Premoštenje koronarnih arterija u mlađih bolesnika

Premoštenje koronarnih arterija već dugi niz godina etablirana je metoda liječenja koronarne bolesti srca. Cilj operacije premoštenja koronarnih arterija je ublažavanje ili potpuno uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i sniženje smrtnosti.

Ograničen je broj dostupnih studija koje uključuju u istraživanje bolesnike mlađe od 50 godina, a koji su bili podvrgnuti operaciji premoštenja koronarnih arterija. U Švedskoj je provedano istraživanje na više od 4000 bolesnika koji su bili podvrgnuti operaciji premoštenja koronarnih arterija u dobi prije 50 godine života. Prosječna dob bolesnika bila je 46 godina, a vrijeme praćenja bilo je dugoročno, tijekom 17 godina, dok je prosječno vrijeme praćenja bilo 10,9 godina.

Tijekom praćenja umrlo je 490 bolesnika (12%). Srčanožilni uzroci smrtni bili su u 5,8% boelsnika, nesrčanožilni u 4,8% i nepoznati uzrok smrti u 1,8% bolesnika. Nakon 5 godina praćenja preživljenjebilo je 96% bolesnika, nakon 10 godina praćenje 90% i nakon 15 godina praćenja 82% bolesnika. Preživljenje mlađih bolesnika koji su imali 50 ili manje godina bilo je značajno bolje nego bolesnika u dobi  od 51-70 godina ili starijih od 70 godina koji su podvrgnuti operaciji premoštenja koronarnih arterija.

Analiza čimbenika rizika pokazuje da je 72,5% bolesnika mlađih od 50 godina imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Ako napravimo usporedbu s rezultatima ispitivanja koje sam proveo na bolesnicima nakon premoštenja koronarnih arterija vidimo da je u našoj populaciji još veći veliki broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću (89,5%). Mlađi bolesnici imali su višu prevalenciju šećerne bolesti tipa 1, a nižu prevalenciju šećerne bolesti tipa 2 nego stariji bolesnici.U ovom istraživanju također je analizirana kumulativna incidencija smrtnih ishoda i incidencija velikih neželjenih srčanožilnih događaja tijekom dugoročnog praćenja.

Ispitana je i učestalost infarkta miokarda i potrebe za ponovnom operacijom premoštenja koronarnih arterija. Veliki neželjeni srčanožilni događaji ustanovljeni su u 32% bolesnika, a 14% bolesnika podvrgnuto je ponovnoj operaciji premoštenja koronarnih arterija. Čimbenici povezani s neželjenim srčanožilnim događajima su: šećerna bolest tipa 1, povišeni krvni tlak, bolest perifernih arterija, preboljeli moždani udar, ovisnost o alkoholu, oštećenje bubrežne funkcije, snižena istisna frakcija lijeve klijetke i kronična opstruktivna plućna bolest.

Rezultati istraživanja pokazali su koji su najvažniji čimbenici rizika za smrtni ishod zbog svih uzroka. U ove čimbenike spadaju kronična bubrežna insuficijencija, snižena istisna frakcija lijeve klijetke tj. oštećenje sistoličke funkcije lijeve klijetke i kronična opstruktivna plućna bolest. Što se tiče čimbenika rizika za smrtni ishod kod mlađih bolesnika oni su slični već dobro poznatim čimbenicima rizika za starije bolesnike u dugoročnom praćenju.

Tijekom dugoročnog praćenja bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija ustanovljena je manja incidencija velikih neželjenih srčanožilnih događaja u mlađih nego u starijih bolesnika. Znači da mlađi bolesnici podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija imaju manji rizik loših neželjenih ishoda nego stariji bolesnici.

Rezultati ovog vrlo važnog i vrlo korisnog istraživanja objavljeni su u prestižnom znanstvenom medicinskom časopisu Circulation u broju za svibanj 2015.godine.

Na kraju možemo zaključiti da mlađi odrasli bolesnici podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija imaju nižu smrtnost i nižu incidenciju neželjenih srčanožilnih događaja nego stariji bolesnici tijekom dugoročnog praćenja. Ustanovljena je povezanost između kronične bubrežne insuficijencije, snižene istisne frakcije lijeve klijetke, kronične opstruktivne plućne bolesti i smrtnosti zbog svih uzroka nakon premoštenja koronarnih arterija.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika