Hipertenzija i lacidipin

Lacidipin je jedan od najčešće propisivanih antihipertenziva. Radi se o predstavniku treće generacije iz skupine blokatora kalcijevih kanala, vaskuloselektivnom lijeku kojeg karektirizira povoljan farmakokinetski profil…

Lacidipin je jedan od najčešće propisivanih antihipertenziva. Radi se o predstavniku treće generacije iz skupine blokatora kalcijevih kanala, vaskuloselektivnom lijeku kojeg karektirizira povoljan farmakokinetski profil.

Učinak se temelji na blokiranju unosa iona kalcija u glatke mišićne stanice krvnih žila i posljedične vazodilatacije. Lacidipin ima visoki afinitet vezanja za lipidni dvosloj stanične membrane gdje se nalaze kalcijski kanalići te se polagano otpušta iz membrane stoga je učinak lijeka postupan i dugotrajan.

Posebno mjesto ovog lijeka je u liječenju izolirane sistoličke hipertenzije, ali i kod koronarne bolest, supkliničke ateroskleroze te hipetrofije lijeve klijetke.

Već je na početku spomenuta vaskuloselektivnost lijeka što znači da nema nepovoljnog učinka na funkciju srčanog mišića odnosno na provodljivot električnih impulsa u provodnom sustavu miokarda, a djeluje tako da povećava protok koronarnih krvnih žila.

Također se ističe antiaterogeno dijelovanje lacidipina u smislu pojačanog lučenja NO, smanjenje migracije fibroblasta. Dugotrajna primjena lijeka može dovesti do reverzije aterosklerotskih promjena krvnih žila.

Što se tiče usporedbe lacidipina u odnosu na druge, često propisivane kalcijske blokatore, lercanidipil odnosno amlodipin, u COHORT studiji dokazana je najbolja podnošljivost lacidipinauz usporediv antihipertenzivni učinak sva tri lijeka odnosno uz nešto bolji učinak lacidipina na dijastolički krvni tlak.

Lijek je siguran i kod bubrežnih bolesnika obzirom da se metabol izira u jetri. Također smanjuje vaskularni otpor u glomerulu, poticajno djeluje na vazodilataciju aferentne arteriole.

U bolesnika s oštećenom funkcijom jetre bioraspoloživost može biti povećana, stoga može biti povečan i antihipertenzivni učinak pa se kod tih bolesnika preporučaju manje doze lijeka.

Primjenjuje se jednom dnevno, srednja učinkovita doza je 4 mg, a raspon doze je od 2 do 6 mg.

Brzo se apsorbira nakon peroralne primjene. Makismalna koncentracija postiže se oko sat vremena nakon ingestije, poluvrijeme života je oko 14 h.

Među češće nuspojave ubrajaju se omaglica, glavobolja, ubrzano ili nepravilno lupanje srca (palpitacije), crvenilo lica, oticanje (osobito u području gležnja ) ubrzani rad srca, želučane tegobe, mučnina, kožni osip, crvenilo i svrbež, učestalo mokrenje, osjećaj slabosti, promjene u nalazima funkcije jetre u laboratorijsim nalazima). Ove nuspojave obično nestaju u nastavku liječenja.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Djeca

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Depresija

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Pacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Aritmija

Kombinacija lijekova – aritmija

Fibrilacija atrija

Što majka može uzimati za fibrilaciju atrija, a da nije skupo?

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet