Hipertenzija i lacidipin

Lacidipin je jedan od najčešće propisivanih antihipertenziva. Radi se o predstavniku treće generacije iz skupine blokatora kalcijevih kanala, vaskuloselektivnom lijeku kojeg karektirizira povoljan farmakokinetski profil…

Lacidipin je jedan od najčešće propisivanih antihipertenziva. Radi se o predstavniku treće generacije iz skupine blokatora kalcijevih kanala, vaskuloselektivnom lijeku kojeg karektirizira povoljan farmakokinetski profil.

Učinak se temelji na blokiranju unosa iona kalcija u glatke mišićne stanice krvnih žila i posljedične vazodilatacije. Lacidipin ima visoki afinitet vezanja za lipidni dvosloj stanične membrane gdje se nalaze kalcijski kanalići te se polagano otpušta iz membrane stoga je učinak lijeka postupan i dugotrajan.

Posebno mjesto ovog lijeka je u liječenju izolirane sistoličke hipertenzije, ali i kod koronarne bolest, supkliničke ateroskleroze te hipetrofije lijeve klijetke.

Već je na početku spomenuta vaskuloselektivnost lijeka što znači da nema nepovoljnog učinka na funkciju srčanog mišića odnosno na provodljivot električnih impulsa u provodnom sustavu miokarda, a djeluje tako da povećava protok koronarnih krvnih žila.

Također se ističe antiaterogeno dijelovanje lacidipina u smislu pojačanog lučenja NO, smanjenje migracije fibroblasta. Dugotrajna primjena lijeka može dovesti do reverzije aterosklerotskih promjena krvnih žila.

Što se tiče usporedbe lacidipina u odnosu na druge, često propisivane kalcijske blokatore, lercanidipil odnosno amlodipin, u COHORT studiji dokazana je najbolja podnošljivost lacidipinauz usporediv antihipertenzivni učinak sva tri lijeka odnosno uz nešto bolji učinak lacidipina na dijastolički krvni tlak.

Lijek je siguran i kod bubrežnih bolesnika obzirom da se metabol izira u jetri. Također smanjuje vaskularni otpor u glomerulu, poticajno djeluje na vazodilataciju aferentne arteriole.

U bolesnika s oštećenom funkcijom jetre bioraspoloživost može biti povećana, stoga može biti povečan i antihipertenzivni učinak pa se kod tih bolesnika preporučaju manje doze lijeka.

Primjenjuje se jednom dnevno, srednja učinkovita doza je 4 mg, a raspon doze je od 2 do 6 mg.

Brzo se apsorbira nakon peroralne primjene. Makismalna koncentracija postiže se oko sat vremena nakon ingestije, poluvrijeme života je oko 14 h.

Među češće nuspojave ubrajaju se omaglica, glavobolja, ubrzano ili nepravilno lupanje srca (palpitacije), crvenilo lica, oticanje (osobito u području gležnja ) ubrzani rad srca, želučane tegobe, mučnina, kožni osip, crvenilo i svrbež, učestalo mokrenje, osjećaj slabosti, promjene u nalazima funkcije jetre u laboratorijsim nalazima). Ove nuspojave obično nestaju u nastavku liječenja.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Hipertenzija

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Aritmija

Kombinacija lijekova – aritmija

Bubreg

Pijelonefritis

Pijelonefritis je bakterijska infekcija jednog ili oba bubrega. Najčešći uzročnik infekcija bubrega je E. coli, bakterija koja se normalno nalazi u debelom crijevu, a uzrokuje 90% vanbolničkih te 50% bolničkih infekcija bubrega. Infekcije obično nastaju kad bakterije migriraju iz anusa prema mokraćnoj cijevi, duž mokraćne cijevi u mokraćni mjehur pa opet uzlazno, prema bubregu. Infekciji […]

Fibrilacija atrija

Što majka može uzimati za fibrilaciju atrija, a da nije skupo?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Prenizak puls – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]