Onečišćenje zraka i fibrilacija atrija

Onečišćenje zraka globalni je problem današnjice. Glavni čimbenici onečišćenja zraka su industrijska postrojenja poglavito rafinerije nafte, željezare, kemijske tvornice, drvna industrija itd.

Veliki doprinos onečišćenju zraka u urbanim područjima jesu ispušni plinovi motornih vozila i peći na kruta goriva. Dobro je poznata povezanost onečišćenja zraka i bolesti dišnog suatava. Manje se govri o utjecaju onečišćenog zraka kojeg udišemo na pojavnost srčanožilnih bolesti. Prema literaturnim podacima onečišćenje zraka ima utjecaja na brojne srčanožilne bolesti kao što su zatajenje srca, iznenadna srčana smrt, srčani udar i moždani udar. Aritmije srca također su povezane s ovim navedenim bolestima.

Novija istraživanja pokazuju da onečišćenje zraka potiče paroksizme fibrilacije atrija. Povećanje broja čestica onečišćenja u zraku povezano je s povećanjem broja epizoda fibrilacije atrija. Zanimljivo istraživanje provedeno je u gradu Bostonu, SAD na bolesnicima koji su imali ugrađeni kardioverter defibrilator (ICD). Implantirani kardioverter defibrilator trajno prati i memorira poremećaje srčanoga ritma. Ispitivanje je provedeno na 167 bolesnika tijekom dvije godine. U ispitivanje nisu bili uključeni bolesnici koji su imali u anamnezi podatak o fibrilaciji atrija. Istovremeno praćene su promjene u dnevnoj koncentraciji čestica onečišćenja zraka.

Onečišćenje zraka mjeri se količinom čestica u jednom m3 zraka tijekom 24 sata. Gornja granica dozvoljenog onečišćenja zraka bila je 35yg/m3 čestica tijekom 24 sata. Grad Boston ima onečišćenje zraka gotovo četri puta manje od dozvoljene gornje granice s prosječnom vrijednošću od 8,4yg/m3 čestica tijekom 24 sata. Koncentracija čestica koje su odgovorne za onečišćenje zraka ovisi o atmosferskim promjenama tj o kiši, vjetru, temperaturi zraka, godišnjem dobu itd.

Rezultati istraživanja pokazali su značajnu povezanost između povećanja onečišćenja zraka i povećanja broja epizoda fibrilacije atrija u trajanju najmanje 30 sekundi. Za svako povećanje onečišćenja zraka od 6,0 yg/m3 ustanovljeno je povećanje broja epizoda fibrilacije atrija za 26%. Rezultati istraživanja pokazuju čvrstu povezanost između onečišćenja zraka i paroksizmalne fibrilacije atrija. Rezultati velikih epidemioloških studija o onečišćenju zraka pokazuju značajan udio fibrilacije atrija u neželjenim događajima i lošem ishodu srčanožilnih bolesnika.

U nekim epidemiološkim studijama koje su ispitivale utjecaj onečišćenja zraka na pojavnost firbilacije atrija problem su bile asimptomatske fibrilacije atrija tj. subkliničke koje nisu bile prepoznate tj. registrirane. Ovaj nedostatak bio je prisutan u ranijim istraživanjima. U novijim istraživanjima ovaj nedostatak je uklonjen korištenjem uređaja koji kontinuirano prate i memoriraju poremećaje srčanoga ritma.

Rezultati ovih novijih istraživanja imalu veliki klinički značaj poglavito za bolesnike koji žive u gradovima i industrijskim područjima s većim onečišćenjem zraka. Sigurno je potrebno još mnogo toga učiniti na smanjenju emisija brojnih onečišćivača zraka i na taj način smanjiti opasnost za zdravlje ljudi i opasnost za okoliš.

U zaključku važno je naglasiti da rezultati studija pokazuju čvrstu povezanost onečišćenja zraka i paroksizmalne fibrilacija atrija. U danima većeg onečišćenja zraka bolesnici s paroksizmalnom fibrilacijom atrija trebali bi smanjiti vrijeme koje provode izvan svojih domova. Na taj način mogu smanjiti broj epizoda fibrilacije atrija i smanjiti rizik tromboembolijskih događaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]