Kateterska ablacija u liječenju fibrilacije atrija

Starenjem stanovništva povećava se incidencija jedne od najčešćih srčanih aritmija, fibrilacije atrija (treperenje srčanih pretklijetki). Fibrilacija atrija povećava rizik nastanka moždanog udara, srčanog zatajenja, srčane smrti, smanjuje kvalitetu života bolesnika.

Glavni cilj liječenja fibrilacije atrija je ponovna uspostava normalnog sinusnog ritma srca, a ukoliko se ne uspije, tada je važna kontrola srčane frekvencije. U prevenciji moždanog udara primjenjuje se antikoagulantna terapija.

Veoma je važna kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika i liječenje prisutnih komorbiditeta. Sve više u liječenju fibrilacije atrija primjenjuje se kateterska ablacija, invazivna metoda kojom se nastoji uspostaviti normalan srčani ritam (sinusni) i spriječiti ponovna pojava fibrilacije atrija. Prilikom ove metode liječenja primjenjuje se kriobalon ili radiofrekvencija u cilju izolacije plućnih vena. Ova metoda liječenja koristi se u kardiologiji više od 20 godina.

Dokazano je da povećava kvalitetu života bolesnika u odnosu na medikamentoznu terapiju. Kateterska ablacija je najučinkovitija kod bolesnika s paroksizmalnom fibrilacijom atrija u ranoj fazi bolesti, te bolesnika koji nemaju još znakove srčanog remodeliranja (povećanje lijeve pretklijetke srca, disfunkciju lijeve klijetke srca). Uspjeh ovog postupka je manji u slučajevima perzistentne fibrilacije atrija.

Jedina apsolutna kontraindikacija za katetersku ablaciju je prisustvo tromba u lijevoj pretklijetki srca.

Nakon kateterske ablacije kod nekih bolesnika dolazi do ponovne pojave (recidiv) fibrilacije atrija:

  1. rani recidivi fibrilacije atrija u prva 3 mjeseca nakon obavljenog postupka ablacije
  2. kasni recidivi fibrilacije atrija 3-12 mjeseci nakon obavljenog postupka ablacije.

Kako je kateterska ablacija invazivni postupak, moguće su komplikacije koje se javljaju u 2 do 3,5% bolesnika.

Moguće komplikacije su: stenoza plućne vene, različite vaskularne komplikacije uslijed kateterizacije, embolijski incidenti, ozljeda freničkog ili vagalnog živca, atrioezofagealna fistula (fistula između pretklijetke i jednjaka), perikarditis, tamponada srca. Bolnički mortalitet je od 0,6 do 4 bolesnika na 1000.

Rizik pojave komplikacija je veći s uznapredovalom životnom dobi i prisutnim kardiovaskularnim bolestima. Kad se postavljaju indikacije za katetersku ablaciju razmatra se nekoliko važnih čimbenika: kod kojih bolesnika je najmanja mogućnost pojave recidiva fibrilacije atrija nakon provedenog postupka, kojim bolesnicima će se poboljšati kvaliteta života nakon postupka uz redukciju kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta, treba svesti periproceduralne komplikacije na najmanju moguću mjeru. Veći rizik recidiva fibrilacije atrija imaju bolesnici starije životne dobi, bolesnici s dugotrajnom perzistentnom fibrilacijom atrija, bolesnici sa značajno smanjenom sistoličkom funkcijom lijeve srčane klijetke (EF<25%), bolesnici s dilatiranom lijevom pretklijetkom (> 5cm), bolesnici s arterijskom hipertenzijom, opstruktivnom apnejom u spavanju, metaboličkim sindromom.

Najbolje rezultate pri ovom postupku imaju bolesnici mlađe i srednje životne dobi s paroksizmalnom fibrilacijom atrija unatrag 1 godine bez komorbiditeta i znakova strukturnog remodeliranja srca.

Kateterska ablacija se sve češće koristi u liječenju paroksizmalne, ali i perzistentne fibrilacije atrija. To je relativno sigurna i učinkovita metoda liječenja fibrilacije atrija i u bolesnika starijih od 75 godina, a bolesnici koji uz ovu aritmiju imaju i znakove srčanog zatajenja imaju osobitu korist jer im se nakon uspješno provedene kateterske ablacije poboljšava funkcija lijeve klijetke i smanjuje morbiditet i mortalitet.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Uvećano srce

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]