Korisni učinci liječenja arterijske hipertenzije

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak poznati je čimbenik rizika srčanožilnih bolesti. Liječenje većine bolesnika s povišenim krvnim tlakom provodi se kombinacijom nekoliko antihipertenzivnih lijekova.

U nekih bolesnika hipertoničara prevladava mišljenje da je upitna korist uzimanja antihipertenzivnih lijekova. Nepovjerenje u antihipertenzivnu terapiju proizlazi iz razloga što većina bolesnika nema izražene smetnje zbog povišenog krvnog tlaka. Zbog nedostatka tegoba bolesnici se približno jednako osjećaju kada uzimaju lijekove i kada su bez terapije. Bolesnik jedino može vidjeti da ima niže vrijednosti krvnog tlaka u usporedbi s krvnim tlakom prije početka liječenja. Prema današnjim preporukama ili smjernicama za liječenje arterijske hipertenzije, ciljne vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti sljedeće: sistolički krvni tlak niži od 140 mmHg, a dijastolički krvni tlak niži od 90 mmHg za odrasle osobe. Za bolesnike dijabetičare vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti niže od 140/85 mmHg.

Publicirani su rezultati velikog broja studija koje su ispitivale učinkovitost antihipertenzivne terapije. U klinička istraživanja bio je uključen veliki broj bolesnika s arterijskom  hipertenzijom. U 10 studija koje sam analizirao bilo je uključeno više od 100 000 bolesnika. Praćenje bolesnika u ovim studijama bilo je od 2 do 4,5 godine.

Analizirane su sljedeće studije: ALLHAT, INSIGHT, LIFE, NORDIL, PROGRESS, STOP-2, INVEST, VALUE, CAAP i SHEP. U ovih opsežnim prospektivnim istraživanjima ispitivan je učinak antihipertenzivne terapije na kardiovaskularni morbiditet i mortalitet, moždani udar, zatajenje srca i ukupnu smrtnost. Ispitivani su  lijekovi iz skupina ACE inhibitora, beta-blokatora, blokatora kalcijskih kanala, diuretika i blokatora AT-2 receptora tj. sartana. Rezultati ovih 10 prospektivnih, međunarodnih studija pokazuju korisne učinke antihipertenzivne terapije u smanjenju rizika pojave infarkta miokarda, moždanog udara, zatajenja srca i smanjenje srčanožilne smrtnosti.

Korisni učinci antihipertenzivne terapije dokazani su u ovim istraživanjima i to u smanjenju zatajenja srca za 50%, moždanog udara za 35-40%, infarkta miokarda za 20-25% i u smanjenju ukupne srčanožilne smrtnosti za 21%.

Znači da je pogrešno mišljenje nekih bolesnika da je korisni učinak liječenja visokog krvnog tlaka vidljiv samo u sniženju vrijednosti krvnoga tlaka. Korisni učinci antihipertenzivne terapije su također smanjenje rizika nastanka oštećenja ciljnih organa i sprječavanje nastanka komplikacija.

U zaključku možemo naglasiti da su nedvojbeno dokazani korisni učinci antihipertenzivne terapije kao što su smanjenje incidencije infarkta srca, moždanog udara, zatajenja srca i smanjenje srčanožilne smrtnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Bakterije

Trebam li ponoviti urinokulturu?

Menstruacija

Postoji li šansa da sam trudna?

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]