Bolesti vena 4. dio

U četvrtom dijelu bolesti vena opisati ću tromboflebitis površnih vena. Tromboflebitis je naziv za upalu površnih vena. Ovu bolest karakterizira bolnost i crvenilo kože duž upalom zahvaćene površne vene.

U četvrtom dijelu bolesti vena opisati ću tromboflebitis površnih vena. Tromboflebitis je naziv za upalu površnih vena. Ovu bolest karakterizira bolnost i crvenilo kože duž upalom zahvaćene površne vene. Nerijetko se mogu pri kliničkom pregledu palpirati trombi u površnoj veni.

Tromboflebitis površnih vena najčešće je uzrokovan traumom ili raznim kateterima, iglama ili kanilama preko kojih se daje intravenska terapija. Kateteri i igle za infuziju u veni mogu oštetiti unutarnji pokrov krvne žile i uzrokovati upalu.Tormboflebtis površnih vena češće je lokaliziran na nogama, znatno češće na potkoljenicama nego na natkoljenicama. U nekih bolesnika može istodobno biti zahvaćeno više površnih vena, a upalni proces se može seliti s jedne noge na drugu. Takva vrsta tromboflebitisa zove se migrirajući tromboflebitis. Upala površnih vena češća je u bolesnika s proširenim – varikoznim venama.
Od simptoma koje bolesnici imaju najčešći su bol u području vene zahvaćene upalom, zatim crvenilo kože i edem upalom zahvaćenog područja ruke ili noge. Ako se uz ove simptome javlja povišena tjelesna temperatura, zimica i tresavica tada se radi o septičkom tromboflebitisu koji se liječi antibioticima. Edem ili otok obično je znatno manje izražen nego kod duboke venske tromboze.

Dijagnozu tromboflebitisa površnih vena postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spada ehosonografska pretraga vena koja je danas u širokoj primjeni. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u venskom sustavu. Ova dijagnostička metoda može s vrlo visokom sigurnošću ustanoviti mjesta patoloških promjena u krvnim žilama ili  promjene u okolini krvnih žila koje dovode do smetnji protoka kroz vene ili arterije. Dijagnostičkim postupcima potrebno je isključiti ili potvrditi i ostale moguće uzroke otoka nogu.
Nakon kliničkog pregleda i  dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru terapije.

U liječenju tromboflebitisa površnih vena koristimo heparinske kreme ili masti za lokalnu primjenu uz nošenje elastičnog zavoja ili elastične čarape preko dana. Od lijekova preporuča se i acetilsalicilna kiselina u jednoj dnevnoj dozi. Antikoagulantna terapija potrebna je jedino u bolesnika u kojih je došlo do širenja upalnog procesa  u duboki venski sustav. Za razliku od duboke venske tromboze kada bolesnicima ograničavamo kretanje i preporučamo mirovanje u prvim danima bolesti, kod tromboflebitisa dopuštamo i preporučamo kretanje. Kretanje je dozvoljeno bolesnicima s tromboflebitisom površnih vena jer u njih nema opasnosti od embolijskih događaja, osim u slučajevima širenja procesa u doboki venski sustav.

Cilj liječenja tromboflebitisa površnih vena je smanjenje ili uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i prevencija komplikacija. U rijetkim slučajevima upalni proces se može proširiti s površnih vena na duboke vene. Bolesnicima savjetujemo izbjegavanje mogućnosti traume, a u slučaju da je kateter ili igla za infuziju uzrokovala upalu površne vene tada ih je potrebno izvaditi iz vene. Liječenje tromboflebitisa površnih vena odnosno upale površnih vena obično prolazi bez komplikacija i dolazi do potpunog izlječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]