Mentalni stres i kardiovaskularno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Život suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi.

U slučajevima izloženosti kroničnom mentalnom stresu ljudi su skloniji prihvaćanju loših životnih navika: pušenju, konzumaciji alkoholnih pića, lošim prehrambenim navikama, tjelesnoj neaktivnosti, a time se povećava rizik nastanka pretilosti. Kronični stres povećava rizik nastanka anksiozno-depresivnih poremećaja. U akutnom stresu, koji je obično kratkotrajan, naglo raste srčana frekvencija i arterijski tlak, disanje postaje brže i pliće, povećava se koagulabilnost krvi (povećan rizik nastanka krvnih ugrušaka).

U kroničnom stresu uz porast arterijskog tlaka i srčane frekvencije, dolazi do porasta masnoća u krvi, remeti se funkcija trombocita u krvi i imunološkog sustava, razvija se disfunkcija endotela arterija i sve to predisponira razvoj ateroskleroze arterija.

Svaki stresni događaj može potaknuti nastanak srčanih aritmija, ali i nastanak srčanog udara, osobito kod već postojeće aterosklerotske bolesti arterija. Osobito su žene sklone nastanku posebnog srčanog fenomena nazvanog „sindroma slomljenog srca“ ili takotsubo sindroma ili stresne kardiomiopatije koji nastaje nakon jačeg stresnog događaja.

Akutni i kronični mentalni stres utječu na endokrinološki sustav preko endokrinološke osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda i autonomnog živčanog sustava, te se pojačava lučenje kortizola, adrenalina i noradrenalina. Pojačano lučenje kortizola povećava sintezu glukoze, smanjuje se aktivnost imunološkog sustava, djeluje na metabolizam koštano-mišićnog sustava i na središnji živčani sustav, koči laktaciju i rast, a sve s ciljem očuvanja energije. Pojačana aktivnost simpatičkog sustava u stresu povećava arterijski tlak i srčanu frekvenciju.

Kronični stres se razlikuje od akutnog jer se stalno ponavlja zbog trajno prisutnog stresogenog čimbenika. Prisutan je u socioekonomskim krizama, ratnim razaranjima. U literaturi se navodi da kronični stres 1,5 puta povećava rizik nastanka koronarne bolesti srca. Uz već prisutne kardiovaskularne čimbenike rizika, mentalni stres dodatno povećava kardiovaskularni rizik. Prema velikoj kliničkoj studiji INTERHEART čak se 3 puta povećava kardiovaskularni rizik kod osoba s već prisutnim kardiovaskularnim čimbenicima rizika koji su bili izloženi kroničnom stresu.

U današnje vrijeme teško je izbjeći kronični stres. Stoga je važno poduzeti sve dostupne mjere koje nam mogu pomoći (redovita umjerena tjelesna aktivnost, meditacija, bavljenje hobijima, zdrave prehrambene navike, kvalitetan san, druženja s dragim ljudima) u suočavanju sa stresogenim čimbenicima, a pri tome je često potrebno pružiti i psihološku pomoć osobama kojima stres narušava zdravlje. Psihološka pomoć je neizostavni dio sekundarne kardiovaskularne prevencije (tijekom kardiovaskularne rehabilitacije nakon srčanog udara ili kardiovaskularne intervencije ili liječenja bolesnika sa srčanim zatajenjem).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Umor

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Lijekovi

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Glavobolja

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Umor

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Stres

Napadaj panike i stres – molim Vaš stručni savjet kako da si olakšam

Probiotici

Probiotici za imunitet

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Visok krvni tlak i pulsiranje u uhu – molim savjet

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Molim Vas da mi očitate nalaz EKG-a

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]