Europsko kardiološko društvo dalo je preporuke pacijentima sa srčanim zatajenjem na koji način mogu poboljšati svoje stanje i time postići bolju kvalitetu života, smanjiti broj hospitalizacija i rizik od smrti. Preporuke su usmjerene na prehranu, tjelesnu aktivnost, terapiju, psihološku podršku, spavanje.

Tri su osnovna koncepta vlastite skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem:

1. održavanje (na primjer zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, redovito uzimanje lijekova)
2. praćenje (na primjer mjerenje arterijskog tlaka, pulsa, tjelesne težine)
3. upravljanje (na primjer promjena doze diuretika u zavisnosti o simptomima)

Bolesniku se savjetuje da prati sljedeće simptome i znakove bolesti srčanog zatajenja:

1. kratkoća daha, zaduha – tijekom aktivnosti (po ravnom, po stepenicama), ležanja na ravnom
2. oticanje (edem) gležnjeva, nogu, šaka, skrotuma kod muškaraca, trbuha
3. bol u grudima
4. smanjen apetit, mučnina

Svi navedeni simptomi mogu upućivati na preopterećivanje tekućinom, a zaduha i bol u grudima na ishemiju miokarda.

Kako bi se bolest držala što dulje pod kontrolom jedna od važnih preporuka je održavati optimalnu tjelesnu težinu. Prekomjerna tjelesna težina je povezana s lošijom prognozom i pogoršanjem srčanog zatajenja. U slučajevima nenamjernog gubitka tjelesne težine treba posumnjati na pogoršanje srčanog zatajenja i kaheksiju. Kaheksija se obično javlja u završnoj fazi bolesti.

Bolesnike s indeksom tjelesne mase > 35 kg/m2 treba poticati u gubitku tjelesne težine. Pri tome mogu pomoći savjeti nutricionista. Bolesnik se treba pridržavati zdravih životnih navika, a pri tome u prehrani treba dominirati voće, povrće, orašasti plodovi, integralne žitarice, riba, bijelo meso, fermentirani mliječni proizvodi. Treba kontrolirati unos soli na < 5 grama/dnevno; prilagoditi unos tekućine na 1,5 do 2 litre dnevno, ali  povećati unos tekućine u slučajevima pojačanih gubitaka prilikom znojenja, povraćanja, proljeva, povišene tjelesne temperature ili kod vlažnog vrućeg vremena; unos alkohola reducirati na 1 do 2 decilitra/dnevno ovisno o spolu (žene do 1 decilitar/dnevno, a muškarci do 2 decilitra/dnevno), ali kod bolesnika kojima alkohol pogoršava srčano zatajenje savjetuje se potpuna apstinencija od alkohola.

Važno je provjeriti razinu željeza u krvi te u slučajevima deficita savjetuje se uzimanje preparata željeza. Kod bolesnika sa srčanim zatajenjem često dolazi do disbalansa kalija u krvi (zbog terapije, oslabljene bubrežne funkcije), pa je važno povremeno kontrolirati kalij (hiperkalijemija pogoršava ishod bolesti). Ne preporučuje se uzimanje mikroelemenata (na primjer selen, cink, željezo, tiamin) osim u slučajevima njihovog deficita u organizmu.

Zdravstveno osoblje koje timski vodi skrb o bolesniku  treba ga educirati o zdravim životnim navikama, terapiji, samoj bolesti i njezinim simptomima. Barem dva puta godišnje učiniti laboratorijske pretrage, a u pojedinim slučajevima i češće. Nutricionist treba biti dio medicinskog tima koji će dati važne prehrambene savjete bolesnicima s kaheksijom, morbidnom pretilošću, s nezdravim prehrambenim navikama.

Tjelesna aktivnost poboljšava funkcionalni kapacitet i kvalitetu života. Preporučuje se redovita tjelesna aktivnost prilagođena pojedinom bolesniku. Pri tome se treba uzeti u obzir sklonost i sposobnost bolesnika, dob, popratne bolesti, slobodno vrijeme i radne navike, dostupnost opreme za vježbanje. Protokole treninga treba prilagoditi svakom bolesniku s obzirom na intenzitet, vrstu i primjenu tjelesnih vježbi.

Terapija

Važno je bolesnika educirati o terapiji i važnosti brige o sebi. Bolesnicima koji se ne pridržavaju terapijskih preporuka, pogoršava se klinička slika srčanog zatajenja i češće bivaju hospitalizirani. Depresivni bolesnici, bolesnici sa slabijim kognitivnim funkcijama  skloniji su nepridržavanja terapijskih protokola. Važnu ulogu u što boljem pridržavanju terapijskih preporuka imaju članovi obitelji i njegovatelji. Liječnik treba dati pisane i usmene informacije o terapiji (doze, indikacije, učinci, nuspojave lijekova). Svakako je važno dati preporuku i što učiniti u slučaju propuštene doze lijeka.

Psihološki status

Mnogo bolesnika sa simptomima srčanog zatajenja razvije anksiozno-depresivni poremećaj što otežava liječenje, ali i skrb bolesnika o svome zdravlju. Depresija može dovesti do loših životnih navika i nepridržavanja terapijskih preporuka. Preporučuje se bolesnicima da primjenjuju tehnike opuštanja, boljeg upravljanja stresom i kognitivno bihevioralna terapija.

Spavanje

Bolesnici mogu razviti različite poremećaje spavanja što može biti u svezi sa smetnjama disanja, učestalim noćnim mokrenjem i psihološkim tegobama. Bolesnici s prekomjernom tjelesnom težinom mogu imati sindrom opstruktivne apneje u spavanju što pogoršava simptome srčanog zatajenja. Takav poremećaj je važno na vrijeme otkriti i liječiti pozitivnim tlakom zraka putem nosne maske.