Mogućnosti liječenja bolesti srčanih zalistaka

Poznato je da je bolest srčanih zalistaka odnosno srčanih valvula dosta česta u odraslih osoba. U ovom članku opisati ću suvremene mogućnosti liječenja stečene bolesti srčanih zalistaka. Bolesti srčanih zalistaka odnose se na sve srčane zaliske odnosno valvule.

Poznato je da je bolest srčanih zalistaka odnosno srčanih valvula dosta česta u odraslih osoba. U ovom članku opisati ću suvremene mogućnosti liječenja stečene bolesti srčanih zalistaka. Bolesti srčanih zalistaka odnose se na sve srčane zaliske odnosno valvule. Međutim najčešće su bolesti aortne i mitralne valvule, a rijeđe trikuspidne i pulmonalne valvule. U bolesti srčanih zalistaka spadaju suženje ili stenoza i insuficijencija ili nepotpuno zatvaranje zaliska.

U osoba starije životne dobi bolest srčanih zalistaka najčešće je uzrokovana degenerativnim promjenama. U osoba mlađe životne dobi češći uzrok su upalne bolesti, kardiomiopatije i ishemijska bolest srca.

U nekih bolesnika možemo ustanoviti istodobno bolest više srčanih zalistaka.

Od simptoma koje bolesnici imaju najčešći su dispneja ili nedostatak zraka, osjećaj ubrzanog rada srca ili palpitacije, intolerancija napora odnosno brže zamaranje, nesvjestica, bol u prsima i otok nogu.

Dijagnozu bolesti srčanih zalistaka postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spada elektrokardiografija (EKG), RTG snimka pluća i srca, transtorakalna (TTE) i transezofagusna ehokardiografija (TEE), kateterizacija srca i koronarografija, test opterećenja – ergometrija, magnetrna rezonancija (MR) i višeslojna kompjutorizirana tomografija (CT). Primjenom Doppler i color ehokardiografije mogu se ustanoviti morfološke promjene zalistaka i oštećenja njihove funkcije. Ova dijagnostička metoda služi nam za procjenu težine bolesti srčanih zalistaka.

Nakon kliničkog pregleda i dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru terapije.

Mogućnosti liječenja bolesti srčanih zalistaka su medikamentna trerapija, balonska valvuloplastika i kirurška terapija zamjene zaliska ili kirurška terapija rekonstrukcije zaliska.

Od lijekova preporučaju se vazodilatatori, beta-blokatori, ACE-inhibitori i antikoagulacijska terapija kod nekih skupina bolesnika.

Balonska valvuloplastika odnosno perkutana mitralna komisurotomija način je liječenja mitralne stenoze. Kroz perifernu arteriju uvede se kateter s balonom i pozicionira se na mjesto suženja mitralnog zaliska, zatim se povećanjem tlaka i širenjem balona vrši proširenje stenotičnog tj. suženog mitralnog zaliska.

Za liječenje stenoze aortnog zaliska u bolesnika kod koji je kontraindicirana kirurška terapija zbog visoke životne dobi ili zbog pridruženih bolesti, može se preko katetera koji se uvodi kroz perifernu arteriju implantirati umjetna aortna valvula.

Jedna od mogućnosti kirurškog liječenja bolesti srčanih zalistaka je rekonstrukcija valvule koja se u zadnje vrijeme više koristi nego ugradnja umjetne valvule. Rekonstrukcijom zaliska mogu se ispraviti patološke promjene na prstenu mitralne ili trikuspidne valvule, zatim na listićima valvule, na kordama tendinejama ili na palpilarnim mišićima. Druga mogućnost kirurškog liječenja je ugradnja umjetne valvule koja može biti mehanička, biološka ili homograft, uz liječenje pridružene bolesti npr. koronarne bolesti srca. Nakon ugradnje mehaničke valvule bolesnik treba doživotno uzimati antikoagulacijsku terapiju uz redovitu kontrolu parametara koagulacije radi određivanje optimalne doze lijeka. Nakon rekonstrukcije zaliska ili ugradnje biološkog zaliska odnosno bioproteze takva terapija potrebna je u prva tri mjeseca nakon operacije, uz održavanje ciljne vrijednosti (INR 2,5).

Cilj liječenja bolesti srčanih zalistaka je smanjenje ili uklanjanje simptoma bolesti, izbjegavanje oštećenja funkcije lijeve klijetke ili desne klijetke, poboljšanje kvalitete života bolesnika, prevencija komplikacija i smanjenje smrtnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]