Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

U medicinskoj literaturi nalazimo brojna istraživanja o obilježjima i osobitostima kao pokazateljima veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Ova obilježja i osobitosti nazivamo čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti. Možemo ih podijeliti na čimbenike na koje ne možemo utjecati i na čimbnike na koje možemo utjecati…

U medicinskoj literaturi nalazimo brojna istraživanja o obilježjima i osobitostima kao pokazateljima veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Ova obilježja i osobitosti nazivamo čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti. Možemo ih podijeliti na čimbenike na koje ne možemo utjecati i na čimbnike na koje možemo utjecati. Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati tj. ne možemo ih mijenati su: dob, spol i nasljeđe tj. pozitivna obiteljska anamneza za kardiovaskularne bolesti. Čimbenici rizika na koje možemo utjecati su: pušenje cigareta, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i  prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića. Što se tiče povišenih masnoća u krvi,  određujemo četiri sastavnice lipida tj. masnoća. Sve četiri sastavnice lipidograma kada su im vrijednosti patološke predstavljaju rizične čimbenike za kardiovaskularne bolesti. Ispravna prehrana i lijekovi mogu značajno smanjiti utjecaj ovog važnog čimbenika rizika. Uz kontrolu masnoća u krvi tj. postizanjem normalnih vrijednosti, smanjujemo rizik nastanka komplikacija zbog kardiovaskularnih bolesti između 20 i 50%.

Što se tiče šećerne bolesti rezultati istraživanja pokazuju da dijabetičari tj. bolesnici sa šećernom bolesti imaju 2-4 puta veći rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti nego nedijabetičari. Postavlja se pitanje zašto je to tako. To je zbog toga jer su povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina znatno češći u dijabetičara nego u nedijabetičara. Ako postignemo ciljne vrijednosti glukoze u krvi do 6,0 mmol/l, smanjiti ćemo rizik nastanka kardiovaskularnih događaja za 42%, a  rizik od infarkta srca, moždanog udara ili rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti za 57%. Smanjenjem prekomjerne tjelesne težine uz zdravu prehranu sigurno ćemo si pomoći u reguliranju šećerne bolesti. Važno je znati da ako je osoba pušač i ima šećernu bolest tada ima dvostruko veći rizik nastanka kardiovaskularne bolesti.

Povišeni krvni tlak nezavisni je čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a uzrokuje oko 50% ishemijskih moždanih udara i povećava rizik za moždani udar zbog krvarenja. Povišeni tlak je jedan od najvažnijih spriječivih uzroka kardiovaskularnih bolesti, ali uz učinkovitu antihipertenzivnu terapiju.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezane su brojnim čimbenicima rizika za razvoj ateroskleroze, kardiovaskularne bolesti i smrti od kardiovaskularnih bolesti. Ozbiljna pretilost skraćuje životni vijek od 5 do 20 godina. Oko 400 milijuna ljudi u svijetu pati od pretilosti, a oko 1 bilijun ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Dobro je poznata povezanost pušenja cigareta s kardiovaskularnim bolestima i malignim bolestima. Pušenje cigareta udvostručuje rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti. Procjenjuje se da je 30-40% svih smrti zbog kardiovaskularnih bolesti direktan rezultat pušenja. Pušenje cigareta jedan je od vodećih uzroka prijevremene smrti u Europi, a koji je u potpunosti moguće učinkovito spriječiti. Pojavnost infarkta srca čak je šesterostruko povišena u žena i trostruko u muškaraca koji dnevno puše 20 cigareta u usporedbi s onima koji nikad nisu pušili. Bolesnici koji prestanu pušiti imaju oko 35% manji rizik od smrti zbog kardiovaskularne bolesti u odnosu na one koji nastave pušiti.

Tjelesna neaktivnost važan je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, a odgovorna je za za oko 22% svih slučajeva ishemijske bolesti srca. Procjenjuje se da je više od 60% globalne populacije u svijetu tjelesno neaktivno. Rezultati istraživanja pokazju da više od 150 minuta tj. 2 sata i 30 minuta tjedno srednje teške ili teže tjelesne aktivnosti smanjuje rizik koronarne bolesti srca za oko 30%. Ključna je uloga pravilne prehrane u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Pravilna prehrana smanjuje rizik novih kardiovaskularnih događaja za 73%. Ukupna dnevna količina unosa masti ne bi smjela biti iznad 37% ukupnih kalorija, a preporučena količina zasićenih masnih kiselina do 10% ukupnih kalorija, a za dijabetičare do 7% ukupnih dnevnih kalorija.

U zaključku možemo naglasiti da  možemo utjecati na večinu čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti. Kontrola rizičnih čimbenika ima ključnu ulogu i primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Kontrolom svih rizičnih čimbenika na koje se može utjecati možemo smanjiti pojavnost kardiovaskularnih bolesti i do 50%.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Derivacija urina

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Infekcija

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]

HPV

Imam li kondilome?

Kožni problemi

Utjecaj stresa na kožu: Dermatološki savjeti za kontrolu kožnih problema povezanih sa stresom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Koža kao najveći organ uvijek reagira na stres bez obzira da li se radi o kratkotrajnom ili dugotrajnom stresu. Djelovanje hormona kortizola koji se luči u stresu očituje se u naglim situacijama kao crvenilo kože, lica, vrata, znojenje dlanova i tabana ili cijelog tijela, uz bljedoću lica dok dugotrajno stanje stresa daje izgled izraženih podočnjaka, […]

Tekućina

Može li prekomjerni unos tekućine biti loš za organizam?

Prehrana

Sezonsko opadanje kose u jesen: Dermatološki pristup i uloga prehrane u prevenciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Pojačano ispadanje kose vrlo često primjećujemo baš u jesen pa se to podrazumijeva kao normalan ciklus rasta kose. Ispadanje kose u jesen kao fiziološka pojava može trajati do 6 tjedana, a ako se nakon tog vremena ispadanje nastavlja tada se više se radi o uobičajenoj jesenskoj pojavi. Obično nam tijekom dana ispadne oko 50-100 vlasi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – imam li razloga za brigu?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]