Bolesti vena 2. dio

Proširene vene nogu ili varikozitetne vene najčešće su bolesti vena. Proširene vene nogu mogu nastati zbog insuficijencije venskih zalistaka ili zbog slabosti stijenke vena s posljedičnom dilatacijom. U lumenu vena su venski zalisci koji mogu biti funkcijski nezadovoljavajući i na taj način uzrokuju vensku insuficijeniciju s posljedičnim proširenim ili varikozitetnim venama.

Proširene vene nogu ili varikozitetne vene najčešće su bolesti vena. Proširene vene nogu mogu nastati zbog insuficijencije venskih zalistaka ili zbog slabosti stijenke vena s posljedičnom dilatacijom. U lumenu vena su venski zalisci koji mogu biti funkcijski nezadovoljavajući i na taj način uzrokuju vensku insuficijeniciju s posljedičnim proširenim ili varikozitetnim venama. Varikozitetne vene nogu mogu nastati zbog kronične venske insuficijencije i povišenog tlaka u venskom sustavu.

U žena je veća incidencija varikozitetnih vena nogu nego u muškaraca. Također i neka zanimanja koja zahtijevaju pretežno stajanje tijekom radnog vremena doprinose nastanku proširenih vena. U literaturi se navodi i nasljeđe kao čimbenik rizika za nastanak varikozitetnih vena nogu.
U početnom stadiju bolesti proširene vene nogu mogu biti napete i mogu se palpirati. U početnom stadiju osobe su obično bez simptoma. Kasnije, kako bolest napreduje tako proširene vene nogu postaju veće i izbočuju se i postaju vidljive. Najčešći simptomi koje imaju bolesnici s varikozitetnim venama nogu su osjećaj umora i težine u nogama, bol u nogama, oticanje nogu i svrbež kože. Na koži potkoljenica mogu nastati promjene u boji kože tako da ona postaje tamnija što nazivamo hiperpigmentacija. Zbog otežane cirkulacije kod uznapredovalih proširenih vena ili varikozitetnih vena nogu mogu nastati manji ili veći defekti kože, odnosno rane koje nazivamo  ulkusima na potkoljenicama, koji mogu krvariti, a mogu nastati i infekcije ulkusa. Osim ulkusa u bolesnika s varikozitetnim venama nogu mogu nastati i tromboze vena ili krvarenja iz oštećenih vena. Krvarenja su česta u uznapredovaloj fazi bolesti, a povezana su s minimalnim ozljedama nogu.

Zbog kompleksnosti problema i različitih manifestacija proširenih vena nogu, pristup liječenju je interdisciplinarni. U procesu liječenja proširenih ili varikozitetnih vena nogu sudjeluje prema potrebi internist, dermatolog, vaskularni kirurg i kirurg plastičar.
Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i za postavljanje dijagnoze varikozitetnih vena nogu važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnozu varikoznih vena nogu postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spada ultrazvučna pretraga vena koja je danas u širokoj primjeni. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u dubokom ili površinskom venskom sustavu. Ovom dijagnostičkom metodom mogu se precizno ustanoviti mjesta patoloških promjena u žilama ili  promjene u okolini krvnih žila koje dovode do smetnji protoka kroz vene ili arterije. Nakon kliničkog pregleda i  dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru najoptimalnije terapije.

Mogućnosti liječenja varikozitetnih vena  su  medikamentima, primjenom elastično-kompresivnih zavoja ili čarapa i kirurško liječenje. Od medikamentne terapije valja spomenuti sklerozacijsku terapiju koja se primjenjuje lokalno i dovodi do obliteracije i nestanka varikozitetnih vena. Kirurško liječenje može biti vađenje varikozitetnih vena, radiofrekventna okluzija ili laserska okluzija vena u nekih bolesnika. Cilj liječenja je smanjenje ili uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i prevencija komplikacija. Kirurg plastičar uključen je u kirurško liječenja trofičkih ulkusa na nogama uz mogućnosti zatvaranja ulkusa transplantacijom kožnih režnjeva u nekih bolesnika. Liječenje varikozitetnih vena nogu je dugotrajno i mukotrpno te je potrebna jako dobra suradljivost između bolesnika i liječnika, a liječenje može trajati i više godina. Unatoč kombiniranoj i multidisciplinarnoj terapiji bolest je sklona recidivima pa je i zbog toga liječenje dugotrajno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]