apr;25(4):382-90.
  5. Lovrenčić-Huzjan A, Kadojić D, Dikanović M. The role of ultrasound in the diagnostic of stroke. Medicus 2001; 10: 87-95.
  6. Van der Meer I, Bots ML, Hofman A, del Sol AI, van der Kuip DA, Witteman JC. Predictive value of noninvasive measures of atherosclerosis for incident myocardial infarction: the Rotterdam Study. Circulation. 2004;109:1089–1094.
  7. Kim JH, Youn HJ, Hong SJ i suradnici. Clinical significance of B-mode ultrasound of common carotid artery for prediction of severity of coronary artery disease: important parameters on hand measurement. Korean Circ J. 2005;35:467–473.
  8. Taek-Geun Kwon, Keum-Won Kim,  Hyun-Woong Park,  Ji-Hyun Jeong,  Ki-Young Kim and Jang-Ho Bae. Prevalence and Significance of Carotid Plaques in Patients With Coronary Atherosclerosis. Korean Circ J. 2009 August; 39(8): 317–321.
  9.  J.M. de Bray, J.M. Baud, M. Dauzat. Consensus Concerning the Morphology and the Risk of Carotid Plaques. Cerebrovascular Dis. 1997; 7: 289-96.
  10. O’Leary DH, et al. Carotid-artery intima and media thickness as a risk factor for myocardial infarction and stroke in older adults. N Engl J Med 1999;340:14-22.
  11. Lorenz MW, Markus HS, Bots ML, Rosvall M, Sitzer M.Prediction of clinical cardiovascular events with carotid intima-media thickness: a systematic review and meta-analysis.Circulation. 2007 Jan 30;115(4):459-67. Epub 2007 Jan 22.
  12.  Boris Brkljačić: Vaskularni ultrazvuk, Medicinska Naklada Zagreb 2010
  13. Vida Demarin, Arijana Lovrenćić- Huzjan i suradnici: Neurosonologija, Školska Knjiga Zagreb, 2009.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Začeće

Koliko vremenski djeluje tableta za hitnu kontracepciju?

Kosa

Sve dobrobiti unosa kolagena u obliku dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Kolagen je strukturni protein koji se nalazi u različitim vezivnim tkivima u tijelu poput kože, tetiva, hrskavice i kostiju i čini gotovo 30% ukupnih proteina. Kolagen se prirodno nalazi u hrani kao što je želatina, mesna juha odnosno temeljac od kostiju, pileća i svinjska kožica, govedina, riba i vezivna tkiva životinja. Za sintezu kolagena u […]

Solifenacin

Smetnje mokrenja – dvojna terapija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Postoje tzv. kombinirani lijekovi za smetnje mokrenja koji se koriste u muškaraca starije životne dobi. Takav primjer je i kombinacija tamsulosina i solifenacina koja objedinjuje dvije aktivne supstance u djelotvornim koncentracijama i to u jednoj tableti. Cilj ovog kombiniranog lijeka je smanjiti opstruktivne, ali istodobno i iritativne tegobe mokrenja koje se često istodobno javljanju u […]

Rak prostate

Rana dijagnostika raka prostate – nacionalni program

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Temeljem preporuka EU od početka veljače 2024. pokrenut je, na inicijativu Ministarstva zdravstva i Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo te stručnog povjerenstva Nacionalni program rane detekcije raka prostate. Program je pokrenut obzirom da je rak prostate treći uzrok smrtnosti od malignih bolesti u muškoj populaciji i time predstavlja javno-zdravstveni problem koji zahtijeva sustavni pristup. Posebni […]

Trudnoća

Trudnoća i snižene vrijednosti AMH

Prebiotik

D-manoza, šećer kao rješenje upale

Vrijeme čitanja članka: 2 minute D-manoza je jednostavan šećer prisutan u mnogim biljkama. Iako je slična glukozi, razlikuje se po tome što se ne pretvara u glikogen niti se pohranjuje u organizmu, već se brzo izlučuje putem urina. Zbog toga ju mogu koristiti i dijabetičari koji svoju bolest drže pod kontrolom. Prirodni izvori D-manoze D-manoza se prirodno nalazi u većim […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]