Sinus bradikardija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sinus bradikardija uobičajeni je naziv za spori srčani ritam kada je broj otkucaja u minuti manji od 60. Sinus atrijski čvor ili nodus, predvodnik je srčanog ritma.

Sinus bradikardija uobičajeni je naziv za spori srčani ritam kada je broj otkucaja u minuti manji od 60. Sinus atrijski čvor ili nodus, predvodnik je srčanog ritma, a nalazi se u desnom atriju (pretklijetki). Mnoge bolesti kao i brojni lijekovi utječu na funkciju sinus atrijskog čvora na taj način da usporavaju srčanu frekvenciju. Do usporavanja srčane frekvencije ili sinus bradikardije mogu dovesti smanjena funkcija štitne žlijezde, akutni infarkt miokarda, povišeni tonus vagusa, povišeni intrakranijalni tlak, poremećaj acidobazne ravnoteže, povraćanje i hipersenzitivni karotidni sinus.
Mnogi lijekovi imaju utjecaj na sinus atrijski čvor i na ostale sastavnice provodnog sustava srca i uzrokuju sinus bradikardiju. Od lijekova koji uzrokuju bradikardiju valja spomenuti blokatore beta-adrenergičnih receptora, blokatore kalcijskih kanala, digitalis i antiaritmike.

Osobe sa sinus bradikardijom u većini slučajeva nemaju neke ozbiljnije poteškoće. Fiziološku sinus bradikardiju možemo naći u športaša, u fizički aktivnih radnika ili u dobro treniranih osoba. U tim slučajevima sinus bradikardija je očekivana, ne uzrokuje nikakve simptome, nije znak bolesti i ne zahtijeva liječenje. Ako je izrazita sinus bradikardija tada osobe često imaju izražene poteškoće u vidu slabosti, vrtoglavica, umora, omaglica ili mraćenja pred očima i kratkotrajne gubitke svijesti (sinkope).
Sinus bradikardija može se vrlo lako ustanoviti nakon anamneze i kliničkog pregleda elektrokardiografijom ( EKG),  kontinuiranim EKG-om tzv. Holterom kada se snimanje vrši tijekom 24 sata, testom opterećenja – ergometrijom, transtelefonskim snimanjem EKG-a, te praćenjem EKG-a tijekom masaže karotidnog sinusa i ehokardiografijom.

Za sinus bradikardiju bez simptoma nije potrebna medikamentna terapija, dok je u slučajevima s izrazitom sinus bradikardijom i prisutnim simptomima potrebno liječenje.
Osim sinus bradikardije koja je u većini slučajeva benigna, sporiji srčani ritam može biti uzrokovan poremećajima tj. oštećenjima provodnog sustava srca. Kod oštećenja sinus atrijskog čvora ili atrioventrikulskog čvora ili pak Hisovog snopa može nastati  izrazita bradikardija s kraćim ili dužim stankama kada na EKG-u,  na Holteru ili na monitoru ne registriramo srčani ritam nego se registrira ravna crta u trajanju od jedne do više sekundi. U takvim slučajevima se ne radi o benignoj sinus bradikardiji nego o opasnoj bradikardiji uslijed oštećenja provodnog sustava srca. Takvi bolesnici imaju izražene simptome od slabosti, vrtoglavica pa do nesvjestica (sinkopa) i oni trebaju biti hitno hospitalizirani i liječeni medikamentima ili ugradnjom elektrostimulatora srca (engl. pacemaker). Ova opasna stanja mogu uzrokovati degenerativne promjene provodnog sustava srca, upalne bolesti srca, ishemijska bolest srca, kardiomiopatije, trauma, hipotermija tj. snižena tjelesna temperatura zbog izlaganja hladnoći, poremećaj elektrolita, poremećaj acidobazne ravnoteže i neki lijekovi, poglavito neki antiaritmici.

Važno je naglasiti da bolesnici sa sporim srčanim ritmom tj. bradikardijom s hemodinamskim posljedicama, a to znači poremećaj svijesti u vidu sinkope i niski krvni tlak tj. arterijska hipotenzija  moraju biti hitno hospitalizirani. Kod njih se provodi intenzivna intravenska terapija medikamentima ili se vrši ugradnja elektrostimulatora srca (engl. pacemaker).
 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kosa

Sve dobrobiti unosa kolagena u obliku dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Kolagen je strukturni protein koji se nalazi u različitim vezivnim tkivima u tijelu poput kože, tetiva, hrskavice i kostiju i čini gotovo 30% ukupnih proteina. Kolagen se prirodno nalazi u hrani kao što je želatina, mesna juha odnosno temeljac od kostiju, pileća i svinjska kožica, govedina, riba i vezivna tkiva životinja. Za sintezu kolagena u […]

HLA

Molim Vas značenje HLA nalaza

Solifenacin

Smetnje mokrenja – dvojna terapija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Postoje tzv. kombinirani lijekovi za smetnje mokrenja koji se koriste u muškaraca starije životne dobi. Takav primjer je i kombinacija tamsulosina i solifenacina koja objedinjuje dvije aktivne supstance u djelotvornim koncentracijama i to u jednoj tableti. Cilj ovog kombiniranog lijeka je smanjiti opstruktivne, ali istodobno i iritativne tegobe mokrenja koje se često istodobno javljanju u […]

Rak prostate

Rana dijagnostika raka prostate – nacionalni program

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Temeljem preporuka EU od početka veljače 2024. pokrenut je, na inicijativu Ministarstva zdravstva i Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo te stručnog povjerenstva Nacionalni program rane detekcije raka prostate. Program je pokrenut obzirom da je rak prostate treći uzrok smrtnosti od malignih bolesti u muškoj populaciji i time predstavlja javno-zdravstveni problem koji zahtijeva sustavni pristup. Posebni […]

MR vratne kralježnice

MR vratne kralježnice i trnci u ruci – je li tro povezano?

Prebiotik

D-manoza, šećer kao rješenje upale

Vrijeme čitanja članka: 2 minute D-manoza je jednostavan šećer prisutan u mnogim biljkama. Iako je slična glukozi, razlikuje se po tome što se ne pretvara u glikogen niti se pohranjuje u organizmu, već se brzo izlučuje putem urina. Zbog toga ju mogu koristiti i dijabetičari koji svoju bolest drže pod kontrolom. Prirodni izvori D-manoze D-manoza se prirodno nalazi u većim […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]