Sinus bradikardija

Sinus bradikardija uobičajeni je naziv za spori srčani ritam kada je broj otkucaja u minuti manji od 60. Sinus atrijski čvor ili nodus, predvodnik je srčanog ritma.

Sinus bradikardija uobičajeni je naziv za spori srčani ritam kada je broj otkucaja u minuti manji od 60. Sinus atrijski čvor ili nodus, predvodnik je srčanog ritma, a nalazi se u desnom atriju (pretklijetki). Mnoge bolesti kao i brojni lijekovi utječu na funkciju sinus atrijskog čvora na taj način da usporavaju srčanu frekvenciju. Do usporavanja srčane frekvencije ili sinus bradikardije mogu dovesti smanjena funkcija štitne žlijezde, akutni infarkt miokarda, povišeni tonus vagusa, povišeni intrakranijalni tlak, poremećaj acidobazne ravnoteže, povraćanje i hipersenzitivni karotidni sinus.
Mnogi lijekovi imaju utjecaj na sinus atrijski čvor i na ostale sastavnice provodnog sustava srca i uzrokuju sinus bradikardiju. Od lijekova koji uzrokuju bradikardiju valja spomenuti blokatore beta-adrenergičnih receptora, blokatore kalcijskih kanala, digitalis i antiaritmike.

Osobe sa sinus bradikardijom u većini slučajeva nemaju neke ozbiljnije poteškoće. Fiziološku sinus bradikardiju možemo naći u športaša, u fizički aktivnih radnika ili u dobro treniranih osoba. U tim slučajevima sinus bradikardija je očekivana, ne uzrokuje nikakve simptome, nije znak bolesti i ne zahtijeva liječenje. Ako je izrazita sinus bradikardija tada osobe često imaju izražene poteškoće u vidu slabosti, vrtoglavica, umora, omaglica ili mraćenja pred očima i kratkotrajne gubitke svijesti (sinkope).
Sinus bradikardija može se vrlo lako ustanoviti nakon anamneze i kliničkog pregleda elektrokardiografijom ( EKG),  kontinuiranim EKG-om tzv. Holterom kada se snimanje vrši tijekom 24 sata, testom opterećenja – ergometrijom, transtelefonskim snimanjem EKG-a, te praćenjem EKG-a tijekom masaže karotidnog sinusa i ehokardiografijom.

Za sinus bradikardiju bez simptoma nije potrebna medikamentna terapija, dok je u slučajevima s izrazitom sinus bradikardijom i prisutnim simptomima potrebno liječenje.
Osim sinus bradikardije koja je u većini slučajeva benigna, sporiji srčani ritam može biti uzrokovan poremećajima tj. oštećenjima provodnog sustava srca. Kod oštećenja sinus atrijskog čvora ili atrioventrikulskog čvora ili pak Hisovog snopa može nastati  izrazita bradikardija s kraćim ili dužim stankama kada na EKG-u,  na Holteru ili na monitoru ne registriramo srčani ritam nego se registrira ravna crta u trajanju od jedne do više sekundi. U takvim slučajevima se ne radi o benignoj sinus bradikardiji nego o opasnoj bradikardiji uslijed oštećenja provodnog sustava srca. Takvi bolesnici imaju izražene simptome od slabosti, vrtoglavica pa do nesvjestica (sinkopa) i oni trebaju biti hitno hospitalizirani i liječeni medikamentima ili ugradnjom elektrostimulatora srca (engl. pacemaker). Ova opasna stanja mogu uzrokovati degenerativne promjene provodnog sustava srca, upalne bolesti srca, ishemijska bolest srca, kardiomiopatije, trauma, hipotermija tj. snižena tjelesna temperatura zbog izlaganja hladnoći, poremećaj elektrolita, poremećaj acidobazne ravnoteže i neki lijekovi, poglavito neki antiaritmici.

Važno je naglasiti da bolesnici sa sporim srčanim ritmom tj. bradikardijom s hemodinamskim posljedicama, a to znači poremećaj svijesti u vidu sinkope i niski krvni tlak tj. arterijska hipotenzija  moraju biti hitno hospitalizirani. Kod njih se provodi intenzivna intravenska terapija medikamentima ili se vrši ugradnja elektrostimulatora srca (engl. pacemaker).
 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]