Dijastolička disfunkcija srca – 1. dio

Zatajivanje srca spada u bolesti kojima raste prevalencije s povećanjem dobi bolesnika. Procjena je da se godišnje dijagnosticira oko 870 000 novih bolesnika sa zatajivanjem srca…

Zatajivanje srca spada u bolesti kojima raste prevalencije s povećanjem dobi bolesnika. Procjena je da se godišnje dijagnosticira oko 870 000 novih bolesnika sa zatajivanjem srca, a otprilike se javlja 10 bolesnika na 1 000 osoba u dobi iznad 65 godina života. Dijastolička disfunkcija srca karakterizirana je nenormalnom dijastoličkom rastezljivošću tj. povećanom rigidnošću lijeve klijetke i povećanim tlakom punjenja lijeve klijetke. Dijastoličku disfunkciju možemo ustanoviti u bolesnika sa sistoličkim zatajivanjem srca.
Također nalazimo dijastoličku disfunkciju srca u bolesnika sa simptomima zatajivanja srca ili u bolesnika s normalnom ili blago smanjenom istisnom frakcijom lijeve klijetke. Prema literaturnim podacima prevalencija dijastoličke disfunkcije srca je od 21,2% do  27,3% u općoj populaciji. U slučaju da bolesnici s dijastoličkom disfunkcijom srca nisu liječeni tada može bolest progredirati prema zatajivanju srca. U čimbenike rizika za progresiju bolesti prema zatajivanju srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke spadaju starija životna dob, arterijska hipertenzija, ženski spol i metabolički sindrom. Također su važne i druge pridružene bolesti kao što su fibrilacija atrija, oštećenje bubrežne funkcije, hiperlipidemija, kronična plućna opstruktivna bolest, sistemske upalne bolesti i kemoterapija koje su povezane s dijastoličkom disfunkcijom srca. Međutim, ipak su dvije bolesti najvažniji etiološki čimbenici dijastoličke disfunkcije srca. To su arterijska hipertenzija tj. povišeni krvni tlak i koronarna bolest srca.
Razlikujemo kardijalne i nekardijalne bolesti koje dovode do dijastoličke disfunkcije srca. U nekardijalne bolesti spadaju pretilost i šećerna bolest. U kardijalne bolesti spadaju stenoza aortnog zaliska, sve vrtste kardiomiopatija, perikardni izljev i konstrikcijski perikarditis. Precipitirajući čimbenici uključuju ishemiju miokarda, tahikardiju, srčane aritmije, volumno opterećenje srca, anemiju i infekciju. Loši prognostički čimbenici dijastoličke disfunkcije jesu starija životna dob, šećerna bolest, bolest bubrega i lošiji funkcijski stadij, tj. stadij 3. ili 4 prema funkcijskoj klasifikaciji Njujorškog kardiološkog društva, engl. NYHA.

Kod dijastoličke disfunkcije smanjena je rastezljivost lijeve klijetke, a gubitak miocita koji je povezan s povećanjem vezivnog tkiva miokarda rezultira smanjenjem rastezljivosti miokarda. Stupanj rastezljivosti miokarda određen je vanstaničnim odlaganjem  kolagena i promjenom fenotipa kolagena. Hipertrofija lijeve klijetke odgovor je na tlačno i volumno opterećenje uz povećanje rigidnosti miokarda zbog zadebljanja i fibroze. Hipertrofija lijeve klijetke u bolesnika s očuvanom istisnom frakcijom može biti dokaz koncentričnog remodeliranja s relativnim  zadebljanjem stijenki u odnosu na veličinu šupljine klijetke. Hipertrofija lijeve klijetke dužeg trajanja može utjecati na disfunkciju srca i značajno povećati rizik kardiovaskularnih bolesti. Hipertrofija lijeve klijetke težeg stupnja dovodi do smanjenja subendokardnog koronarnog protoka i do oštećenja sistoličke i dijastoličke funkcije. U nastanku dijastoličke disfunkcije srca važna je i neurohumoralna aktivacija s oslobađanjem vazokonstriktora koji također doprinose hipertrofiji i fibrozi miokarda. Prema rezultatima  istraživanja i medijatori upale također oštećuju dijastoličku funkciju srca.

U zaključku možemo naglasiti da je dosta visoka prevalencija dijastoličke disfunkcije srca u općoj populaciji. Prevalencija je veća u bolesnika starije žiovotne dobi, u hipertoničara, dijabetičara i u koronarnih bolesnika. U idućem članku opisati ću dijagnostiku i terapiju dijastoličke disfunkcije srca.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]