Dijastolička disfunkcija srca – 2. dio

Bolesnici sa zatajivanjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke obično su starije životne dobi, ženskog spola, dijabetičari, imaju prekomjernu tjelesnu težinu i povišeni krvni tlak…

Bolesnici sa zatajivanjem srca s očuvanom istisnom frakcijom lijeve klijetke obično su starije životne dobi, ženskog spola, dijabetičari, imaju prekomjernu tjelesnu težinu i povišeni krvni tlak. Fibrilacija atrija vrlo je česta u tih bolesnika, otprilike jedna trećina ima fibrilaciju atrija. Kod dijastoličke disfunkcije tlak punjenja lijeve klijetke povezan s povećanom rigidnošću lijeve klijetke dovodi do proširenje lijevog atrija što rezultira fibrilacijom atrija. Krajni rezultat je gubitak kontraktilnosti atrija, smanjenje dijastoličkog punjenja i smanjenje udarnog volumena srca. Fibrilacija atrija također je povezana s fibrozom miokarda lijeve klijetke koja doprinosi nastanku dijastoličke disfunkcije.

Poznata je visoka incidencija pretilosti u bolesnika s dijastoličkom disfunkcijom srca. Bolesnici sa zatajivanjem srca s očuvanom istisnom frakcijom LV obično imaju simptome akutnog zatajivanja srca sa znakovima pulmonalne ili periferne kongestije ili nedostatak zraka, umor ili intoleranciju napora. Diferencijalna dijagnoza zatajivanja srca s očuvanom istisnom frakcijom LV ovisna je o kliničkoj prezentaciji.

Razlikovanje bolesnika koji dolaze u hitnu službu kao akutno zatajivanje srca uključuje karijalnu i pulmološku etiologiju, hipervolemiju ekstrakardijalnih uzroka ili stanje s povećanim udarnim volumenom. Kardijalna stanja za razlikovanje bolesnika s očuvamo istisnom frakcijom LV uključuju i bolesnike s reduciranom istisnom frakcijom LV koja je realno veća nego što je izmjerena. Ehokardiografiju možemo koristiti u dijagnostici zatajivanja srca, a u pojedinim kliničkim situacijama možemo koristiti i ostale dijagnostičke metode kao što su magnenta rezonancija srca, kateterizacija srca i biopsija miokarda. U ambulantnih bolesnika koristimo i test opterećenja ili stress ehokardiografiju u dijagnostici zatajivanja srca.

Bolesti dišnog sustava možemo ponekad teško razlikovati od zatajivanja srca s očuvanom istisnom frakcijom LV zbog preklapanja simptoma plućne hipertenzije, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) sa simptomima zatajivanja srca. KOPB i ostale kronične plućne bolesti nalazimo ne rijetko u bolesnika sa zatajivanjem srca. Za razlikovanje plućnih bolesti od zatajivanja srca koristimo testove za ispitivanje plućne funkcije, perfuzijsku scintigrafiju pluća, kompjutoriziranu tomografiju (CT) i kateterizaciju desnog srca. Ostale dijagnostičke postupke koristimo za detekciju ekstrakardijalnih uzroka kao što je nefrotski sindrom, anemija, hipotireoza, arteriovenske fistule ili ekstrakardijalni šantovi.

U dijagnostici dijastoličke disfunkcije uz ehokardiografske parametre važna nam je i razina natriuretskog peptida (NP), moždanog natriuretskog peptida (BNP) i inaktivnog prekursora NT-proBNP. Ehokardiografski parametri uključuju volumen LV na kraju dijastole, veličinu i volumen lijevoga atrija, transmitralni protok, istisnu frakciju LV i paremetre tkivnog Dopplera. U slučaju da je intolerancija napora prvi simptom zatajivanja srca s očuvanom istisnom frakcijom LV kod pregleda bolesnika u ambulanti možemo ustanoviti uredan ehokardiogarfski nalaz. Međutim, stress ehokardiografija može nam pomoći u otkrivanju dijastoličke disfunkcije inducirane naporom uz dinamičku mitralnu insuficijenciju ili tihu ishemiju.

Temeljem ehokardiogarfskih parametara dijelimo dijastoličku disfunkciju LV na tri stadija.
Prvi stadij je blaga dijastolička disfunkcija karakterizirana inkompletnom relaksacijom.
Drugi stadij je umjerena disfunkcija ili pseudonormalizacija.
Treći stadij ili restriktvni koji je također poznat kao teška disfunkcija ili revezibilna restriktivna.
Najteži stadij dijastoličke disfunkcije je IIIb inače poznat kao četvrti stadij ili fiksna restriktivna dijastolička disfunkcija.

Laboratorijske pretrage važne su za detekciju bolesti bubrega, jetre, štitnjače, šećerne bolesti, anemije i određivanje biomarkera BNP, NT-proBNP, angiotenzina II, renina i aldosteroina, Galaktina 3, proupalnih citokina i visoko-senzitivnog troponina. EKG, ehokardiografija, spirometrija i RTG snimka pluća i srca spadaju u rutinsku obradu bolesnika sa zatajivanjem srca. Cilj liječenja bolesnika sa zatajivanjem srca je uklanjanje simptoma, poboljašnje funkcijskog stadija i kvalitete života i produljenje života. Liječenje zatajivanja srca uključuje liječenje arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, pretilosti, koronarne bolesti srca i hiperlipidemije. Manje retrospektivne studije pokazju da statini smanjuju smrtnost bolesnika zbog svojeg pleotropnog i antiupalnog učinka. Vrlo je važan smanjen unos soli u hrani, te uzimanje diuretika uz održavanje optimalnog cirkulirajućeg volumena.

Vježbanje poboljšava toleranciju napora i kvalitetu života, ali ne smanjuje smrtnost. Uz  diuretike lijekovi za liječenje zatajivanja srca s očuvanom istisnom frakcijom LV su ACE inhibitori, sartani, ranolazin, ivabradin te fiksna kombinacija valsartana i sakubitrila. Uz farmakološku terapiju koriste se i uređaji kao što su jednokomorni i dvokomorni elektrostimulatori srca ili s opcijom resinkronizacije. Uređaj za interatrijski šant  engl. InterAtrial Shunt Device sada je u fazi ispitivanja u studiji engl. REDUCE-LAP-HF. Uređaj engl. CORolla (Corasist Cardiovascular) je  u stvari elastična opruga koja se implantira u vršak LV  koja apsorbira energiju za vrijeme sistole, a primjenjuje je kao silu širenja LV od septuma do lateralne stijenke u dijastoli i na taj način doprinosi povećanju utoka  i punjenja LV. Ovaj uređaj može se u današnje vrijeme implanirati jedino kardiokirurški, a još je u fazi ispitivanja uređaj za implantaciju transapikalnim pristupom.

U zaključku možemo naglasiti da je zatajivanje srca s očuvanom istisnom frakcijom LV dosta heterogeni poremećaj s brojnim etiološkim čimbenicima i različitim kliničkim prezentacijama. Uz prihvaćene dijagnostičke i terapijske smjernice današnje liječenje ipak rezultira s neuspjehom u poboljšanju morbiditeta i mortaliteta u usporedbi sa zatajivanjem srca s reduciranom istisnom frakcijom LV. Od budućih istraživanja i novih terapijskih mogućnosti koje su u razvoju očekujemo smanjenje simptoma i smanjenje smrtnosti naših bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam