Korisni učinci liječenja arterijske hipertenzije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak poznati je čimbenik rizika srčanožilnih bolesti. Liječenje većine bolesnika s povišenim krvnim tlakom provodi se kombinacijom nekoliko antihipertenzivnih lijekova.

U nekih bolesnika hipertoničara prevladava mišljenje da je upitna korist uzimanja antihipertenzivnih lijekova. Nepovjerenje u antihipertenzivnu terapiju proizlazi iz razloga što većina bolesnika nema izražene smetnje zbog povišenog krvnog tlaka. Zbog nedostatka tegoba bolesnici se približno jednako osjećaju kada uzimaju lijekove i kada su bez terapije. Bolesnik jedino može vidjeti da ima niže vrijednosti krvnog tlaka u usporedbi s krvnim tlakom prije početka liječenja. Prema današnjim preporukama ili smjernicama za liječenje arterijske hipertenzije, ciljne vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti sljedeće: sistolički krvni tlak niži od 140 mmHg, a dijastolički krvni tlak niži od 90 mmHg za odrasle osobe. Za bolesnike dijabetičare vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti niže od 140/85 mmHg.

Publicirani su rezultati velikog broja studija koje su ispitivale učinkovitost antihipertenzivne terapije. U klinička istraživanja bio je uključen veliki broj bolesnika s arterijskom  hipertenzijom. U 10 studija koje sam analizirao bilo je uključeno više od 100 000 bolesnika. Praćenje bolesnika u ovim studijama bilo je od 2 do 4,5 godine.

Analizirane su sljedeće studije: ALLHAT, INSIGHT, LIFE, NORDIL, PROGRESS, STOP-2, INVEST, VALUE, CAAP i SHEP. U ovih opsežnim prospektivnim istraživanjima ispitivan je učinak antihipertenzivne terapije na kardiovaskularni morbiditet i mortalitet, moždani udar, zatajenje srca i ukupnu smrtnost. Ispitivani su  lijekovi iz skupina ACE inhibitora, beta-blokatora, blokatora kalcijskih kanala, diuretika i blokatora AT-2 receptora tj. sartana. Rezultati ovih 10 prospektivnih, međunarodnih studija pokazuju korisne učinke antihipertenzivne terapije u smanjenju rizika pojave infarkta miokarda, moždanog udara, zatajenja srca i smanjenje srčanožilne smrtnosti.

Korisni učinci antihipertenzivne terapije dokazani su u ovim istraživanjima i to u smanjenju zatajenja srca za 50%, moždanog udara za 35-40%, infarkta miokarda za 20-25% i u smanjenju ukupne srčanožilne smrtnosti za 21%.

Znači da je pogrešno mišljenje nekih bolesnika da je korisni učinak liječenja visokog krvnog tlaka vidljiv samo u sniženju vrijednosti krvnoga tlaka. Korisni učinci antihipertenzivne terapije su također smanjenje rizika nastanka oštećenja ciljnih organa i sprječavanje nastanka komplikacija.

U zaključku možemo naglasiti da su nedvojbeno dokazani korisni učinci antihipertenzivne terapije kao što su smanjenje incidencije infarkta srca, moždanog udara, zatajenja srca i smanjenje srčanožilne smrtnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Amorolfin

Uzroci, simptomi i liječenje gljivičnih infekcija noktiju

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Dekspantenol pjena

Brza pomoć za opekline i iritacije – dekspantenol u proljetnoj ljekarni

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSunčeve zrake dolaskom proljeća sve su intenzivnije što se može odraziti na koži u obliku blagih opeklina od sunca, iritacija i crvenila. Takve promjene mogu nastati naglo i nenadano i kod kraćeg izlaganja kada se ne očekuje da bi to moglo ostaviti neki trag na koži, no koža kao veliki organ može burno odreagirati na […]

TESA metoda

Biopsija testisa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBiopsija testisa je urološka kirurška procedura koju izvode urolozi – androlozi, dakle oni urolozi koji su se subspecijalizirali andrologiju. Zahvat se izvodi u lokalnoj ili spinalnoj anesteziji i nije tehnički osobito zahtjevan, ali sam kirurški zahvat nije srž potrebe za subspecijalizacijom iz andrologije nego su to znanje u dijagnostici infertiliteta (neplodnosti) i postavljanju indikacije za […]

Gljivice na noktima

Kvržica na prstu – što mi je činiti dalje?

Penis

Problem s kožom penisa – što da napravim?

Neurološko stanje

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje