Bol u prsima 2. dio

Na moju odluku o pisanju još jednog članka o boli u prsima utjecao je jako veliki broj pitanja i komentara na prvi članak. Naime, javio se jako veliki broj čitatelja životne dobi od 14 do 60 godina.

Na moju odluku o pisanju još jednog članka o boli u prsima utjecao je jako veliki broj pitanja i komentara na prvi članak. Naime, javio se jako veliki broj čitatelja životne dobi od 14 do 60 godina. Najveći broj pitanja i komentara imale su osobe prosječne dobi od 26 godina. Sigurno je da u toj dobi bolest srca izuzetno rijetko može uzrokovasti bol u prsima, tako da su u toj dobi najčešće nekardiogeni uzroci tegoba. Može se kazati da da se najviše bojimo kada nas zaboli u prsima. Takvu bol vrlo često povezujemo s bolešću srca i mislimo da nam možda ugrožava život. Bol u prsima u nekih osoba može trajati svega nekoliko sekundi ili minuta, dok u drugih može trajati satima, danima ili čak i tjednima uz kraće prekide. Vrlo je važno znati koliko je trajanje boli u prsima jer temeljem toga podatka vršimo procjenu da li je bol povezana s bolestima srca ili bolestima drugih organa u prsnom košu ili u gornjem dijelu trbuha. Kratkotrajna bol u prsima u vidu oštrog probadanja obično nije znak bolesti srca.

Takva je bol najčešće posljedica stresne situacije, psihičke napetosti, tjeskobe ili anksioznosti. Nejasna i mukla bol u prsima koja se javlja neovisno o tjelesnim naporima, izlaganju stresnim situacijama ili je neovisna o konzumiranju hrane, a mijenja se promjenom položaja tijela najčešće je posljedica promjena na mišićno-zglobnom sustavu prsnog koša. Ove promjene mogu nastati uslijed dugotrajnog sjedenja i nepravilnog držanja tijela tijekom sjedenja. Bol koja ima navedene karakteristike obično je bezopasna, nije uzrokovana bolešću srca i nema potrebe odmah žuriti liječniku opće medicine ili specijalisti kardiologu. Za ublažavanje ili uklanjanje tegoba potrebno je više tjelesne aktivnosti svakodnevnim vježbanjem, znači više kretanja, a manje sjedenja. Ako pak se bol javlja u gornjem trbuhu sa širenjem u prsa, a koja se pojačava nakon uzimanja hrane ili je jačeg intenziteta ujutro natašte tada je vjerojatno uzrok boli bolest probavnog sustava. U tom slučaju potreban je pregled kod specijaliste gastroenterologa.

U slučajevima da je bol u prsima praćena povišenom tjelesnom temperaturom uz suhi ili produktivni kašalj tada je vjerojatno uzrok boli upala dišnih putova, a ne bolest srca. Posebno bih htio naglasiti da bol u prsima jakog intenziteta, trajanja dulje od 20 minuta, lokalizirana ispod prsne kosti sa širenjem u lijevo rame i duž lijeve ruke, u vrat i donju čeljust ukazuje na ishemijsku bolest srca i to na akutni infarkt miokarda i u tom slučaju potrebna je hitna hospitalizacija u najbližoj bolnici prema mjestu prebivališta.

Za otkrivanje uzroka nastanka boli u prsima služi nam anamneza, klinički pregled i brojne dijagnostičke procedure od kojih se neke mogu učiniti ambulantno, a neke se mogu učiniti samo stacionarno u bolnici. Zbog brojnih komentara i pitanja o probadanju i pikanju u prsima, na kraju bih htio naglasiti da bol u prsima u vidu probadanja ili pikanja koja je kratkog trajanja od svega nekoliko sekundi, a neovisna je o tjelesnim naporima poglavito u mladih osoba sigurno nije uzrokovana bolešću srca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]