Onečišćenje zraka i srčanožilne bolesti

Osim povezanosti onečišćenja zraka s fibrilacijom atrija, a opisano je u jednom od prošlih članaka, u brojnim istraživanjima također je ustanovljena povezanost i s ostalim srčanožilnim bolestima.

Rezultati kliničkih ispitivanja pokazuju povezanost između onečišćenje zraka i ukupne smrtnosti od srčanožilnih bolesti. Onečišćenje zraka inducira oksidativni stres, sistemsku upalu, disfunkciju endotela, aterotrombozu i aritmogenezu. Zrak koji udišemo onečišćen je sitnim  česticama, dušikovim dioksidom, hlapljivim organskim komponentama kao što je benzen, ugljikovim monoksidom i sumpornim dioksidom.

Primarno onečišćenje zraka nastaje direktom emisijom ostataka sagorijevanja fosilnih goriva. Glavni izvor dušikova dioksida su motorna vozila, industrijska postrojenja, toplane i toplinski sustavi pojedinačnih stambenih objekata. Onečišćenje zraka ima kratkoročni i dugoročni utjecaj na povećanje smrtnosti od srčanožilnih bolesti. Rezultati meta-analize pokazuju povećani rizik smrtnosti povezan s kratkoročnom izloženošću zraku koji je onečišćen sitnim česticama, dušikovim dioksidom i ozonom. Povećanje koncentracije dušikova dioksida za 10 yg/m3 dovodi do povećanja ukupne srčanožilne smrtnosti i smrtnosti od bolesti dišnog sustava za 0,4%. Dugoročni utjecaj na smrtnost dokazan je povećanjem ukupne smrtnosti za 6%, a srčanožilne smrtnosti za 11% uz povećanje koncentracije sitnih čestica u zraku za 10 yg/m3. Ispitivanje je provedeno u 25 gradova uz Europi na više od 300 000 ispitanika u trajanju od 22 mjeseca.

Brojne srčanožilne bolesti su povezane s onečišćenjem zraka. Brojne studije pokazuju povezanost između dugoročnone izloženosti onečišćenju zraka i povećanog rizika za koronaru bolest srca. U  istraživanjima navodi se utjecaj onečišćenja zraka na proces ateroskleroze i na taj način na bolest koronarnih arterija. Broj bolesnika sa zatajivanjem srca u stalnom je poratsu, a istodobno uz povećanje broja bolesnika kojima je potrebna hospitalizacija. Rezultati istraživanja pokazuju povezanost između dgoročne izloženosti onečišćenju zraka s povišenoim koncentarcijom sitnih čestica i dušikovog dioksida i povećane incidencije zatajivanja srca. Rezultati istraživanja koja su provedena u više zemalja s većim onečišćenjem zraka pokazuju povezanost onečišćenja zraka sa povećanom smrtnosti od moždanog udara. U istraživanju koje je provedeno na 100 000 ispitanika ustanovljeno je povećanje rizika za moždani udar od 19% uz povećanje koncentracije sitnih čestica u zraku za 5 yg/m3.

Opservacijske studije ukazuju na povezanost onečišćenja zraka i povišenog krvnog tlaka. Utjecaj na krvni tlak i ishemiju miokarda mogući je preko direktnog i indirektnog učinka na krvne žile. Novija istraživanja pokazuju povezanost između dugoročne izloženosti onečišćenju zraka i disfunkcije endotela. Poznato je da disfunkcija endotela ima važnu ulogu u nastanku srčanožilnih bolesti. Uz dobro poznate tradicionalne rizike čimbenika za srčanožilne bolesti možemo pridodati još jedan čimbenik rizika, a to je onečišćenje zraka. Buduća istraživanja su dobrodošla u ispitivanju povezanosti između smanjenja onečišćenja zraka i incidencije srčanožilnih bolesti i smrtnosti.

U zaključku važno je naglasiti da rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju čvrstu povezanost onečišćenja zraka i srčanožilnih bolesti. Onečišćenje zraka vidimo kao jedan od važnih čimbenika rizika srčanožilnih bolesti na kojeg možemo utjecati tj. koji je promjenljive naravi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Biopsija prostate

Što ovo znači vezano za prostatu?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

Iz iste kategorije

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]