Bolesti vena 1. dio

U bolesti vena ubrajamo duboku vensku trombozu, tromboflebitis površinskih vena, proširene vene ili varikozitetne vene, kroničnu venska insuficijenciju ili posttrombotski sindrom. Bolesti vena su dosta česte u odraslih osoba.

U bolesti vena ubrajamo duboku vensku trombozu, tromboflebitis površinskih vena, proširene vene ili varikozitetne vene, kroničnu venska insuficijenciju ili posttrombotski sindrom. Bolesti vena su dosta česte u odraslih osoba. Bolesti vena mogu biti posljedica traume, te prekomjerne tjelesne težine i fizičke nekativnosti. Također i neka zanimanja koja zahtijevaju pretežno stajanje tijekom radnog vremena doprinose nastanku proširenja vena. U literaturi navodi se i nasljeđe kao čimbenik rizika za nastanak bolesti vena. O dubokoj venskoj trombozi već sam ranije napisao članak tako da o njoj sada neće biti govora.
Najčešći simptomi koje imaju bolesnici s bolestima vena nogu su: edem ili otok nogu, bol u nogama, osjećaj težine u nogama, svrbež kože, crvenilo kože, promjene boje kože uz pojavu tamnije boje kože koja se naziva hiperpigmentacija. Kod uznapredovalih varikoznih vena nogu ili kod posttrombotskog sindroma mogu nastati manji ili veći defekti kože, trofički ulkusi na potkoljenicama koji mogu krvariti, a mogu nastati i infekcije ulkusa. Zbog kompleksnosti problema i različitih manifestacija bolesti vena, pristup liječenju je interdisciplinarni.U procesu liječenja sudjeluju internisti, dermatolozi, vaskularni kirurzi i kiruzi plastičari.
Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i kod ove, za postavljanje dijagnoze bolesti važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnozu bolesti vena postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spadaju ultrazvučna pretraga vena, pletizmografija, flebografija, radionuklidna fleboscintigrafija, višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT) i nuklearna magnetna rezonancija (NMR).
Od dijagnostičkih metoda u širokoj primjeni je ultrazvučna pretraga vena. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u dubokom ili površinskom venskom sustavu. Ovom dijagnostičkom metodom mogu se precizno ustanoviti mjesta patoloških promjena ili ekstravaskularne promjene koje su dovele do smetnji protoka kroz venski ili arterijski sustav. Doppler ehosonografijom mogu se indirektno izmjeriti  tlakovi i protoci u arterijskom i venskom sustavu. Temeljem kliničkog pregleda i rezultata dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru najoptimalnije terapije.
Mogućnost liječenja bolesti vena  su  medikamentima, primjenom elastično-kompresivnih zavoja i kirurško liječenje. Kirurško liječenje može biti vađenje varikoznih vena, radiofrekventna okluzija ili laserska okluzija u nekim slučajevima. Od strane kirurga plastičara izvodi se kirurško liječenja trofičkih ulkusa na nogama uz mogućnosti zatvaranja ulkusa transplantacijom kožnih režnjeva u nekih bolesnika. Liječenje većine bolesti vena je dugotrajno i mukotrpno te je potrebna jako dobra suradljivost između bolesnika i liječnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]