Bol u prsima 2. dio

Na moju odluku o pisanju još jednog članka o boli u prsima utjecao je jako veliki broj pitanja i komentara na prvi članak. Naime, javio se jako veliki broj čitatelja životne dobi od 14 do 60 godina.

Na moju odluku o pisanju još jednog članka o boli u prsima utjecao je jako veliki broj pitanja i komentara na prvi članak. Naime, javio se jako veliki broj čitatelja životne dobi od 14 do 60 godina. Najveći broj pitanja i komentara imale su osobe prosječne dobi od 26 godina. Sigurno je da u toj dobi bolest srca izuzetno rijetko može uzrokovasti bol u prsima, tako da su u toj dobi najčešće nekardiogeni uzroci tegoba. Može se kazati da da se najviše bojimo kada nas zaboli u prsima. Takvu bol vrlo često povezujemo s bolešću srca i mislimo da nam možda ugrožava život. Bol u prsima u nekih osoba može trajati svega nekoliko sekundi ili minuta, dok u drugih može trajati satima, danima ili čak i tjednima uz kraće prekide. Vrlo je važno znati koliko je trajanje boli u prsima jer temeljem toga podatka vršimo procjenu da li je bol povezana s bolestima srca ili bolestima drugih organa u prsnom košu ili u gornjem dijelu trbuha. Kratkotrajna bol u prsima u vidu oštrog probadanja obično nije znak bolesti srca.

Takva je bol najčešće posljedica stresne situacije, psihičke napetosti, tjeskobe ili anksioznosti. Nejasna i mukla bol u prsima koja se javlja neovisno o tjelesnim naporima, izlaganju stresnim situacijama ili je neovisna o konzumiranju hrane, a mijenja se promjenom položaja tijela najčešće je posljedica promjena na mišićno-zglobnom sustavu prsnog koša. Ove promjene mogu nastati uslijed dugotrajnog sjedenja i nepravilnog držanja tijela tijekom sjedenja. Bol koja ima navedene karakteristike obično je bezopasna, nije uzrokovana bolešću srca i nema potrebe odmah žuriti liječniku opće medicine ili specijalisti kardiologu. Za ublažavanje ili uklanjanje tegoba potrebno je više tjelesne aktivnosti svakodnevnim vježbanjem, znači više kretanja, a manje sjedenja. Ako pak se bol javlja u gornjem trbuhu sa širenjem u prsa, a koja se pojačava nakon uzimanja hrane ili je jačeg intenziteta ujutro natašte tada je vjerojatno uzrok boli bolest probavnog sustava. U tom slučaju potreban je pregled kod specijaliste gastroenterologa.

U slučajevima da je bol u prsima praćena povišenom tjelesnom temperaturom uz suhi ili produktivni kašalj tada je vjerojatno uzrok boli upala dišnih putova, a ne bolest srca. Posebno bih htio naglasiti da bol u prsima jakog intenziteta, trajanja dulje od 20 minuta, lokalizirana ispod prsne kosti sa širenjem u lijevo rame i duž lijeve ruke, u vrat i donju čeljust ukazuje na ishemijsku bolest srca i to na akutni infarkt miokarda i u tom slučaju potrebna je hitna hospitalizacija u najbližoj bolnici prema mjestu prebivališta.

Za otkrivanje uzroka nastanka boli u prsima služi nam anamneza, klinički pregled i brojne dijagnostičke procedure od kojih se neke mogu učiniti ambulantno, a neke se mogu učiniti samo stacionarno u bolnici. Zbog brojnih komentara i pitanja o probadanju i pikanju u prsima, na kraju bih htio naglasiti da bol u prsima u vidu probadanja ili pikanja koja je kratkog trajanja od svega nekoliko sekundi, a neovisna je o tjelesnim naporima poglavito u mladih osoba sigurno nije uzrokovana bolešću srca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Fizikalna terapija

RTG vratne kralježnice – molim savjet i preporuku ako je moguće

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Mozak

Trnci u rukama i slabost – je li moguće da je to post COVID?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]