Disekcija aorte

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Disekcija aorte nastaje zbog uzdužnog rasijecanja slojeva stijenke aorte. Zbog odjeljivanja središnjeg dijela stijenke aorte kojeg nazivamo medija nastaju dva lumena aorte.

U pravom lumenu registrira se protok krvi, dok je u lažnom lumenu protok krvi oskudan ili ga uopće nema. Protok krvi u lažnom lumenu ovisi o trajanju bolesti i o broju i veličini komunikacija između pravog i lažnog lumena. Što se tiče dimenzija pravi lumen je obično uži od lažnog lumena. Oko 80% bolesnika s disekcijom aorte ima arterijsku hipertenziju tj. povišeni krvni tlak.

Osim povišenog krvnog tlaka postoje i brojni drugi činitelji rizika za disekciju aorte. Važni činitelji rizika jesu ateroskleroza aorte, bikuspidna valvula aorte, koarktacija aorte, arteritis i bolesti vezivnoga tkiva u koje ubrajamo Marfanov sindrom i cističnu nekrozu medije aorte. Osim ovih činitelja važno je napomenuti traumu prsnog koša u prometnim nezgodama. Iznimno rijetko disekcija aorte može nastati kao komplikacija invazivnih dijagnostičkih i interventnih zahvata i nekih kirurških zahvata.

Simptomi akutne disekcije aorte jesu naglo nastala bol u prsima sa širenjem u vrat, leđa, u jednu ili obje ruke te u noge ovisno o lokalizaciji disekcije. Kod disekcije aorte može nastati potpuno ili djelomično začepljenje arterija koje izlaze iz aorte što uzrokuje simptome kao što su nesvjestica, slabost ili potpuna oduzetost polovice tijela ili oduzetost nogu. Neki bolesnici s disekcijom aorte mogu imati i moždani udar ili akutni infarkt srca.

U dijagnostički postupak pripadaju anamneza, klinički pregled, EKG, Rtg pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija, MSCT (multislice CT ), magnetna rezonancija (MR) i aortografija. Rtg snimka pluća i srca može utvrditi proširenje torakalne aorte ili proširenje sjene srca koje može biti uslijed nakupljanja krvi u perikardu.

Osjetljivost transezofagusne ehokardiografije za dijagnozu disekcije aorte je 97-100% i specifičnost 91-97%, a osjetljivost MSCT je 83-100% i specifičnost  90-100% te  osjetljivost MR  96% i specifičnost 100% prema podacima iz literature. Disekcija aorte u većini slučajeva (oko 65%) počinje blizu aortne valvule te može uzrokovati insuficijenciju aortne valvule i zatajivanje srca. Oko 10% dieskcija lokalizirano je u luku aorte, a oko 10% u silaznom dijelu aorte.

Određivanje D-dimera u serumu ima dijagnostičku vrijednost za disekciju aorte  uz visoku osjetljivost (99-100%) i nisku specifičnost (34-67%) prema literaturnim podacima. Povišene vrijednosti D-dimera kao raspadnog produkta fibrinogena nalazimo i u drugim patološkim stanjima kao što su akutni infarkt miokarda, plućna embolija, razna infektivna stanja, karcinom i u poslijeoperacijskom periodu. Određivanje troponina T ili I služi nam za dijagnozu akutnog infarkta srca u disekciji aorte.

Prema lokalizaciji disekciju aorte dijelimo na dva tipa prema Stanford podjeli. Disekcija tipa A zahvaća samo uzlazni dio aorte, a disekcija tipa B zahvaća silazni dio aorte. Temeljem ove podjele određuje se način liječenja koji može biti medikamentni i/ili kirurški ili implantacija endovaskularnog stenta. Disekcija tipa A zahtijeva žurno kirurško liječenje, a disekcija tipa B je za konzervativno medikamentno liječenje ili za implantaciju stenta. Još se koristi podjela disekcije aorte na tri tipa po DeBakeyu.

Cilj liječenja je uklanjanje boli koja je obično jakog intenziteta, reguliranje krvnog tlaka, stabiliziranje nestabilnih bolesnika i prevencija rupture aorte i ishemije visceralnih organa. Liječenje disekcije torakalne aorte provodi  se u bolnici u koronarnoj jedinici ili jedinici intenzivne skrbi ili na odjelu kardijalne kirurgije. Smrtnost od akutne disekcije aorte tipa A vrlo je visoka i raste otprilike 1-2% na sat u prvih 48 sati trajanja bolesti i oko 70% u prvom tjednu bolesti u neoperiranih bolesnika. Zbog visoke smrtnosti potrebna je hitna dijagnostička obrada i odluka o načinu liječenja. Danas je transezofagusna ehokardiografija prihvaćena kao dijagnostička metoda prve razine (first-level) za akutnu disekciju aorte.

Ova dijagnostička metoda korisna je i u dugoročnom praćenju bolesnika nakon medikamentne i/ili kirurške terapije ili implantacije stenta radi procjene uspjeha liječenja i detekcije mogućih kasnih komplikacija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bubreg

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Krv

Krv u stolici kod djece

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Pojava krvi u stolici djeteta roditelje može jako uznemiriti i zabrinuti, iako je srećom u većini slučajeva uzrokovana stanjima koja nisu opasna niti životno ugrožavajuća. Otkud krv u stolici? Krv u stolici najčešće je porijeklom iz probavnog sustava, iako se ponekad može raditi o npr. progutanoj krvi kod krvarenja iz nosa, kod novorođenčeta o progutanoj […]

Nasljedna bolest vezivnog tkiva

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

KKS

Možete li mi očitati nalaze krvi sa sistematskog pregleda?

Kardiovaskularne bolesti

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Srce

Imam 24 godine i povremene aritmije, trebam li biti zabrinuta?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]