Osim povezanosti onečišćenja zraka s fibrilacijom atrija, a opisano je u jednom od prošlih članaka, u brojnim istraživanjima također je ustanovljena povezanost i s ostalim srčanožilnim bolestima.

Rezultati kliničkih ispitivanja pokazuju povezanost između onečišćenje zraka i ukupne smrtnosti od srčanožilnih bolesti. Onečišćenje zraka inducira oksidativni stres, sistemsku upalu, disfunkciju endotela, aterotrombozu i aritmogenezu. Zrak koji udišemo onečišćen je sitnim  česticama, dušikovim dioksidom, hlapljivim organskim komponentama kao što je benzen, ugljikovim monoksidom i sumpornim dioksidom.

Primarno onečišćenje zraka nastaje direktom emisijom ostataka sagorijevanja fosilnih goriva. Glavni izvor dušikova dioksida su motorna vozila, industrijska postrojenja, toplane i toplinski sustavi pojedinačnih stambenih objekata. Onečišćenje zraka ima kratkoročni i dugoročni utjecaj na povećanje smrtnosti od srčanožilnih bolesti. Rezultati meta-analize pokazuju povećani rizik smrtnosti povezan s kratkoročnom izloženošću zraku koji je onečišćen sitnim česticama, dušikovim dioksidom i ozonom. Povećanje koncentracije dušikova dioksida za 10 yg/m³ dovodi do povećanja ukupne srčanožilne smrtnosti i smrtnosti od bolesti dišnog sustava za 0,4%. Dugoročni utjecaj na smrtnost dokazan je povećanjem ukupne smrtnosti za 6%, a srčanožilne smrtnosti za 11% uz povećanje koncentracije sitnih čestica u zraku za 10 yg/m³. Ispitivanje je provedeno u 25 gradova uz Europi na više od 300 000 ispitanika u trajanju od 22 mjeseca.

Brojne srčanožilne bolesti su povezane s onečišćenjem zraka. Brojne studije pokazuju povezanost između dugoročnone izloženosti onečišćenju zraka i povećanog rizika za koronaru bolest srca. U  istraživanjima navodi se utjecaj onečišćenja zraka na proces ateroskleroze i na taj način na bolest koronarnih arterija. Broj bolesnika sa zatajivanjem srca u stalnom je poratsu, a istodobno uz povećanje broja bolesnika kojima je potrebna hospitalizacija. Rezultati istraživanja pokazuju povezanost između dgoročne izloženosti onečišćenju zraka s povišenoim koncentarcijom sitnih čestica i dušikovog dioksida i povećane incidencije zatajivanja srca. Rezultati istraživanja koja su provedena u više zemalja s većim onečišćenjem zraka pokazuju povezanost onečišćenja zraka sa povećanom smrtnosti od moždanog udara. U istraživanju koje je provedeno na 100 000 ispitanika ustanovljeno je povećanje rizika za moždani udar od 19% uz povećanje koncentracije sitnih čestica u zraku za 5 yg/m³.

Opservacijske studije ukazuju na povezanost onečišćenja zraka i povišenog krvnog tlaka. Utjecaj na krvni tlak i ishemiju miokarda mogući je preko direktnog i indirektnog učinka na krvne žile. Novija istraživanja pokazuju povezanost između dugoročne izloženosti onečišćenju zraka i disfunkcije endotela. Poznato je da disfunkcija endotela ima važnu ulogu u nastanku srčanožilnih bolesti. Uz dobro poznate tradicionalne rizike čimbenika za srčanožilne bolesti možemo pridodati još jedan čimbenik rizika, a to je onečišćenje zraka. Buduća istraživanja su dobrodošla u ispitivanju povezanosti između smanjenja onečišćenja zraka i incidencije srčanožilnih bolesti i smrtnosti.

U zaključku važno je naglasiti da rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju čvrstu povezanost onečišćenja zraka i srčanožilnih bolesti. Onečišćenje zraka vidimo kao jedan od važnih čimbenika rizika srčanožilnih bolesti na kojeg možemo utjecati tj. koji je promjenljive naravi.