Dilatacijska kardiomiopatija

Dilatacijska kardiomiopatija karakterizirana je proširenjem lijeve klijetke u kombinaciji sa sistoličkom disfunkcijom klijetke i gotovo uvijek prisutnom dijastoličkom disfunkcijom, a bez koronarne bolesti srca.

Dilatacijska kardiomiopatija karakterizirana je proširenjem lijeve klijetke u kombinaciji sa sistoličkom disfunkcijom klijetke i gotovo uvijek prisutnom dijastoličkom disfunkcijom, a bez koronarne bolesti srca, arterijske hipertenzije i srčane greške koje bi mogle uzrokovati sistoličku disfunkciju. U literaturi se za dilatacijsku kardiomiopatiju još nalazi i naziv dilatativna kardiomiopatija. Incidencija dilatacijske kardiomiopatije je 5-8 bolesnika na 100 000 osoba u općoj populaciji. Učestalost bolesti je oko 3 puta veća u muškaraca crne rase nego u žena bijele rase.
Bolesnici s dilatacijskom kardiomiopatijom mogu imati simptome akutnog plućnog edema, simptome sistemske ili plućne embolije i iznenadne srčane smrti. Česti simptomi bolesti su otežano disanje i gušenje poglavito pri tjelesnim naporima ili se mogu isti simptomi uz kašalj javiti i tijekom noći, tijekom mirovanja u krevetu. Srčane aritmije kao što je fibrilacija atrija ili ventrikulska tahikardija također nisu rijetke u tih bolesnika.

Sumnja na dilatacijsku kardiomiopatiju postavlja se temeljem simptoma bolesti, a potvrđuje se  brojnim dijagnostičkim postupcima. Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i kod ove bolesti važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnostičke metode su elektrokardiogram (EKG), RTG snimka pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija, dobutaminska stres ehokardiografija, višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT), test opterećenja – ergometrija, kontinuirani EKG Holter, koronarografija i ventrikulografija, biopsija miokarda i nuklearna magnetna rezonancija (NMR).

Postavljaju se brojna pitanje o etiologiji ili uzrocima nastanka bolesti. U više od 25% slučajeva bolest je nasljedna uzrokovana mutacijama gena. Od ostalih uzroka valja spomenuti autoimune čimbenike i viruse u nastanku bolesti, nedostatak nekih vitamina u prehrani, te miokarditis, neke metaboličke poremećaje kao što su hemokromatoza i tireotoksikoza. Neki autori navode i perzistentnu tahikardiju kao mogući uzrok nastanka dilatacijske kardiomiopatije. U dijagnostičkom postupku potrebno je isključiti sve potencijalne reverzibilne čimbenike kao što su koronarna bolest, stečene srčane greške ili prirođene srčane greške koje se otkriju u odraslih. Također je potrebna posebna pozornost u otkrivanju ovisnosti o alkoholu kao jednom reverzibilnom i potencijalno uklonjivom čimbeniku.

Mogućnosti liječenja dilatacijske kardiomiopatije su medikamentima iz skupine diuretika, vazodilatatora, betablokatora, antiaritmika, antiokoagulancija i nefarmakološkim postupcima. Nefarmakološki postupci su revaskularizacija miokarda, ugradnja resinkronizacijskog elektrostimulatora srca i ugradnja implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD). U završnoj fazi bolesti u nekih bolesnika jedini način liječenja je ugradnja uređaja za vantjelesnu potpomognutu cirkulaciju (engl. Ventricular Assist Device – VAD)  i/ili transplantacija srca.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju kardiomiopatija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine diuretika: FURSEMID; i betablokatora: CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]