Fibrilacija atrija i antikoagulantna terapija

FA se jednostavno dijagnosticira snimanjem 12-kanalnog elektrokardiograma (EKG). Često bolesnici koji imaju FA ne moraju osjećati nikakve simptome.

Fibrilacija atrija (FA) ili treperenje pretklijetki srca je najčešća aritmija u starijoj životnoj dobi, te je vodeći uzrok cerebrovaskularnog inzulta (CVI) i tromboembolijskih incidenata. Godišnje oko 3 milijuna bolesnika koji imaju FA doživi CVI. FA se jednostavno dijagnosticira snimanjem 12-kanalnog elektrokardiograma (EKG). Često bolesnici koji imaju FA ne moraju osjećati nikakve simptome. Iz tog razloga preporuka je da se svim osobama starijim od 65 godina snimi EKG. FA sama po sebi u većini slučajeva nije životno ugrožavajuća aritmija, ali može dovesti do opasnih komplikacija od kojih je najznačajnija tromboembolija. Zbog staze i turbulentnog protoka krvi u srcu (u aurikuli pretklijetke) za vrijeme FA, dolazi do hiperkoagulabilnosti krvi koja može uzrokovati nastanak ugrušaka koji ulaze u cirkulaciju. Oni su odgovorni za nastanak tromboembolijskih incidenata, u mozgu CVI-a. FA može dovesti i do zatajenja srca i smrti.
U prevenciji tromboembolija kod bolesnika s FA preporučuje se antikoagulantna terapija. Oralni antikoagulansi koji se koriste kod bolesnika s FA dijele se u 2 velike skupine:

1. antagonisti vitamina K (VKA) : varfarin
2. novi oralni antikoagulansi (NOAK): izravni inhibitori čimbenika zgrušavanja Xa (rivaroksaban, apiksaban), izravni inhibitori trombina (dabigatran)

Prilikom odabira i uvođenja antikoagulantne terapije važno je procijeniti stupanj rizika od mogućeg nastanka CVI zbog FA i stupnja rizika mogućeg krvarenja zbog uzimanja antikoagulantne terapije. U tu svrhu koristimo 2 bodovna sustava. Jedan bodovni sustav procjenjuje rizik nastanka CVI: CHA2DS2VASc. U njemu određujemo 7 varijabli: dob, spol, zatajenje srca, arterijska hipertenzija, prijašnji CVI ili tromboembolija, vaskularna bolest, šećerna bolest. Što je broj bodova veći, to je veći rizik nastanka CVI.

Drugi bodovni sustav određuje stupanj rizika od mogućeg krvarenja pri uzimanju antikoagulantne terapije: HAS-BLED. On se također sastoji od 7 varijabli: arterijska hipertenzija, poremećena bubrežna i/ili jetrena funkcija, preboljeli CVI, ranija krvarenja ili postojanje predispozicije za krvarenje, labilne vrijednosti INR, starija dob, uzimanje lijekova ili alkohola. Što je veći broj bodova, veći je rizik nastanka krvarenja. Mogu pomoći i pojedini biomarkeri u procijeni rizika nastanka tromboembolija: srčani troponin T ili I, NT-proBNP, D-dimeri.

U kardiološkoj praksi sve više se koriste antikoagulansi iz skupine NOAK-a u cilju prevencije CVI i tromboembolija kod bolesnika s FA. Metaanalize kliničkih studija koje su uspoređivale NOAK-e u odnosu na VKA pokazale su značajnu redukciju CVI, tromboembolija, intrakranijalnih krvarenja u odnosu na VKA, odnosno varfarin. Prednosti NOAK-a su također i u njihovom brzom terapijskom učinku, manjoj interakciji s hranom, rjeđim interakcijama s drugim lijekovima, te ne zahtijevaju rutinsko praćenje koagulacije (nema čestih vađenja krvi što se inače zahtijeva kod varfarina čija se doza određuje prema protrombinskom vremenu). NOAK-e treba s oprezom dozirati kod bolesnika s oštećenom bubrežnom funkcijom, a kod onih s težim oštećenjem bubrežne funkcije i bolesnika na dijalizi, ne smiju se propisivati lijekovi iz skupine NOAK-a, već samo varfarin. NOAK-e ne smiju koristiti niti bolesnici sa značajnim valvularnim srčanim bolestima: mitralna stenoza, mehaničke srčane valvule.
Antikoagulantna terapija smanjuje rizik od CVI kod bolesnika sa FA za 65%. Međutim procjena individualnog rizika od velikih krvarenja je neophodan uvjet prije uvođenja bilo koje vrste oralne antikoagulantne terapije. Konačna odluka se donosi nakon procijene individualnog rizika od CVI, ali i rizika od mogućeg krvarenja zbog antikoagulantne terapije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Lijek

Postoji li još neki lijek koji se preporuča u ovim slučajevima kao što je moj?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća – možete li mi protumačiti nalaz?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]