Disekcija aorte

Disekcija aorte nastaje zbog uzdužnog rasijecanja slojeva stijenke aorte. Zbog odjeljivanja središnjeg dijela stijenke aorte kojeg nazivamo medija nastaju dva lumena aorte.

U pravom lumenu registrira se protok krvi, dok je u lažnom lumenu protok krvi oskudan ili ga uopće nema. Protok krvi u lažnom lumenu ovisi o trajanju bolesti i o broju i veličini komunikacija između pravog i lažnog lumena. Što se tiče dimenzija pravi lumen je obično uži od lažnog lumena. Oko 80% bolesnika s disekcijom aorte ima arterijsku hipertenziju tj. povišeni krvni tlak.

Osim povišenog krvnog tlaka postoje i brojni drugi činitelji rizika za disekciju aorte. Važni činitelji rizika jesu ateroskleroza aorte, bikuspidna valvula aorte, koarktacija aorte, arteritis i bolesti vezivnoga tkiva u koje ubrajamo Marfanov sindrom i cističnu nekrozu medije aorte. Osim ovih činitelja važno je napomenuti traumu prsnog koša u prometnim nezgodama. Iznimno rijetko disekcija aorte može nastati kao komplikacija invazivnih dijagnostičkih i interventnih zahvata i nekih kirurških zahvata.

Simptomi akutne disekcije aorte jesu naglo nastala bol u prsima sa širenjem u vrat, leđa, u jednu ili obje ruke te u noge ovisno o lokalizaciji disekcije. Kod disekcije aorte može nastati potpuno ili djelomično začepljenje arterija koje izlaze iz aorte što uzrokuje simptome kao što su nesvjestica, slabost ili potpuna oduzetost polovice tijela ili oduzetost nogu. Neki bolesnici s disekcijom aorte mogu imati i moždani udar ili akutni infarkt srca.

U dijagnostički postupak pripadaju anamneza, klinički pregled, EKG, Rtg pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija, MSCT (multislice CT ), magnetna rezonancija (MR) i aortografija. Rtg snimka pluća i srca može utvrditi proširenje torakalne aorte ili proširenje sjene srca koje može biti uslijed nakupljanja krvi u perikardu.

Osjetljivost transezofagusne ehokardiografije za dijagnozu disekcije aorte je 97-100% i specifičnost 91-97%, a osjetljivost MSCT je 83-100% i specifičnost  90-100% te  osjetljivost MR  96% i specifičnost 100% prema podacima iz literature. Disekcija aorte u većini slučajeva (oko 65%) počinje blizu aortne valvule te može uzrokovati insuficijenciju aortne valvule i zatajivanje srca. Oko 10% dieskcija lokalizirano je u luku aorte, a oko 10% u silaznom dijelu aorte.

Određivanje D-dimera u serumu ima dijagnostičku vrijednost za disekciju aorte  uz visoku osjetljivost (99-100%) i nisku specifičnost (34-67%) prema literaturnim podacima. Povišene vrijednosti D-dimera kao raspadnog produkta fibrinogena nalazimo i u drugim patološkim stanjima kao što su akutni infarkt miokarda, plućna embolija, razna infektivna stanja, karcinom i u poslijeoperacijskom periodu. Određivanje troponina T ili I služi nam za dijagnozu akutnog infarkta srca u disekciji aorte.

Prema lokalizaciji disekciju aorte dijelimo na dva tipa prema Stanford podjeli. Disekcija tipa A zahvaća samo uzlazni dio aorte, a disekcija tipa B zahvaća silazni dio aorte. Temeljem ove podjele određuje se način liječenja koji može biti medikamentni i/ili kirurški ili implantacija endovaskularnog stenta. Disekcija tipa A zahtijeva žurno kirurško liječenje, a disekcija tipa B je za konzervativno medikamentno liječenje ili za implantaciju stenta. Još se koristi podjela disekcije aorte na tri tipa po DeBakeyu.

Cilj liječenja je uklanjanje boli koja je obično jakog intenziteta, reguliranje krvnog tlaka, stabiliziranje nestabilnih bolesnika i prevencija rupture aorte i ishemije visceralnih organa. Liječenje disekcije torakalne aorte provodi  se u bolnici u koronarnoj jedinici ili jedinici intenzivne skrbi ili na odjelu kardijalne kirurgije. Smrtnost od akutne disekcije aorte tipa A vrlo je visoka i raste otprilike 1-2% na sat u prvih 48 sati trajanja bolesti i oko 70% u prvom tjednu bolesti u neoperiranih bolesnika. Zbog visoke smrtnosti potrebna je hitna dijagnostička obrada i odluka o načinu liječenja. Danas je transezofagusna ehokardiografija prihvaćena kao dijagnostička metoda prve razine (first-level) za akutnu disekciju aorte.

Ova dijagnostička metoda korisna je i u dugoročnom praćenju bolesnika nakon medikamentne i/ili kirurške terapije ili implantacije stenta radi procjene uspjeha liječenja i detekcije mogućih kasnih komplikacija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Uvećano srce

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]