Je li stetoskop zastarjelo dijagnostičko pomagalo?

Tijekom više od 100 godina tri su glavna simbola po kojima su prepoznatljivi liječnici. Kada spomenemo tri glavna simbola tada mislimo na crnu torbu, bijelu kutu i stetoskop. Sa stetoskopom susreću se studenti medicine nakon što odslušaju i polože ispite iz pretkliničkih pregleda.

Klinički pregled bolesnika bilo na odjelima ili u poliklinikama uz inspekciju, palpaciju, perkusiju uključuje i auskultaciju. Gotovo 200 godina za auskultaciju srca, pluća i trbuha služi nam stetoskop. Znači, od 19. stoljeća stetoskop se koristi za auskultaciju srca i pluća. Na srcu slušamo srčane tonove i šumove, a na plućima šum disanja. U 19. stoljeću francuski liječnik dr. Rene Laennec uveo je u kliničku praksu stetoskop cilindričnog oblika za auskultaciju prsnoga koša.

Riječ stetoskop nastala je od dvije grčke riječi; grč. stethos i skopos, što znači prsa i pregled. Četrdeset godina nakon prvog stetoskopa dr. George Cammann uveo je u kliničku praksu stetoskop kakav se i danas koristi u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Daljni razvoj tehnologije dovodi do daljnjeg usavršavanja ovog dijagnostičkog pomagala proizvodnjom elektronskog stetoskopa s mikrofonom. Gotovo 200 godina stetoskop je prva dijagnostička sprava za auskultaciju prsnoga koša.

Početkom ovoga 21. stoljeća u medicinskoj literaturi počinje objavljivanje radova o korištenju prijenosnih ehokardiografskih aparata (Circulation 2001;104:334-335). Ehokardiografija kao neinvazivna dijagnostička metoda u kardiologiji koristi se duže od 60 godina. U zadnjih desetak godina za ehokardiografski pregled koriste se manji prijenosni ultrazvučni aparati. Unazad par godina koriste se mali prijenosni džepni ehokardiografski aparati u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Veličina ovih džepnih aparata otprilike je kao veličina pametnih mobilnih telefona. Cijena ovog malog džepnog ultrazvučnog aparata otprilike je 10 do 20 puta niža od cijene klasičnog ehokardiografskog aparata. 

Džepni ehokardiografski aparat od velike je pomoći i koristi u dijagnostici bolesti srca. Prema literaturnim podacima slikovni prikaz srčanih struktura je kvalitetan, znači nije lošiji nego onaj kojeg dobijemo klasičnim aparatom. Značajno je veća dijagnostička točnost malog džepnog ehokardiografskog aparata za bolesti srca nego klasičnog stetoskopa. Džepni ehokardiografski aparat ima široku primjenu u evaluaciji anatomije, hemodinamike i patofiziologije srca uz bolesnikov krevet, bilo na bolničkom odjelu, u hitnoj službi, u jedinici intenzivne skrbi ili u poliklinici kod ambulantnih bolesnika. U nekim razvijenimzemljama studenti medicine tijekom studija već imaju edukaciju o mogućnostima i prednostima korištenja džepnog ehokardiografskog aparata.

Zbog male težine i veličine džepni ehokardiografski aparat vjerojatno će zamijeniti klasični stetoskop u džepu liječnikove bijele kute. Može li džepni ehokardiografski aparat doista zamijeniti stetoskop barem što se tiče kardiološkog pregleda? Stetoskop će se i dalje koristiti za auskultaciju pluća i trbuha. Sigurno je da je cijena džepnog ehokardiografskog aparata mnogostruko viša nego što je cijena klasičnog stetoskopa. Međutim, dugoročno gledano ipak se radi o značajnoj uštedi financijskih sredstava zdravstvenog sustava. Korištenjem džepnih ehokardiografskih aparata smanjit će se broj ehokardiografskih pregleda na standardnim i skupim aparatima.

Odgovor na postavljeno pitanje u naslovu članka bi bio potvrdan. Na kraju ako se vratimo u crnu liječničku torbu, ona će sigurno uskoro imati mjesta za mali džepni portabilni ehokardiografski aparat. U zaključku možemo naglasiti da je stetoskop što se tiče kardiologije ipak u današnje vrijeme zastarjelo dijagnostičko pomagalo. Nadamo da će u skoroj budućnosti i kod nas biti sve više džepnih ehokardiografskih aparata u liječničkim torbama i u džepovima bijelih kuta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet