Srčane aritmije 2. dio

Zbog brojnih uzroka srčanih aritmija dijagnostika ove bolesti vrlo je kompleksna. Za dijagnozu srčanih aritmija koriste se neinvazivne i invazivne kardiološke dijagnostičke metode.

Zbog brojnih uzroka srčanih aritmija dijagnostika ove bolesti vrlo je kompleksna. Za dijagnozu srčanih aritmija koriste se neinvazivne i  invazivne kardiološke dijagnostičke metode. Od neinvazivnih dijagnostičkih postupaka  najčešće se koristi elektrokardiografija (EKG) i kontinuirani EKG tzv. Holter koji registrira EKG tijekom 24 sata ili čak i 48 sati, zatim test opterećenja – ergometrija i transtelefonsko snimanje EKG-a. Elektrokardiografija je neinvazivna kardiološka dijagnostička metoda koja se u medicini koristi duže od 100 godina. Ovom metodom registriraju se električni potencijali srca odnosno električna aktivnost srca.

Kod snimanja elektrokardiograma bolesnik se nalazi u ležećem položaju, a uvijek se postavlja šest elektroda na točno određena mjesta na prsnom košu i po jedna elektroda na podlaktice i na potkoljenice. Elektrokardiografija je metoda koja se najčešće upotrebljava u dijagnostici srčanih aritmija. EKG pokazuje frekvenciju srca tj. broj otkucaja u minuti, također pokazuje da li je ritam srca pravilan ili nepravilan tj. detektira srčanu ritmiju. Snimanje EKG je kratkotrajno tako da se ne mogu ustanoviti srčane aritmije koje mogu biti prisutne u bolesnika prije ili nakon kratkotrajnog snimanja. Taj nedostatak prevladan je upotrebom kontinuiranog EKG tzv. Holtera. Kontinuirani EKG neki još nazivaju i dinamički ili ambulantni EKG, a registrira EKG tijekom 24 sata ili po potrebi i 48 sati. Za potrebe takvog snimanja EKG-a sve elektrode se postavljaju na prsni koš, a spojene su na aparat (rekodrer) koji ima pogonsku bateriju i digitalnu memorijsku karticu na koji se pohranjuju podaci. Aparat odnosno rekorder male je dimenzije i težine, tako da ga možemo usporediti s mobitelom i  ne smeta bolesniku u obavljanju svakodnevnih aktivnosti bilo kod kuće bilo na radnom mjestu.Tijekom snimanja EKG-a bolesnik vodi dnevnik su koji zapisuje svoje aktivnosti i sve simptome odnosno poteškoće koje je osjetio tijekom snimanja. Pohranjeni podaci na memorijskoj kartici očitavaju se i analiziraju na elektroničkom računalu. Na taj način analizira se srčani ritam, broj otkucaja srca, vrste srčanih aritmija, njihov ukupni broj tijekom snimanja i broj aritmija svakog sata snimanja. Snimljeni podaci uspoređuju se s podacima odnosno tegobama, ako ih je bilo, iz bolesnikovog dnevnika. Na taj način može se utvrditi uzročnoposljedična veza između bolesnikovih tegoba i srčanih aritmija.

Dijagnostičkim postupcima koji mogu biti neinvazivni i invazivni otkriva se mjesto nastanka srčane aritmije tj. njezino izvorište i otkriva se vrsta odnosno tip aritmije. Osim toga otkrivaju se i pridružene bolesti koje mogu uzrokovati srčane aritmije i koje se također trebaju liječiti. Srčane aritmije mogu usporiti srčani ritam ili mogu ubrzati srčani ritam. Aritmije koje usporavaju srčani ritam nazivamo bradiaritmije, a one koje ubrzavaju srčani ritam nazivamo tahiaritmije. Nakon provedenih dijagnostičkih postupaka određuje se način liječenja srčanih aritmija. Liječenje je moguće lijekovima koje nazivamo antiaritmici ili nefarmakološkim metodama. U sljedećem tekstu biti će govora o vrstama srčanih aritmija.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?