Atrijski septumski defekt (ASD)

Atrijski septumski defekt (ASD) spada u prirođene srčane greške. Incidencija prirođenih srčanih grešaka je otprilike 6 do 8 na 1000 živorođene djece.

Atrijski septumski defekt (ASD) spada u prirođene srčane greške. Incidencija prirođenih srčanih grešaka je otprilike 6 do 8 na 1000 živorođene djece. Atrijski septumski defekt je  najčešća prirođena  greška koja se susreće u odraslih. Zbog oskudnih kliničkih znakova i simptoma u djece oni se mogu previdjeti pri uzimanju anamneze ili pri kliničkom pregledu. Simptomi su obično rijetki u male djece, a nešto su češći u djece školske dobi i u odraslih. Simptomi su intolerancija napora, pojačano znojenje, nedostatak zraka i gušenje uz osjećaj lupanja srca.
Atrijski septumski defekt znači postojanje komunikacije između lijeve i desne pretklijetke (atrija). Kod ove prorođene srčane greške na pregradi tj. septumu koji dijeli desni i lijevi atrij nalazi se manji otvor kroz koji prolazi krv iz lijevog atrija u desni atrij. Simptomi ovise o veličini toga otvora i o količini krvi koja prolazi iz lijeve strane srca u desnu stranu srca. Zbog prolaza krvi tzv. lijevo-desno skretanje krvi, dolazi do posljedičnog volumnog opterećenja desne strane srca. Desna klijetka mora izbaciti krv u plućnu arteriju koja u njega dođe iz gornje i donje šuplje vene i još dodatnu krv koja uđe iz lijevog atrija u desni atrij. Moguć je i obrat skretanja krvi kod značajnog povećanja tlaka u desnom atriju tako da krv iz desnog atrija prelazi u lijevi atrij.

Dijagnoza atrijskog septumskog defekta postavlja se temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. Od dijagnostičkih postupaka koriste se elektrokardiografija (EKG), RTG snimka pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija, radionuklidna angiokardiografija i kateterizacija srca. Dijagnostičkim postupcima mogu se  izmjeriti veličina otvora na septumu između atrija, količina krvi koja prolazi iz lijevog u desni atrij i veličina odnosno volumen pretklijetki (atrija). Liječenje ove prirođene srčane greške moguće je perkutanom implantacijom okludera ili kardiokirurškim zatvaranjem defekta uz zanemariv operacijski rizik. Kirurška operacija izvodi se obično u dobi od 5 do 10 godine ili u odrasloj dobi kada se dijagnosticira ova prirođena srčana greška.

Perkutano zatvaranje atrijskog septumskog defekta izvodi se na taj nači da se posebnim kateterom koji ima okluder ulazi u perifernu venu, dolazi se u desni atrij i u lijevi atrij te se postavlja okluder na mjesto otvora. Intervencijski zahvat se radi pod kontrolom rentgena ili teransezofagusne ehokardiogarfije. Ehokardiogarfski se vrši kontrola funkcije okludera i eventualno postojanje rezidualnog skretanja krvi iz lijevog u desni atrij. Nakon transkateterskog zatvaranja atrijskog septumskog defekta bolesnici odlaze kući već 2. ili 3. dan hospitalizacije. Uzimanje antikoagulante terapije preporuča se od 3 do 6 mjeseci dok ne dođe do potpune endotelizacije okludera, a time i nestanka opasnosti od embolijskih događaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Mikrolitijaza testisa

Je li mikrolitijaza testisa razlog za brigu

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Biopsija

Možete li nam objasniti nalaz magneta prostate

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]