Atrerijska hipertenzija – tihi ubojica

Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija kod odraslih se definira kao trajni porast krvnog tlaka, sistoličkog većeg od 140 mm Hg, a dijastoličkog većeg od 90 mm Hg.

Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija kod odraslih se definira kao trajni porast krvnog tlaka, sistoličkog većeg od 140 mm Hg, a  dijastoličkog većeg od 90 mm Hg. Dijagnoza arterijske hipertenzije se ne smije postaviti samo na temelju jednog ili dvaju mjerenja, već na temelju višestrukih mjerenja sa razmakom od nekoliko dana.

Više od 60 milijuna Amerikanaca boluje od arterijske hipertenzije, a većina i ne zna za povišeni krvni tlak, pošto je bolest podmukla karaktera i dugo asimptomatska. Simptomi se pojave kada nastupe ireverzibilne promjene, poput otežanog disanja, vrtoglavice, zujanja u ušima, epistakse (krvarenja iz nosa), glavobolje, bolova u prsima, umora, slabosti, gubitka vida i drugih tegoba.

Prema sadašnjim podacima, 1 od 4 odrasle osobe u SAD-u ima arterijsku hipertenziju, a nekontrolirane vrijednosti krvnog tlaka su glavni čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti: koronarne bolesti srca, infarkta miokarda i srčanog zatajenja, cerebrovaskularne bolesti (moždani udar) i kronične bolesti bubrega. Što je tlak viši, osoba ima veći rizik za navedena oboljenja. Hipertenzija je najčešći medicinski problem u SAD-u i razlogom najvećeg broja odlazaka liječniku i najvećeg broja propisanih recepata. Manje od 25% hipertoničara se liječi uspješno, a u nekih zemljama Europe postotak uspješno liječenih hipertoničara je još manji.

Prevalencija arterijske hipertenzije raste s dobi, stoga češća mjerenja i kontrole krvnog tlaka je potrebno obavljati kod starije dobne skupine pacijenata. Sistolički tlak raste za oko 2 mm Hg sa svakom godinom života, dok dijastolički raste nešto sporije oko 0.5-1 mm Hg godišnje.

U oko 90-95% bolesnika uzrok arterijske hipertenzije nije moguće otkriti pa takav oblik hipertenzije nazivamo primarnom, esencijalnom ili idiopatskom hipertenzijom, a u preostalog broja bolesnika radi se o sekundarnoj hipertenziji koja može biti uzrokovana nekom drugom bolešću (poput hiperaldosteronizma, okluzije renalne arterije ili njenih ogranaka, feokromocitoma, Cushingovog sindroma, koarktacije aorte) te u tih bolesnika treba što prije otkriti uzrok hipertenzije kako bi se moglo primijeniti specifično liječenje.

U liječenju arterijske hipertenzije potrebna je promjena životnih navika tj.modifikacija higijensko-dijeteskih mjera poput:

  • održavanje tjelesne težine unutar granica normale (unutar svog indeksa tjelesne mase, BMI), odnosno redukacija težine kod pretilih osoba jer oni imaju 2-6 puta veću vjerojatnost da će imati visoki krvni tlak,
  • važan je i tip debljine jer pretile osobe izgleda poput “jabuke” ili tzv. centripetalni tip debljine imaju veći rizik od arterijske hipertenzije nego pretile osobe izgleda poput “kruška” (redukcija tjelesne težine dovodi do smanjenja vrijednosti krvnog tlaka),
  • povećanje tjelesne aktivnosti, odnosno minimalno 30 minuta vježbanja svako drugi dan prema preporukama “American Heart Association”, dovodi do redukcije tjelesne težine, pada vrijednosti krvnog tlaka i porasta vrijednosti tzv. dobrog HDL kolesterola u krvi što sve dovodi do smanjenja kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta,
  • smanjiti unos soli (manje od 6 gr NaCl dnevno),
  • prestati pušiti,
  • umjereni unos alkohola (optimalno jedna čaša crnog vina dnevno),
  • smanjiti stres, redovito uzimati preporučenu terapiju te redovite kontrole krvnog tlaka kod svog ordinarijusa.

Medikamentno liječenje sljedećim skupinama antihipertenziva:

  • diuretici (Fursemid tbl.-furosemid),
  • blokatori alfa i beta -adrenergičnih receptora (Carvelol-karvedilol,  Ormidol-atenolol),
  • blokatori kalcijskih kanala (Amonex-amlodipin),
  • ACE-inhibitori (Irumed- lizinopril, Iruzid- lizinpril + hidroklorotiazid),
  • blokatori AT1-receptora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Tlak

Nalazi srca – molim vas pojašnjenje, na što pripaziti i kakva je prognoza s obzirom na ove nalaze i dijagnozu

Ginko

Smijem li koristiti preparat protiv zujanja u ušima ako uzimam terapiju za povišeni tlak?

Tlak

Povišeni arterijski tlak u trudnice … zbog ginekologa

U ginekološkoj se ordinaciji trudnicama na svakoj kontroli rutinski mjeri i arterijski tlak. Uputno je prije mjerenja krvnog tlaka posjesti trudnicu i pričekati 10-ak minuta, naročito ako je do ordinacije hodala stepenicama, možda i potrčala, ili pak duže vrijeme provela u javnom prijevozu u ne baš ugodnom položaju i slično. Rječju, ako je u ginekološku […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?