Premoštenje koronarnih arterija u mlađih bolesnika

Premoštenje koronarnih arterija već dugi niz godina etablirana je metoda liječenja koronarne bolesti srca. Cilj operacije premoštenja koronarnih arterija je ublažavanje ili potpuno uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i sniženje smrtnosti.

Ograničen je broj dostupnih studija koje uključuju u istraživanje bolesnike mlađe od 50 godina, a koji su bili podvrgnuti operaciji premoštenja koronarnih arterija. U Švedskoj je provedano istraživanje na više od 4000 bolesnika koji su bili podvrgnuti operaciji premoštenja koronarnih arterija u dobi prije 50 godine života. Prosječna dob bolesnika bila je 46 godina, a vrijeme praćenja bilo je dugoročno, tijekom 17 godina, dok je prosječno vrijeme praćenja bilo 10,9 godina.

Tijekom praćenja umrlo je 490 bolesnika (12%). Srčanožilni uzroci smrtni bili su u 5,8% boelsnika, nesrčanožilni u 4,8% i nepoznati uzrok smrti u 1,8% bolesnika. Nakon 5 godina praćenja preživljenjebilo je 96% bolesnika, nakon 10 godina praćenje 90% i nakon 15 godina praćenja 82% bolesnika. Preživljenje mlađih bolesnika koji su imali 50 ili manje godina bilo je značajno bolje nego bolesnika u dobi  od 51-70 godina ili starijih od 70 godina koji su podvrgnuti operaciji premoštenja koronarnih arterija.

Analiza čimbenika rizika pokazuje da je 72,5% bolesnika mlađih od 50 godina imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Ako napravimo usporedbu s rezultatima ispitivanja koje sam proveo na bolesnicima nakon premoštenja koronarnih arterija vidimo da je u našoj populaciji još veći veliki broj bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću (89,5%). Mlađi bolesnici imali su višu prevalenciju šećerne bolesti tipa 1, a nižu prevalenciju šećerne bolesti tipa 2 nego stariji bolesnici.U ovom istraživanju također je analizirana kumulativna incidencija smrtnih ishoda i incidencija velikih neželjenih srčanožilnih događaja tijekom dugoročnog praćenja.

Ispitana je i učestalost infarkta miokarda i potrebe za ponovnom operacijom premoštenja koronarnih arterija. Veliki neželjeni srčanožilni događaji ustanovljeni su u 32% bolesnika, a 14% bolesnika podvrgnuto je ponovnoj operaciji premoštenja koronarnih arterija. Čimbenici povezani s neželjenim srčanožilnim događajima su: šećerna bolest tipa 1, povišeni krvni tlak, bolest perifernih arterija, preboljeli moždani udar, ovisnost o alkoholu, oštećenje bubrežne funkcije, snižena istisna frakcija lijeve klijetke i kronična opstruktivna plućna bolest.

Rezultati istraživanja pokazali su koji su najvažniji čimbenici rizika za smrtni ishod zbog svih uzroka. U ove čimbenike spadaju kronična bubrežna insuficijencija, snižena istisna frakcija lijeve klijetke tj. oštećenje sistoličke funkcije lijeve klijetke i kronična opstruktivna plućna bolest. Što se tiče čimbenika rizika za smrtni ishod kod mlađih bolesnika oni su slični već dobro poznatim čimbenicima rizika za starije bolesnike u dugoročnom praćenju.

Tijekom dugoročnog praćenja bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija ustanovljena je manja incidencija velikih neželjenih srčanožilnih događaja u mlađih nego u starijih bolesnika. Znači da mlađi bolesnici podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija imaju manji rizik loših neželjenih ishoda nego stariji bolesnici.

Rezultati ovog vrlo važnog i vrlo korisnog istraživanja objavljeni su u prestižnom znanstvenom medicinskom časopisu Circulation u broju za svibanj 2015.godine.

Na kraju možemo zaključiti da mlađi odrasli bolesnici podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija imaju nižu smrtnost i nižu incidenciju neželjenih srčanožilnih događaja nego stariji bolesnici tijekom dugoročnog praćenja. Ustanovljena je povezanost između kronične bubrežne insuficijencije, snižene istisne frakcije lijeve klijetke, kronične opstruktivne plućne bolesti i smrtnosti zbog svih uzroka nakon premoštenja koronarnih arterija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Krv

Je li zabrinjavajuće ako sam na stolici vidjela krv?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Krv u stolici

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]