Razlike između žena i muškaraca s fibrilacijom atrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poznato je da je fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca. Međutim, nešto manje su poznate razlike između žena i muškaraca s fibrilacijom atrija…

Poznato je da je fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca. Publicirani su rezultati brojnih studija o ovoj aritmiji i njezinoj povezanosti s rizikom nastanka moždanog udara. Međutim, nešto manje su poznate razlike između žena i muškaraca s fibrilacijom atrija. Postavlja se pitanje postoje li razlike između žena i muškaraca u kliničkoj prezentaciji, komplikacijama i ishodu fibrilacije atrija. Na neka od ovih pitanja pokušala je odgovoriti studija ORBIT-AF koja je provedena u SAD-u. U ovu opservacijsku, multicentričnu i prospektivnu studiju bilo je uključeno 10 135 bolesnika, 4293 žene i 5842 muškarca s fibrilacijom atrija. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike između žena i muškaraca što se tiče simptoma, kvalitete života, načina i ishoda liječenja. Analizirani su podaci o  smrtnosti zbog svih uzroka, te smrtnosti zbog kardijalnih uzroka, hospitalitacijama, moždanom udaru, ostalim embolijskim događajima, zatajivanju srca, kateterskim ablacijama, iznenadnoj srčanoj smrti i krvarenju. Praćenje bolesnika bilo je od 1,8 do 2,9 godina, prosječno vrijeme praćenja bilo je 2,3 godine.

Rezultati ove studije pokazuju statistički značajnu razliku u dobi između žena i muškaraca, prosječna dob žena je 77 godina, a za muškarce 73 godine (p >0.001). Što se tiče kliničkih karakteristika bolesnika s fibrilacijom atrija rezultati istraživanja pokazuju da više žena (85,6%)  nego muškaraca (81,1 %) ima povišeni krvni tlak. U ispitivanoj skupini bolesnika više muškaraca bili su pušači (57,6%) nego žene (35,7%), više muškaraca imalo je hiperlipidemiju (73,5%) i šećernu bolest (30,3%)  nego žena (69,7% i 28,3%). Žene su imale veći broj bodova (5) prema CHA2DS2-VASc bodovnom sustavu nego muškarci (3).

Ustanovljena je veća učestalost paroksizmalne fibrilacije atrija u žena (53,7%) nego muškaraca (48,2%), dok je permanentna fibrilacija bila češća u muškaraca (29,5%) nego u žena (25,8%). Bez simptoma bio je manji broj žena (32,1%) nego muškaraca (42,5%). Kognitivne smetnje ili demencija bile su češće u žena (3,9%) nego u muškaraca (2,5%). Što se tiče simtpoma više žena imalo je palpitacije (40%), vrtoglavice (23%) i umor (28%) nego muškaraca (27%, 19% i 25%). Nije ustanovljena razlika u prosječnom indeksu tjelesne mase između žena (28 kg/m²) i muškaraca (29 kg/m²).

Kvaliteta života ispitivana je pomoću upitnika o kvaliteti života i to nakon jedne i nakon dvije godine praćenja bolesnika. Rezultati analize upitnika pokazuju lošiju kvalitetu života u žena nego u  muškaraca nakon jedne godine i nakon dvije godine praćenja.

Ukupna smrtnost, smrtnost zbog kardijalnih uzroka kao i smrtnost zbog nekardijalnih uzroka bila je manja u žena ( 5,46%, 2,16% i 2,74%) nego  u muškaraca (5,74%, 2,42% i 2,87% ). Međutim, žene su imale veći rizik nastanka moždanog udara ili ostalih embolijskih događaja (1,3%) nego muškarci (0,78%). Tijekom praćenja više žena nego muškaraca hospitalizirano je zbog svih uzroka, kao i zbog kardiovaskularnih uzroka i zbog krvarenja. Također su velika krvarenja bila učestalija u žena (4,2%)  nego u muškaraca 3,56%). Kateterska ablacija kao način liječenja fibrilacije atrija češća je bila u muškaraca (2,0%) nego u žena (1,59%).

U zaključku možemo naglasiti da  postoje razlike između žena i muškaraca s fibrilacijom atrija. Žene s fibrilacijom atrija starije su od muškaraca. Imaju više simptoma, veća funkcionalna ograničenja i lošiju kvalitetu života nego muškarci. Žene imaju veći rizik za moždani udar i ostale embolijske događaje, ali imaji manju ukupnu smrtnost i manji rizik smrti zbog kardijalnih i nekardijalnih uzroka nego muškarci.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Protein

Kolagen – izvor mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Srce

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Srce

Imam 24 godine i povremene aritmije, trebam li biti zabrinuta?

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Žile

Žile na penisu – je li to normalno?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

RTG srca i pluća – imam li razloga za brigu?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]