Nefarmakološko liječenje fibrilacije atrija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fibrilacija atrija je najčešća srčana aritmija. Oko 0,1% osoba u dobi do 55 godina života ima fibrilaciju atrija. Prevalencija fibrilacije atrija značajno se povećava s dobi bolesnika. Između 9% i 10% osoba u dobi iznad 80 godina života ima fibrilaciju atrija.

Fibrilacija atrija je najčešća srčana aritmija. Oko 0,1% osoba u dobi do 55 godina života ima fibrilaciju atrija. Prevalencija fibrilacije atrija značajno se povećava s dobi bolesnika. Između 9%  i 10% osoba u dobi iznad 80 godina života ima fibrilaciju atrija. Fibrilacija atrija značajno smanjuje kvalitetu života bolesnika i povećava rizik za tromboembolijske događaje. Rezultati istraživanja pokazuju povećanje rizika za moždani udar 4-5 puta u bolesnika s fibrilacijom atrija, 2 puta je povećanje rizika za demenciju i 3 puta povećanje rizika za zatajenje srca. Osim toga fibrilacija atrija ima značajan utjecaj na smrtnost bolesnika. Kontrola ritma fibrilacije atrija moguće je lijekovima antiaritmicima i nefarmakološki tj. ablacijskom izolacijom plućnih vena. Prije 50 godina Nathan H. i suradnici objavili su zanimljiv rad o povezanosti plućnih vena i lijeve pretklijetke. Saznanja ove anatomske studije dobro su došla za novija istraživanja o električnoj povezanosti lijeve pretklijetke i plućnih vena. Prije 18 godina Haissaguerre M . i suradnici prvi put su objavili važnost i ulogu područja oko plućnih vena kao okidaču za fibrilacije atrija. U svom istraživanju autori su pokazali repetitivnu električnu aktivnost s ciklusima vrlo kratkog trajanja u području 2-4 cm unutar plućnih vena kao početni okidač za paroksizmalnu fibrilaciju atrija. Istraživanje istih autora objavljeno prije 3 godine pokazuje da je ablacijska izolacija plućnih vena učinkovito liječenje fibrilacije atrija u 62% bolesnika. Sve je veća uloga kateterske ablacije plućnih vena zbog veće učinkovitosti, poboljašnja kvalitete života bolesnika i smanjenja rizika nastanka tromboembolijskih događaja. Okidač  za fibrilaciju atrija lokaliziran je u blizini utoka plućnih vena u lijevi atrij. Zbog toga je električna izolacija plućnih vena u lijevom atriju temelj većine startegija nefarmakološkog liječenja fibrilacije atrija tj. kateterske ablacije.
Dok je paroksizmalna fibrilacija atrija ovisna o okidaču, perzistentna i permannetna firbilacija atrija ovisna je o odnosima između okidača i električne i strukturne remodelacije lijevog atrija i plućnih vena. Učinkovitost izolacije plućnih vena ograničena je oporavkom provođenja električnih impulsa tj. ponovno nastalom električnom komunikacijom između područja muskulature oko plućnih vena i  lijevog atrija. Učinkovitost kateterske izolacije plućnih vena kao jednokratne ili višekratne procedure je između 54% i 79% za bolesnike s paroksizmalnom fibrilacijom atrija u dugoročnom praćenju tijekom 3 godine ili duže. Kod većine bolesnika potrebne su 1-2 procedure (prosječno 1,2 procedure) izolacije plućnih vena da bi postigli prihvatljivu učinkovitost. Glavi razlog ponavljanja procedure je oporavak električne kondukcije između plućnih vena i lijevog atrija. Važno je napomenuti i okidače koji nisu povezani s plućnim venama, a važni su za recidiv fibrilacije atrija. Oko jedna trećina neselektiranih bolesnika s paroksizmalnom fibrilacijom atrija ima izvorišta na drugim mjestima, u stražnjem dijelu lijevog atrija, u području utoka gornje šuplje vene, ili donje šuplje vene, u području kriste terminalis, fose ovalis, koronarnog sinusa i Eustahijeve valvule. Kada se elektrofiziološkim ispitivanjem ovi okidači lokaliziraju uz mogućnost provociranja aritmije tada se oni mogu uspješno ablirati. U tim slučajevima obično se radi o bolesnicima s paroksizmalnom fibrilacijom atrija koja je bila refrakterna na prethodnu katetersku ablaciju plućnih vena. Sigurno je da recidivi fibrilacije atrija ovise o strukturnoj i električnoj remodelaciji oba atrija kao rezultat pridruženih bolesti i dobi. Od pridruženih bolesti navode se zatajenje srca, šećerna bolest, upalne bolesti i pretilost.
I idućem članku pisati ću o samoj proceduri kateterske električne izolacije plućnih vena.
U zaključku, rezultati brojnih studija pokazuju ključnu ulogu plućnih vena u nastanku fibrilacije atrija, međutim potpuno razumijevanje podloge ovog mehanizma ipak ostaje nejasno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

UVZ srca

Imam 24 godine i povremene aritmije, trebam li biti zabrinuta?

Zglob

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Srce

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Srce

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Srce

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute 5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]