Bolesti vena 2. dio

Proširene vene nogu ili varikozitetne vene najčešće su bolesti vena. Proširene vene nogu mogu nastati zbog insuficijencije venskih zalistaka ili zbog slabosti stijenke vena s posljedičnom dilatacijom. U lumenu vena su venski zalisci koji mogu biti funkcijski nezadovoljavajući i na taj način uzrokuju vensku insuficijeniciju s posljedičnim proširenim ili varikozitetnim venama.

Proširene vene nogu ili varikozitetne vene najčešće su bolesti vena. Proširene vene nogu mogu nastati zbog insuficijencije venskih zalistaka ili zbog slabosti stijenke vena s posljedičnom dilatacijom. U lumenu vena su venski zalisci koji mogu biti funkcijski nezadovoljavajući i na taj način uzrokuju vensku insuficijeniciju s posljedičnim proširenim ili varikozitetnim venama. Varikozitetne vene nogu mogu nastati zbog kronične venske insuficijencije i povišenog tlaka u venskom sustavu.

U žena je veća incidencija varikozitetnih vena nogu nego u muškaraca. Također i neka zanimanja koja zahtijevaju pretežno stajanje tijekom radnog vremena doprinose nastanku proširenih vena. U literaturi se navodi i nasljeđe kao čimbenik rizika za nastanak varikozitetnih vena nogu.
U početnom stadiju bolesti proširene vene nogu mogu biti napete i mogu se palpirati. U početnom stadiju osobe su obično bez simptoma. Kasnije, kako bolest napreduje tako proširene vene nogu postaju veće i izbočuju se i postaju vidljive. Najčešći simptomi koje imaju bolesnici s varikozitetnim venama nogu su osjećaj umora i težine u nogama, bol u nogama, oticanje nogu i svrbež kože. Na koži potkoljenica mogu nastati promjene u boji kože tako da ona postaje tamnija što nazivamo hiperpigmentacija. Zbog otežane cirkulacije kod uznapredovalih proširenih vena ili varikozitetnih vena nogu mogu nastati manji ili veći defekti kože, odnosno rane koje nazivamo  ulkusima na potkoljenicama, koji mogu krvariti, a mogu nastati i infekcije ulkusa. Osim ulkusa u bolesnika s varikozitetnim venama nogu mogu nastati i tromboze vena ili krvarenja iz oštećenih vena. Krvarenja su česta u uznapredovaloj fazi bolesti, a povezana su s minimalnim ozljedama nogu.

Zbog kompleksnosti problema i različitih manifestacija proširenih vena nogu, pristup liječenju je interdisciplinarni. U procesu liječenja proširenih ili varikozitetnih vena nogu sudjeluje prema potrebi internist, dermatolog, vaskularni kirurg i kirurg plastičar.
Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i za postavljanje dijagnoze varikozitetnih vena nogu važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnozu varikoznih vena nogu postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spada ultrazvučna pretraga vena koja je danas u širokoj primjeni. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u dubokom ili površinskom venskom sustavu. Ovom dijagnostičkom metodom mogu se precizno ustanoviti mjesta patoloških promjena u žilama ili  promjene u okolini krvnih žila koje dovode do smetnji protoka kroz vene ili arterije. Nakon kliničkog pregleda i  dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru najoptimalnije terapije.

Mogućnosti liječenja varikozitetnih vena  su  medikamentima, primjenom elastično-kompresivnih zavoja ili čarapa i kirurško liječenje. Od medikamentne terapije valja spomenuti sklerozacijsku terapiju koja se primjenjuje lokalno i dovodi do obliteracije i nestanka varikozitetnih vena. Kirurško liječenje može biti vađenje varikozitetnih vena, radiofrekventna okluzija ili laserska okluzija vena u nekih bolesnika. Cilj liječenja je smanjenje ili uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i prevencija komplikacija. Kirurg plastičar uključen je u kirurško liječenja trofičkih ulkusa na nogama uz mogućnosti zatvaranja ulkusa transplantacijom kožnih režnjeva u nekih bolesnika. Liječenje varikozitetnih vena nogu je dugotrajno i mukotrpno te je potrebna jako dobra suradljivost između bolesnika i liječnika, a liječenje može trajati i više godina. Unatoč kombiniranoj i multidisciplinarnoj terapiji bolest je sklona recidivima pa je i zbog toga liječenje dugotrajno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]