Koronarna bolest – mogućnosti liječenja

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sustava i predstavljaju značajni javno zdravstveni problem diljem svijeta.

Poznato je da su vodeći uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, a i u manje razvijenim zemljama smrtnost od njih je u porastu i smatra se da će, također, biti vodeći uzrok smrtnosti do 2020. god.

Najčešća kardiovaskularna bolest, uz hipertenziju,  je ishemijska, odnosno koronarna bolest srca. Koronarna bolest srca može biti prezentirana akutnim koronarnim sindromom (AKS), što su srčani udar-infarkt miokarda, nestabilna angina pektoris  ili se može raditi o stabilnoj angini pektoris.

Rizični čimbenici za nastanak koronarne bolesti srca su šećerna bolest, povišen krvni tlak, visoke vrijednosti kolesterola (napose LDL kolesterola) i triglicerida, kao i niska vrijednost HDL kolesterola u krvi, prehrana, pušenje, ali i prisutnost srčano-žilnih bolesti u obitelji.  Ako se radi o bolesnicima sa AKS-om jasno je da je metoda izbora koronarna angiografija (koronarografija) da bi se bolest odmah, ne samo dokazala, nego ukoliko je moguće i terapijski zbrinula.

S druge strane, ako liječnik na osnovu kliničke slike uz učinjeni elektrokardiogram postavi sumnju na stabilnu koronarnu bolest i ista se dokaže na temelju neinvazivne kardiološke dijagnostike – ergometrija, ultrazvuk srca, scintigrafija srca, 24h Holter ekg ili učinjenom invazivnom kardiološkom metodom – koronarografijom, tada se razmatraju mogućnosti liječenja bolesti. Za samo liječenje koronarne bolesti je moguće učiniti revaskularizaciju uz medikamentozno liječenje  ili se pristupi samo medikamentoznom liječenju ako je revaskularizacija nedostupna zbog medicinskih ili drugih razloga.

Sama revaskularizacija predstavlja uspostavljanje opetovanog protoka krvi kroz onaj dio srca, kroz koji je protok krvi bio smanjen ili prekinut zbog potpuno ili dijelom zatvorene krvne žile. Zahvaljujući razvoju invazivne kardiologije danas je moguće veliki broj slučajeva koronarne bolesti srca riješiti nekirurškim putem, odnosno minimalno invazivnim zahvatom . Ova metoda je poznata pod engleskim nazivom „percutaneous coronary intervention“ (PCI), a kod koje se implantira  tzv. „stent“, odnosno proširnica u krvnu žilu srca koja je dijelom ili potpuno zatvorena.

Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji, a može se raditi putem femoralne arterije ili neke od arterija na ruci, najčešće radijalne arterije. Ako se radi o elevacijskom infarktu miokarda (srčani udar sa dignutom ST spojnicom u elektrokardiogramu) uvijek je terapijsko rješenje upravo ova metoda liječenja. Jasno da je tada bitno što je prije moguće reagirati, odnosno bolesnika čim prije je moguće podvrgnuti ovakovom metodom liječenja. 

Također i kod  neelevacijskog infarkta miokarda (srčani udar bez dignute ST spojnice u elektrokardiogramu) , kao i kod nestabilne, ali i stabilne angine pektoris težimo, ukoliko je moguće riješiti koronarnu bolest srca ovom metodom. Bitno je napomenuti da broj stentova postavljenih tijekom ovakove intervencije nije uvijek ekvivalentan težini niti ozbiljnosti bolesti. Upravo je sve boljim razvojem perkutanih koronarnih procedura uz tehnološki napredak „stentova“  (DES-stentovi sa otpuštanjem lijeka, resorptivni stentovi…) značajno smanjen broj kardiokirurških operacija.

Ipak, ako je iz objektivnog, medicinskog ili nekog od subjektivnih razloga mogućnost za revaskularizaciju ovom manje invazivnom metodom smanjena ili rizičnija tada je druga mogućnost aortokoronarno premoštenje, tzv.“bypass“, za koji se često upotrebljava i skraćenica CABG od engl. „coronary artery bypass graft“. Aortokoronarno premoštenje operacija je premoštenja sužene koronarne arterije premosnicom i to najčešće arterijom stijenke grudnog koša ili dijelom vene s noge.

Broj premoštenja ovisi o broju suženih arterija u srcu te o veličini i kvaliteti arterija nakon mjesta suženja. Operacija se izvodi u općoj anesteziji, otvaranjem grudnog koša u projekciji prsne kosti,a koristeći premosnicu jedan se njezin kraj pripoji za aortu ili njezinu granu, a drugi se kraj pripoji na mjesto iza sužene ili začepljene arterije uz napomenu da se raniji eventualni implantirani „stentovi“  ne uklanjaju.

Postoje smjernice (eng. „guidelines“) za liječenje koronarne bolesti, koje treba slijediti za odluku o tipu revaskularizacije. Gledajući same smjernice, perkutana koronarna intervencija sa postavljanjem „stentova“ je superiorna u odnosu na kardiokirurški zahvat, a kardiokirurški zahvat se preferira kod bolesti samog debla lijeve koronarne arterije („left main“), poglavito ako se radi o početnom dijelu ili mjestu odvajanja žila od debla te u višežilnoj koronarnoj bolesti, poglavito ako je ista prisutna kod bolesnika sa šećernom bolesti.

Na kraju, treba naglasiti da uz praćenje smjernica, svakom bolesniku treba pristupiti individualno i ako je potrebno u suradnji sa cijelom ekipom koja se usko bavi upravo ovom problematikom, engl. „heart team“ u iznalaženju najboljeg rješenja za liječenje koronarne bolesti svakog pojedinog bolesnika.

Svakako, poslije bilo kojeg vida učinjene revaskularizacije je potrebno uzimanje preporučene terapije uz odgovarajuću ishranu, izbjegavanje cigareta i redovite kardiološke kontrole.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Ergometrija

Molila bih Vas tumačenje nalaza testa ergometrije

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Pulsiranje arterija – je li ovo normalno?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Visok arterijski tlak

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]