Nefarmakološko liječenje fibrilacije atrija – 1. dio

Fibrilacija atrija je najčešća srčana aritmija. Oko 0,1% osoba u dobi do 55 godina života ima fibrilaciju atrija. Prevalencija fibrilacije atrija značajno se povećava s dobi bolesnika. Između 9% i 10% osoba u dobi iznad 80 godina života ima fibrilaciju atrija.

Fibrilacija atrija je najčešća srčana aritmija. Oko 0,1% osoba u dobi do 55 godina života ima fibrilaciju atrija. Prevalencija fibrilacije atrija značajno se povećava s dobi bolesnika. Između 9%  i 10% osoba u dobi iznad 80 godina života ima fibrilaciju atrija. Fibrilacija atrija značajno smanjuje kvalitetu života bolesnika i povećava rizik za tromboembolijske događaje. Rezultati istraživanja pokazuju povećanje rizika za moždani udar 4-5 puta u bolesnika s fibrilacijom atrija, 2 puta je povećanje rizika za demenciju i 3 puta povećanje rizika za zatajenje srca. Osim toga fibrilacija atrija ima značajan utjecaj na smrtnost bolesnika. Kontrola ritma fibrilacije atrija moguće je lijekovima antiaritmicima i nefarmakološki tj. ablacijskom izolacijom plućnih vena. Prije 50 godina Nathan H. i suradnici objavili su zanimljiv rad o povezanosti plućnih vena i lijeve pretklijetke. Saznanja ove anatomske studije dobro su došla za novija istraživanja o električnoj povezanosti lijeve pretklijetke i plućnih vena. Prije 18 godina Haissaguerre M . i suradnici prvi put su objavili važnost i ulogu područja oko plućnih vena kao okidaču za fibrilacije atrija. U svom istraživanju autori su pokazali repetitivnu električnu aktivnost s ciklusima vrlo kratkog trajanja u području 2-4 cm unutar plućnih vena kao početni okidač za paroksizmalnu fibrilaciju atrija. Istraživanje istih autora objavljeno prije 3 godine pokazuje da je ablacijska izolacija plućnih vena učinkovito liječenje fibrilacije atrija u 62% bolesnika. Sve je veća uloga kateterske ablacije plućnih vena zbog veće učinkovitosti, poboljašnja kvalitete života bolesnika i smanjenja rizika nastanka tromboembolijskih događaja. Okidač  za fibrilaciju atrija lokaliziran je u blizini utoka plućnih vena u lijevi atrij. Zbog toga je električna izolacija plućnih vena u lijevom atriju temelj većine startegija nefarmakološkog liječenja fibrilacije atrija tj. kateterske ablacije.
Dok je paroksizmalna fibrilacija atrija ovisna o okidaču, perzistentna i permannetna firbilacija atrija ovisna je o odnosima između okidača i električne i strukturne remodelacije lijevog atrija i plućnih vena. Učinkovitost izolacije plućnih vena ograničena je oporavkom provođenja električnih impulsa tj. ponovno nastalom električnom komunikacijom između područja muskulature oko plućnih vena i  lijevog atrija. Učinkovitost kateterske izolacije plućnih vena kao jednokratne ili višekratne procedure je između 54% i 79% za bolesnike s paroksizmalnom fibrilacijom atrija u dugoročnom praćenju tijekom 3 godine ili duže. Kod većine bolesnika potrebne su 1-2 procedure (prosječno 1,2 procedure) izolacije plućnih vena da bi postigli prihvatljivu učinkovitost. Glavi razlog ponavljanja procedure je oporavak električne kondukcije između plućnih vena i lijevog atrija. Važno je napomenuti i okidače koji nisu povezani s plućnim venama, a važni su za recidiv fibrilacije atrija. Oko jedna trećina neselektiranih bolesnika s paroksizmalnom fibrilacijom atrija ima izvorišta na drugim mjestima, u stražnjem dijelu lijevog atrija, u području utoka gornje šuplje vene, ili donje šuplje vene, u području kriste terminalis, fose ovalis, koronarnog sinusa i Eustahijeve valvule. Kada se elektrofiziološkim ispitivanjem ovi okidači lokaliziraju uz mogućnost provociranja aritmije tada se oni mogu uspješno ablirati. U tim slučajevima obično se radi o bolesnicima s paroksizmalnom fibrilacijom atrija koja je bila refrakterna na prethodnu katetersku ablaciju plućnih vena. Sigurno je da recidivi fibrilacije atrija ovise o strukturnoj i električnoj remodelaciji oba atrija kao rezultat pridruženih bolesti i dobi. Od pridruženih bolesti navode se zatajenje srca, šećerna bolest, upalne bolesti i pretilost.
I idućem članku pisati ću o samoj proceduri kateterske električne izolacije plućnih vena.
U zaključku, rezultati brojnih studija pokazuju ključnu ulogu plućnih vena u nastanku fibrilacije atrija, međutim potpuno razumijevanje podloge ovog mehanizma ipak ostaje nejasno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]