Rezistentna hipertenzija i spironolakton

Arterijska hipertenzija glavni je nezavisni čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Bolesnici s rezistentnom hipertenzijom imaju značajno veći srčanožilni rizik nego bolesnici bez rezistentne hipertenzije…

Arterijska hipertenzija glavni je nezavisni čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Bolesnici s rezistentnom hipertenzijom imaju značajno veći srčanožilni rizik nego bolesnici bez rezistentne hipertenzije. Rezistentna hipertenzija je nemogućnosti postizanja ciljnih vrijednosti krvnog tlaka koje su niže od 140/90 mmHg sa tri antihipertenziva od kojih jedan treba biti diuretik. Demografske promjene koje uključuju povećanje incidencije pretilosti i povećanje udjela starije populacije dovode do toga da će rezistentna hipertenzija biti još češća u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Kod bolesnika s rezistentnom hiperetnzijom izraženije su promjene na ciljnim organima kao što je hipertrofija lijeve klijetke, promjene na očnoj pozadini i oštećenje bubrežne funkcije s proteinurijom.

Rezultati provedenih studija u SAD-u prije nekoliko godine pokazuju da je prevalencija hipertenzije u odraslih osoba 29,1%. Međutim, oko 83% bolesnika svjesno je da ima hipertenziju, a otprilike 76% bolesnika uzima antihipertenzivnu terapiju. Također je ustanovljeno da je samo kod 52% bolesnika postignuta kontrola hipertenzije tj. oni su imali ciljne vrijednosti krvnog tlaka. Rezistentna hipertenzija može biti prividna i prava.

U liječenju rezistentne hipertenzije glavna je stepenica promjena loših životnih navika tj. smanjenje prekomjerne tjelesne težine, prihvatiti zdravu prehranu, prestati pušiti duhanske proizvode i smanjiti konzumiranje alkohola.

Sljedeća stepenica u liječenju je redovito uzimanje kombinirane antihipertenzivne terapije. Od antihipertenziva u liječenju rezistente hipertenzije koristimo ACE inhibitore ili sartane uz blokatore kalcijskih kanala i diuretik. Ovim lijekovima još možemo dodati blokatore alfa i beta adrenergičkih receptora s ciljem snižavanja tonusa simpatikusa. U liječenju rezistentne hipertenzije važne su obje stepenice i o njima ovise rezultati liječenja.

Važno je naglasiti da patofiziološki temelji rezistentne hipertenzije nisu još uvijek u potpunosti razjašnjeni. Značaj aldosterona dobro je poznat u patogenezi rezistente hipertenzije. Stoga je opravdano dodavanje blokatora mineralokortikoidnih receptora odnosno spironolaktona. Rezultati brojnih provedenih studija ukazuju na korisne učinke blokatora mineralokortikoidih receptora kao što je spironolakton te je stoga lijek izbora u liječenju rezistentne hipertenzije. Rezistentna hipertenzija liječi se renalnom denervacijom. Rezultati ovoga načina liječenja prezentirani su u kliničkim studijama SYMPLICITY HTN-1, SYMPLICITY HTN-3 i SYMPLICITY-3. Rezultati prve randomizirane i multicentrične studije Prag objavljeni su ove godine. Cilj istraživanja bio je usporedba učinka renalne denervacije i medikamentne terapije uz procjenu učinka spironolaktona na snižavanje krvnog tlaka.

U studiju Prag bilo je uključeno 106 bolesnika s rezistentnom hipertenzijom. Vrijeme praćenja bolesnika bilo je 12 mjeseci. U 52 bolesnika učinjena je renalna denervacija, a 54 bolesnika primala su medikamentnu terapiju uz spironolakton. Rezultati studije Prag pokazuju da renalna denervacija nije bila superiornija od medikamentne terapije. Dodatak blokatora aldosterona tj. spironolaktona u terapiju pokazao je bolji učinak na sniženje krvnog tlaka što je ustanovljeno mjerenjem krvnog tlaka tijekom 24 sata (Holter RR-a).

U studiji je jasno pokazana korist dodavanja spironolatona u terapiji rezistentne hipertenzije. U svakodnevnoj kliničkoj praksi često smo neodlučni, preporučamo preniske doze ili se bojimo dodavati spironolakton u nekim slučajevima, a posebice u bubrežnih bolesnika, dijabetičara i bolesnika sa zatajivanjem srca. Oprez je potreban radi mogućeg povećanja razine kalija u plazmi zbog dodavanja spironolaktona već postojećoj terapiji ACE inhibitorima ili sartanima.

Na kraju može se zaključiti da je jasna korisnost spironolaktona u liječenju rezistentne hipertenzije. Nadamo se da će u budućnosti biti još studija o učinkovitosti liječenja rezistentne hipertenzije s većim brojem bolesnika.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Aritmija

Kombinacija lijekova – aritmija

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Hipertenzija

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Hipertenzija

Kako visoki krvni tlak utječe na zdravlje mozga?

Visoki krvni tlak ili hipertenzija je povezana s bolešću krvnih žila i oštećenjem organa. Visoki krvni tlak s pravom je poznat kao “tihi ubojica”. Često nema simptoma ili znakova upozorenja, ali može drastično povećati rizik od srčanog ili moždanog udara. Upravo zbog toga bitno je da izmjerite tlak kod svog liječnika kako bi znali da […]

Fibrilacija atrija

Što majka može uzimati za fibrilaciju atrija, a da nije skupo?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Prenizak puls – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]