Razlike između žena i muškaraca s fibrilacijom atrija

Poznato je da je fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca. Međutim, nešto manje su poznate razlike između žena i muškaraca s fibrilacijom atrija…

Poznato je da je fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca. Publicirani su rezultati brojnih studija o ovoj aritmiji i njezinoj povezanosti s rizikom nastanka moždanog udara. Međutim, nešto manje su poznate razlike između žena i muškaraca s fibrilacijom atrija. Postavlja se pitanje postoje li razlike između žena i muškaraca u kliničkoj prezentaciji, komplikacijama i ishodu fibrilacije atrija. Na neka od ovih pitanja pokušala je odgovoriti studija ORBIT-AF koja je provedena u SAD-u. U ovu opservacijsku, multicentričnu i prospektivnu studiju bilo je uključeno 10 135 bolesnika, 4293 žene i 5842 muškarca s fibrilacijom atrija. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike između žena i muškaraca što se tiče simptoma, kvalitete života, načina i ishoda liječenja. Analizirani su podaci o  smrtnosti zbog svih uzroka, te smrtnosti zbog kardijalnih uzroka, hospitalitacijama, moždanom udaru, ostalim embolijskim događajima, zatajivanju srca, kateterskim ablacijama, iznenadnoj srčanoj smrti i krvarenju. Praćenje bolesnika bilo je od 1,8 do 2,9 godina, prosječno vrijeme praćenja bilo je 2,3 godine.

Rezultati ove studije pokazuju statistički značajnu razliku u dobi između žena i muškaraca, prosječna dob žena je 77 godina, a za muškarce 73 godine (p >0.001). Što se tiče kliničkih karakteristika bolesnika s fibrilacijom atrija rezultati istraživanja pokazuju da više žena (85,6%)  nego muškaraca (81,1 %) ima povišeni krvni tlak. U ispitivanoj skupini bolesnika više muškaraca bili su pušači (57,6%) nego žene (35,7%), više muškaraca imalo je hiperlipidemiju (73,5%) i šećernu bolest (30,3%)  nego žena (69,7% i 28,3%). Žene su imale veći broj bodova (5) prema CHA2DS2-VASc bodovnom sustavu nego muškarci (3).

Ustanovljena je veća učestalost paroksizmalne fibrilacije atrija u žena (53,7%) nego muškaraca (48,2%), dok je permanentna fibrilacija bila češća u muškaraca (29,5%) nego u žena (25,8%). Bez simptoma bio je manji broj žena (32,1%) nego muškaraca (42,5%). Kognitivne smetnje ili demencija bile su češće u žena (3,9%) nego u muškaraca (2,5%). Što se tiče simtpoma više žena imalo je palpitacije (40%), vrtoglavice (23%) i umor (28%) nego muškaraca (27%, 19% i 25%). Nije ustanovljena razlika u prosječnom indeksu tjelesne mase između žena (28 kg/m²) i muškaraca (29 kg/m²).

Kvaliteta života ispitivana je pomoću upitnika o kvaliteti života i to nakon jedne i nakon dvije godine praćenja bolesnika. Rezultati analize upitnika pokazuju lošiju kvalitetu života u žena nego u  muškaraca nakon jedne godine i nakon dvije godine praćenja.

Ukupna smrtnost, smrtnost zbog kardijalnih uzroka kao i smrtnost zbog nekardijalnih uzroka bila je manja u žena ( 5,46%, 2,16% i 2,74%) nego  u muškaraca (5,74%, 2,42% i 2,87% ). Međutim, žene su imale veći rizik nastanka moždanog udara ili ostalih embolijskih događaja (1,3%) nego muškarci (0,78%). Tijekom praćenja više žena nego muškaraca hospitalizirano je zbog svih uzroka, kao i zbog kardiovaskularnih uzroka i zbog krvarenja. Također su velika krvarenja bila učestalija u žena (4,2%)  nego u muškaraca 3,56%). Kateterska ablacija kao način liječenja fibrilacije atrija češća je bila u muškaraca (2,0%) nego u žena (1,59%).

U zaključku možemo naglasiti da  postoje razlike između žena i muškaraca s fibrilacijom atrija. Žene s fibrilacijom atrija starije su od muškaraca. Imaju više simptoma, veća funkcionalna ograničenja i lošiju kvalitetu života nego muškarci. Žene imaju veći rizik za moždani udar i ostale embolijske događaje, ali imaji manju ukupnu smrtnost i manji rizik smrti zbog kardijalnih i nekardijalnih uzroka nego muškarci.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]