Je li stetoskop zastarjelo dijagnostičko pomagalo?

Tijekom više od 100 godina tri su glavna simbola po kojima su prepoznatljivi liječnici. Kada spomenemo tri glavna simbola tada mislimo na crnu torbu, bijelu kutu i stetoskop. Sa stetoskopom susreću se studenti medicine nakon što odslušaju i polože ispite iz pretkliničkih pregleda.

Klinički pregled bolesnika bilo na odjelima ili u poliklinikama uz inspekciju, palpaciju, perkusiju uključuje i auskultaciju. Gotovo 200 godina za auskultaciju srca, pluća i trbuha služi nam stetoskop. Znači, od 19. stoljeća stetoskop se koristi za auskultaciju srca i pluća. Na srcu slušamo srčane tonove i šumove, a na plućima šum disanja. U 19. stoljeću francuski liječnik dr. Rene Laennec uveo je u kliničku praksu stetoskop cilindričnog oblika za auskultaciju prsnoga koša.

Riječ stetoskop nastala je od dvije grčke riječi; grč. stethos i skopos, što znači prsa i pregled. Četrdeset godina nakon prvog stetoskopa dr. George Cammann uveo je u kliničku praksu stetoskop kakav se i danas koristi u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Daljni razvoj tehnologije dovodi do daljnjeg usavršavanja ovog dijagnostičkog pomagala proizvodnjom elektronskog stetoskopa s mikrofonom. Gotovo 200 godina stetoskop je prva dijagnostička sprava za auskultaciju prsnoga koša.

Početkom ovoga 21. stoljeća u medicinskoj literaturi počinje objavljivanje radova o korištenju prijenosnih ehokardiografskih aparata (Circulation 2001;104:334-335). Ehokardiografija kao neinvazivna dijagnostička metoda u kardiologiji koristi se duže od 60 godina. U zadnjih desetak godina za ehokardiografski pregled koriste se manji prijenosni ultrazvučni aparati. Unazad par godina koriste se mali prijenosni džepni ehokardiografski aparati u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Veličina ovih džepnih aparata otprilike je kao veličina pametnih mobilnih telefona. Cijena ovog malog džepnog ultrazvučnog aparata otprilike je 10 do 20 puta niža od cijene klasičnog ehokardiografskog aparata. 

Džepni ehokardiografski aparat od velike je pomoći i koristi u dijagnostici bolesti srca. Prema literaturnim podacima slikovni prikaz srčanih struktura je kvalitetan, znači nije lošiji nego onaj kojeg dobijemo klasičnim aparatom. Značajno je veća dijagnostička točnost malog džepnog ehokardiografskog aparata za bolesti srca nego klasičnog stetoskopa. Džepni ehokardiografski aparat ima široku primjenu u evaluaciji anatomije, hemodinamike i patofiziologije srca uz bolesnikov krevet, bilo na bolničkom odjelu, u hitnoj službi, u jedinici intenzivne skrbi ili u poliklinici kod ambulantnih bolesnika. U nekim razvijenimzemljama studenti medicine tijekom studija već imaju edukaciju o mogućnostima i prednostima korištenja džepnog ehokardiografskog aparata.

Zbog male težine i veličine džepni ehokardiografski aparat vjerojatno će zamijeniti klasični stetoskop u džepu liječnikove bijele kute. Može li džepni ehokardiografski aparat doista zamijeniti stetoskop barem što se tiče kardiološkog pregleda? Stetoskop će se i dalje koristiti za auskultaciju pluća i trbuha. Sigurno je da je cijena džepnog ehokardiografskog aparata mnogostruko viša nego što je cijena klasičnog stetoskopa. Međutim, dugoročno gledano ipak se radi o značajnoj uštedi financijskih sredstava zdravstvenog sustava. Korištenjem džepnih ehokardiografskih aparata smanjit će se broj ehokardiografskih pregleda na standardnim i skupim aparatima.

Odgovor na postavljeno pitanje u naslovu članka bi bio potvrdan. Na kraju ako se vratimo u crnu liječničku torbu, ona će sigurno uskoro imati mjesta za mali džepni portabilni ehokardiografski aparat. U zaključku možemo naglasiti da je stetoskop što se tiče kardiologije ipak u današnje vrijeme zastarjelo dijagnostičko pomagalo. Nadamo da će u skoroj budućnosti i kod nas biti sve više džepnih ehokardiografskih aparata u liječničkim torbama i u džepovima bijelih kuta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća