Srčane aritmije 1. dio

Srčane aritmije ili poremećaji srčanog ritma česti su razlozi dolaska bolesnika u ambulantu liječnika opće medicine i kardiologa.

Srčane aritmije ili poremećaji srčanog ritma česti su razlozi dolaska bolesnika u ambulantu liječnika opće medicine i kardiologa. Srčane aritmije mogu nastati zbog poremećaja u stvaranju srčanog impulsa i zbog poremećaja u provođenjun srčanog impulsa ili ako su oba dva poremećaja istodobno prisutna. Brojni su uzroci srčanih aritmija. Pa tako na prvo mjesto možemo uvrstiti srčanožilne bolesti i to ishemijsku bolest srca, upalne bolesti srca, kardiomiopatije, zatajivanje srca i srčane greške. Osim srčanožilnih bolesti i neke bolesti drugih organa i organskih sustava mogu uzrokovati srčane aritmije. U ovu skupinu spadaju bolesti živčanog sustava, bolesti pluća, bolesti probavnog sustava, neke hematološke bolesti, bolesti endokrinog sustava, infektivna i toksična stanja i poremećaji elektrolitske i acidobazne ravnoteže. Poznato je da i neki lijekovi mogu imati takve nuspojave da mogu uzrokovati srčane aritmije.

Bolesnici sa srčanim aritmijama ponekad nemaju neke ozbiljnije poteškoće. S druge strane dio bolesnika ima često izražene poteškoće u vidu osjećaja ubrzanog rada srca. Bolesnici navode da povremeno osjećaju lupanje srca ili nepravilan rad srca, a dio bolesnika opisuje tegobe kao preskakanje srca. Neki bolesnici imaju bol u prsima, vrtoglavice, omaglice ili povremene kratkotrajne gubitke svijeti, dok neki imaju simptome slične epilepsiji, a drugi pak imaju  embolije perifernih arterija ili embolije moždanih arterija. Dio bolesnika u svojoj anamnezi navodi iznenadne i neobjašnjive traume – ozljede, a za koje se kasnije otkrije da su bile uzrokovane srčanim aritmijama. Bolesnici sa srčanim aritmijama mogu imati simptome zatajivanja srca  karakterizirano otežanim disanjem i gušenjem i intolerancijom napora. 

Od dijagnostičkih postupaka uz anamnezu i klinički pregled srčane aritmije mogu se detektirati EKG-om ili kontinuiranim EKG-om tzv. Holterom kada se snimanje vrši tijekom 24 sata, testom opterećenja – ergometrijom, transtelefonskim snimanjem EKG-a i elektrofiziološkim ispitivanjem provodnog sustava srca, te praćenjem EKG tijekom masaže karotidnog sinusa. Uz ove pretrage u bolesnika se može učiniti i ehokardiografija i kronarografija radi otkrivanja uzroka srčanih aritmija. Na taj način otrkiva se kornarna bolest srca, srčane greške ili kardiomiopatije koje mogu uzrokovati srčane aritmije. Dijagnostičkim procedurama otkriva se izvorište aritmija i vrsta srčane aritmije. 

Što se tiče liječenja srčanih aritmija koriste se lijekovi koje nazivamo antiaritmici. Osim lijekova koriste se i nefarmakološki postupci kao što je elektrokonverzija tj. primjena elektrošoka pomoću aparata kojeg nazivamo defibrilator, ugradnja elektrostimulatora srca, ugradnja kardioverter defibrilatora (ICD) i transkateterska radiofrekfentna ablacija. Neke srčane aritmije moguće je liječiti kardiokirurškom operacijom. Za određene vrste srčanih aritmija ugradnja kardioverter defibrilatora najbolja je prevencija iznenadne srčane smrti. U bolesnika sa znacima zatajivanja srca primjenjuju se i lijekovi za zatajivanje srca.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]