Hipertenzija i metabolički sindrom

Hipertenzija je jedan od važnih čimbenika srčanožilnog (SŽ) rizika koji ima značajan utjecaj na pobol i/ili smrt od srčanog infarkta ili moždanog udara. Srčanožilne bolesti su još uvijek vodeći uzrok pobola i smrti, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj i čine više od 50% svih uzroka…

Hipertenzija je jedan od važnih čimbenika srčanožilnog (SŽ) rizika koji ima značajan utjecaj na pobol i/ili smrt od srčanog infarkta ili moždanog udara. Srčanožilne bolesti su još uvijek vodeći uzrok pobola i smrti, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj i čine više od 50% svih uzroka.

Današnji stil života podrazumijeva između ostaloga i stalni pritisak na pojedinca zbog vlastite želje ili očekivanja okoline za ostvarenjem uspjeha, bilo socijalno-ekonomske prirode ili težnje za osobnim razvojem. Uz taj stalni pritisak ljudi sve manje misle o vlastitom zdravlju, a to se manifestira lošim odabirom prehrane, sve manjim izdvajanjem vremena na tjelesnu aktivnost i na druženje s prijateljima i rodbinom.

Kada se pojave prvi simptomi hipertenzije, oni obično ostanu neprepoznati dugo godina. Zato ne čudi da prva spoznaja o prisutnosti hipertenzije bude nakon hospitalizacije bilo zbog prolaznih cirkualcijskih smetnji ili ipak ozbiljnijih stanja.

Možda i ne bi trebalo biti teško prepoznati osobe s metaboličkim sindromom, jer je debljina jedan od kriterija, no nerijetko pretile osobe imaju iznenađujuće uredne laboratorijske nalaze krvi. A i osobe koje nisu pretile mogu imati metabolički sindrom. Prisutnost tri slijedeća kriterija podrazumijevaju postojanje metaboličkog sindroma:

1. opseg struka >88cm za žene i >102cm za muškarce, 2. Trigliceridi >1,7 mmol/L, 3. HDL-kolesterol <1,29 za žene i <1,03 za muškarce, 4. GUK na tašte >5,6 mol/L, 5. KT >130/85 mmHg.

Kada se pojave prvi simptomi hipertenzije, oni obično ostanu neprepoznati dugo godina. Zato ne čudi da prva spoznaja o prisutnosti hipertenzije bude nakon hospitalizacije bilo zbog prolaznih cirkualcijskih smetnji ili pak ozbiljnijih stanja. Kako bismo izbjegli teška stanja koja za sobom nerijetko ostavljaju invalidnost, važno je da što više govorimo o ovoj bolesti koju je potrebno na vrijeme prepoznati i početi liječiti.

Osnovne su mjere prepoznati da hipertenzija postoji višekratnim mjerenjima krvnog tlaka (KT), osobito ako netko u obitelji već jest hipertoničar (ili je prije smrti liječio hipertenziju). Ako se javljaju uporne glavobolje, osobito jutarnje, pritisak u prsima, vrtoglavica i/ili slabija podnošljivost napora (npr. zapuhivanje kod penjanja uza stepenice uz češćeodmaranje na nižim katovima), potrebno je češće kontrolirati krvni tlak i obratiti se svom liječniku na pregled. Ukoliko su nakon  mjerenja krvog tlaka u različitim situacijama unutar tjedan dana vrijednosti  uvijek ≥140/90 mmHg, osoba jest hipertoničar.

Tada je važno procijeniti jeli hipertenzija dulje i trajno prisutna tako što je potrebno tražiti njezin učinak na druge organe (srce, mozak, bubreg, oko), te procijeniti ukupni SŽ rizik analizom ostalih faktora rizika kao što su pretilost (povećani indeks tjelesne mase, ITM >25 kg/cm2), pušenje, vrijednosti serumskog kolesterola (ukupni, LDL i HDL) i triglicerida, šećerne bolesti ili poremećaja tolerancije glukoze (GUK na tašte i 2 sata nakon obroka), obiteljske predispozicije (podatak o bolesti bliskog rođaka), dobi i spola.

Važno je zapamtiti da osobe koje nemaju ostale faktore rizika, a imaju blago povišeni KT (140-159/90-99 mmHg) imaju mali SŽ rizik što pretpostavlja rizik za pojavu SŽ incidenta u slijedećih 10 godina od 15%. No, ukoliko je KT ≥180/110 mmHg taj je rizik visoki što pretpostavlja rizik za pojavu SŽ incidenta u slijedećih 10 godina od 20-30%. Sa prisutnošću svakog dodatnog faktora raste i ukupni SŽ rizik, a kada je prisutno više od 3 dodatna faktora raste na više od 30%. Ovaj podatak ukazuje da sve osobe kod kojih je dokazano postojanje metaboličkog sindroma automatski imaju najamnje srdenji SŽ rizik, a najčešće visoki ili vrlo visoki. Stoga jekod njih važno pravovremeno započeti liječenje hipertenzije.

Pobol i mogući invaliditet, privremeni ili trajni, trebali bi biti najbolja motivacija za suradnju sa svojim liječnikom. Jako je važno redovito uzimanje propisane terapije, ali i uključiti promjenu životnog stila koja podrazumijeva: apsolutni prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine, unosa alkohola, soli i zasićenih masnoća uz povećanje tjelesne aktivnosti (aerobne vježbe u trajanju 30-45 minuta barem 3x tjedno – brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje). Postoje osobe koje zaziru od farmakoloških pripravaka i odlučuju se isprva na nefarmakološke mjere. Važno je imati na umu da je takve mjere potrebno  valjano provoditi, no ukoliko nakon 3 mjeseca takvih mjera KT bude i nadalje povišen nužno je pomiriti sa činjenicom da je neophodno dodatno uzimati i lijek.

Kod uvođenja lijeka za liječenje hipertenzije liječnik se obično vodi osobitostima oboljelog (stilom života, radnim navikama, utvrđenim učincima na ciljne organe, prisutnim drugim oboljenjima ili uzimanjem nekih drugih lijekova). Postoji 6 skupina lijekova za liječenje hipertenzije, a većina se mogu kombinirati što je vrlo često i neophodno. Bilo da se liječenje započne jednim lijekom (monoterapija) ili kombinacijom dva ili tri lijeka (zasebno ili kao fiksna kombinacija lijekova u jednoj tableti) započinje se sa nižim dozama i prati se odgovor koji je uvijek individualan. Ciljne vrijednosti tlaka koje bi trebalo postići su <140/90 mmHg, a za mlađe osobe još i strože (<130/85 mmHg). Ako je procijenjen veći rizik potrebne su češće kontrole liječnika (za srednji rizik svakih 6 mjeseci, a za visoki ili vrlo visoki rizik svaka 3 mjeseca).

Kod osoba s metaboličkim sindromom prednost u izboru liječenja hipertenzije imaju ACE-inhibitori (ramipril, lizinpril, trandolapril) i blokatori kalcijevih kanala (lacidipin, amlodipin, lerkadipin) zbog metaboličke neutralnosti. Ukoliko je potrebno uključiti diuretik i/ili beta-blokator (BB), kod ovih osoba su najbolji izbog indapamid i BB treće generacije (karvedilol, bisoprolol, nebivolol) jer nemaju klinički značajne negativne metaboličke učinke poput drugih tiazidskih diuretika i BB ranijih generacija.

Važno je zapamtiti da je potrebno provoditi nefarmakološke mjere uz redovito uzimanje antihipertenzivnog lijeka. Moguće je očekivati da će uz njihovo pravlino provođenje, propisani lijek biti potreban u nižoj dozi i/ili neće biti potrebno uzimati više lijekova iz različitih farmakoloških skupina za razliku od osoba koje te mjere ne provode. Ako liječenje započne dovoljno rano, moguće je značajno odgoditi ili onemogućiti komplikacije na drugim organima, a time i spriječiti neželjene ishode.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]