Onečišćenje zraka i fibrilacija atrija

Onečišćenje zraka globalni je problem današnjice. Glavni čimbenici onečišćenja zraka su industrijska postrojenja poglavito rafinerije nafte, željezare, kemijske tvornice, drvna industrija itd.

Veliki doprinos onečišćenju zraka u urbanim područjima jesu ispušni plinovi motornih vozila i peći na kruta goriva. Dobro je poznata povezanost onečišćenja zraka i bolesti dišnog suatava. Manje se govri o utjecaju onečišćenog zraka kojeg udišemo na pojavnost srčanožilnih bolesti. Prema literaturnim podacima onečišćenje zraka ima utjecaja na brojne srčanožilne bolesti kao što su zatajenje srca, iznenadna srčana smrt, srčani udar i moždani udar. Aritmije srca također su povezane s ovim navedenim bolestima.

Novija istraživanja pokazuju da onečišćenje zraka potiče paroksizme fibrilacije atrija. Povećanje broja čestica onečišćenja u zraku povezano je s povećanjem broja epizoda fibrilacije atrija. Zanimljivo istraživanje provedeno je u gradu Bostonu, SAD na bolesnicima koji su imali ugrađeni kardioverter defibrilator (ICD). Implantirani kardioverter defibrilator trajno prati i memorira poremećaje srčanoga ritma. Ispitivanje je provedeno na 167 bolesnika tijekom dvije godine. U ispitivanje nisu bili uključeni bolesnici koji su imali u anamnezi podatak o fibrilaciji atrija. Istovremeno praćene su promjene u dnevnoj koncentraciji čestica onečišćenja zraka.

Onečišćenje zraka mjeri se količinom čestica u jednom m3 zraka tijekom 24 sata. Gornja granica dozvoljenog onečišćenja zraka bila je 35yg/m3 čestica tijekom 24 sata. Grad Boston ima onečišćenje zraka gotovo četri puta manje od dozvoljene gornje granice s prosječnom vrijednošću od 8,4yg/m3 čestica tijekom 24 sata. Koncentracija čestica koje su odgovorne za onečišćenje zraka ovisi o atmosferskim promjenama tj o kiši, vjetru, temperaturi zraka, godišnjem dobu itd.

Rezultati istraživanja pokazali su značajnu povezanost između povećanja onečišćenja zraka i povećanja broja epizoda fibrilacije atrija u trajanju najmanje 30 sekundi. Za svako povećanje onečišćenja zraka od 6,0 yg/m3 ustanovljeno je povećanje broja epizoda fibrilacije atrija za 26%. Rezultati istraživanja pokazuju čvrstu povezanost između onečišćenja zraka i paroksizmalne fibrilacije atrija. Rezultati velikih epidemioloških studija o onečišćenju zraka pokazuju značajan udio fibrilacije atrija u neželjenim događajima i lošem ishodu srčanožilnih bolesnika.

U nekim epidemiološkim studijama koje su ispitivale utjecaj onečišćenja zraka na pojavnost firbilacije atrija problem su bile asimptomatske fibrilacije atrija tj. subkliničke koje nisu bile prepoznate tj. registrirane. Ovaj nedostatak bio je prisutan u ranijim istraživanjima. U novijim istraživanjima ovaj nedostatak je uklonjen korištenjem uređaja koji kontinuirano prate i memoriraju poremećaje srčanoga ritma.

Rezultati ovih novijih istraživanja imalu veliki klinički značaj poglavito za bolesnike koji žive u gradovima i industrijskim područjima s većim onečišćenjem zraka. Sigurno je potrebno još mnogo toga učiniti na smanjenju emisija brojnih onečišćivača zraka i na taj način smanjiti opasnost za zdravlje ljudi i opasnost za okoliš.

U zaključku važno je naglasiti da rezultati studija pokazuju čvrstu povezanost onečišćenja zraka i paroksizmalne fibrilacija atrija. U danima većeg onečišćenja zraka bolesnici s paroksizmalnom fibrilacijom atrija trebali bi smanjiti vrijeme koje provode izvan svojih domova. Na taj način mogu smanjiti broj epizoda fibrilacije atrija i smanjiti rizik tromboembolijskih događaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]