Premoštenje koronarnih arterija poboljšava kvalitetu života

Premoštenje koronarnih arterija jedna je od mogućnosti liječenja koronarne bolesti srca. Cilj liječenja bolesnika s koronarnom bolešću srca je uklanjanje ili ublažavanje simptoma, očuvanje funkcije srca, smanjenje smrtnosti i poboljšanje kvalitete života bolesnika.

Kada govorimo o kvaliteti života bolesnika tada mislimo na njegovo fizičko, psihičko i socijalno zdravlje i prisutnost boli. Za procjenu kvalitete života služimo se upitnikom koji ima pitanja za sve sastavnice kvalitete života. U literaturi nalazimo više upitnika za procjenu kvalitete života. Za kardiološke bolesnike najčešće se koristi upitnik koji ima 36 pitanja engl. Short-Form 36 guestionnaire.

Provedena su brojna istraživanja o utjecaju premoštenja koronarnih arterija na smrtnost bolesnika i na kvalitetu života. Rezulati istraživanja objavljeni su u brojnim prestižnim medicinskim časopisima kao što su Lancet, Circulation, Heart, Chest, Heart Lung itd. Ove godine završio sam istraživanje na 140 bolesnika o kvaliteti života pet godina nakon premoštenja koronarnih arterija. Dob bolesnika bila je 43-83 godine, a prosječna dob u vrijeme operacije bila je 63 godine. Poznato je da je koronarna bolest srca češća je u muškaraca nego u žena, tako da je i u ovoj skupini bolesnika bilo više muškaraca 112 ili 80%  i značajno manji broj žena 28  ili 20%. Pet godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija bolesnici su odgovorili na 36 pitanja upitnika o kvaliteti života.

Rezultati istraživanja pokazuju da 74% bolesnika smatra da je njihovo zdravlje dobro ili odlično. Što se tiče fizičke aktivnosti, svega 20% bolesnika ima ograničenja u podnošenju srednje teških fizičkih napora. Teže fizičke napore podnosi 63% bolesnika, ali uz veliko ograničenje. Fizičko zdravlje i psihičko zdravlje u većine bolesnika (73%) nema utjecaja na njihove socijalne aktivnosti kao što su druženja s članovima obitelji, prijateljima ili susjedima.

Zabrinjavajući je podatak da u ispitivanoj skupini bolesnika ima 46 pušača ili (33%). Unatoč poznavanju štetnosti pušenja cigareta od strane bolesnika i upozoravanja  bolesnika o štetnosti pušenja na kontrolnim pregledima i dalje imamo veliki broj pušača.Veći dio bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu, srednja vrijednost indeksa tjelesne mase (ITM) je 28,6. Moždani udar imalo je 24 (17%) bolesnika. Visoki krvi tlak ima 104 (74%), šećernu bolest 45 (32%) i hiperlipidemiju 115 (82%) bolesnika. Na kvalitetu života bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija utječe dob bolesnika i pridružene bolesti kao što su moždani udar, arterijska hipertenzija, kronična opstruktivna plućna bolest i šećerna bolest s komplikacijama.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da većina bolesnika pet godina nakon premoštenja koronarnih arterija ima poboljšanje kvalitete života. Starija životna dob i preboljeli moždani udar imaju negativan utjecaj na kvalitetu života bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da premoštenje koronarnih arterija poboljšava kvalitetu života bolesnika u dugoročnom praćenju. Većina bolesnika (74%) ima poboljšanje kvalitete života pet godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija. Trećina bolesnika nakon operacije i dalje su pušači. Veći dio bolesnika nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Kako pomoći dojenčetu s kolikama?

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Bol u grlu

Bol u grlu nakon uzimanja tablete bez vode

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]