Srčane aritmije 2. dio

Zbog brojnih uzroka srčanih aritmija dijagnostika ove bolesti vrlo je kompleksna. Za dijagnozu srčanih aritmija koriste se neinvazivne i invazivne kardiološke dijagnostičke metode.

Zbog brojnih uzroka srčanih aritmija dijagnostika ove bolesti vrlo je kompleksna. Za dijagnozu srčanih aritmija koriste se neinvazivne i  invazivne kardiološke dijagnostičke metode. Od neinvazivnih dijagnostičkih postupaka  najčešće se koristi elektrokardiografija (EKG) i kontinuirani EKG tzv. Holter koji registrira EKG tijekom 24 sata ili čak i 48 sati, zatim test opterećenja – ergometrija i transtelefonsko snimanje EKG-a. Elektrokardiografija je neinvazivna kardiološka dijagnostička metoda koja se u medicini koristi duže od 100 godina. Ovom metodom registriraju se električni potencijali srca odnosno električna aktivnost srca.

Kod snimanja elektrokardiograma bolesnik se nalazi u ležećem položaju, a uvijek se postavlja šest elektroda na točno određena mjesta na prsnom košu i po jedna elektroda na podlaktice i na potkoljenice. Elektrokardiografija je metoda koja se najčešće upotrebljava u dijagnostici srčanih aritmija. EKG pokazuje frekvenciju srca tj. broj otkucaja u minuti, također pokazuje da li je ritam srca pravilan ili nepravilan tj. detektira srčanu ritmiju. Snimanje EKG je kratkotrajno tako da se ne mogu ustanoviti srčane aritmije koje mogu biti prisutne u bolesnika prije ili nakon kratkotrajnog snimanja. Taj nedostatak prevladan je upotrebom kontinuiranog EKG tzv. Holtera. Kontinuirani EKG neki još nazivaju i dinamički ili ambulantni EKG, a registrira EKG tijekom 24 sata ili po potrebi i 48 sati. Za potrebe takvog snimanja EKG-a sve elektrode se postavljaju na prsni koš, a spojene su na aparat (rekodrer) koji ima pogonsku bateriju i digitalnu memorijsku karticu na koji se pohranjuju podaci. Aparat odnosno rekorder male je dimenzije i težine, tako da ga možemo usporediti s mobitelom i  ne smeta bolesniku u obavljanju svakodnevnih aktivnosti bilo kod kuće bilo na radnom mjestu.Tijekom snimanja EKG-a bolesnik vodi dnevnik su koji zapisuje svoje aktivnosti i sve simptome odnosno poteškoće koje je osjetio tijekom snimanja. Pohranjeni podaci na memorijskoj kartici očitavaju se i analiziraju na elektroničkom računalu. Na taj način analizira se srčani ritam, broj otkucaja srca, vrste srčanih aritmija, njihov ukupni broj tijekom snimanja i broj aritmija svakog sata snimanja. Snimljeni podaci uspoređuju se s podacima odnosno tegobama, ako ih je bilo, iz bolesnikovog dnevnika. Na taj način može se utvrditi uzročnoposljedična veza između bolesnikovih tegoba i srčanih aritmija.

Dijagnostičkim postupcima koji mogu biti neinvazivni i invazivni otkriva se mjesto nastanka srčane aritmije tj. njezino izvorište i otkriva se vrsta odnosno tip aritmije. Osim toga otkrivaju se i pridružene bolesti koje mogu uzrokovati srčane aritmije i koje se također trebaju liječiti. Srčane aritmije mogu usporiti srčani ritam ili mogu ubrzati srčani ritam. Aritmije koje usporavaju srčani ritam nazivamo bradiaritmije, a one koje ubrzavaju srčani ritam nazivamo tahiaritmije. Nakon provedenih dijagnostičkih postupaka određuje se način liječenja srčanih aritmija. Liječenje je moguće lijekovima koje nazivamo antiaritmici ili nefarmakološkim metodama. U sljedećem tekstu biti će govora o vrstama srčanih aritmija.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Boja kože

Vitiligo

Promjena u boji kože može biti u obliku pojačane pigmentacije ili gubitka pigmenta. Koža ima određenu boju za koju su zaslužne stanice melanociti, a kada boja nije ujednačena ili ako se ona na pojedinim dijelovima tijela gubi tada se govori o poremećajima pigmentacije. Melanociti su stanice koja se nalaze u bazalnom sloju epidermisa i proizvode […]

Dlaka

Hipertrihoza

Hipertrihoza je pojava pretjeranog rasta dlaka na tijelu na mjestima koja nisu uobičajena (hiper- + grč. θρίξ: dlaka, vlas + -oza, lat. hypertrichosis). Uočiti se može neposredno nakon rođenja kao vidljiva dlakavost ili se može razviti kasnije tijekom života. Jednako je zastupljen u muškaraca i u žena, jer ovaj poremećaj u rastu dlaka nije pod […]

Penis

Žile na penisu – je li to normalno?

Alzheimerova bolest

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Depresija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Citološki nalaz urina

Molim Vas da li možete protumačiti citološki nalaz urina

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća