Srčane aritmije 3. dio

Srčane aritmije dijelimo prema njihovom izvorištu tj. prema mjestu nastanka. Aritmije s izvorištem u pretklijetkama (atrijima) nazivamo supraventrikulske aritmije.

Srčane aritmije dijelimo prema njihovom izvorištu tj. prema mjestu nastanka. Aritmije s izvorištem u pretklijetkama (atrijima) nazivamo supraventrikulske aritmije. Ako je izvorište aritmija u klijetkama (vetrikulima) tada one ulaze u skupinu ventrikulskih aritmija. Osim ove podjele srčane aritmije možemo podijeliti i prema njihovom utjecaju na srčani ritam. Srčane aritmije mogu usporiti srčani ritam ili mogu ubrzati srčani ritam. Aritmije koje usporavaju srčani ritam nazivamo bradiaritmije, a one koje ubrzavaju srčani ritam tj. povećavaju frekvenciju srca nazivamo tahiaritmije.
Kod istog bolesnika možemo ustanoviti tahiaritmije i bradiaritmije te je liječnje kompleksno, tako da je uz lijekove ponekad potrebna i ugradnja trajnog elektrostimulatora srca.

Firbilacija atrija je supraventrikulska aritmija i spada u najčešće srčane aritmije. Učestalost fibrilacije atrija je oko 0,5 – 1% u općoj populaciji. Učestalost ove aritmije značajno se povećava sa životnom dobi, tako da je oko 10 puta veća učestalost u osoba iznad 65 godina života. U fibrilaciji atrija srčani ritam je nepravilan, a može biti ubrzan ili usporen. Dijagnoza ove aritmnije vrlo se lako postavlja temeljem EKG, telemetrijom ili kontinuiranim 24 h snimanjem EKG (Holterom). Brojni su uzroci koji dovode do oštećenja stanica tj. miocita atrija, te do proširenja tj. dilatacije atrija i povećanja tlaka u atriju. Najčešći uzroci su povišeni krvni tlak, zatajivanje srca, bolest mitralne ili trikuspidne valvule, koronarna bolest srca i kardiomiopatije. Fibrilacija atrija može biti i uzrokovana konzumiranjen veće količine alkoholnih pića. Poznato je da i akutni infarkt srca, upalne bolesti srca, plućna embolija i bolest štitnjače s povišenom razinom hormona štitnjače mogu uzrokovati fibrilaciju atrija. Prirođene srčane greške, primarni tumori srca i metastatski tumori srca rjeđe mogu uzrokovati fibrilaciju atrija.
Bolesnici koji imaju fibrilaciju atrija mogu imati osjećaj ubrzanog rada srca, gušenje i nedostatak zraka, pritisak u prsima, bol u prsima, vrtoglavice, omaglice ili gubitak svijesti.

Često puta intenzitet simptoma ovisi o tome koliko je dugog trajanja fibrilacija atrija. Trajanje ove aritmije može biti od nekoliko sekundi ili minuta pa do više sati ili dana. U nekih bolesnika fibrilaciju atrija nije moguće konvertirati u normalni snusni ritam nego se lijekovima održava poželjna odnosno optimalna frekvencija srca i takvo stanje može trajati više mjeseci ili godina.
Ventrikulske ekstrasistole i ventrikulska tahikardija spadaju u ventrikulske aritmije, a njihovo izvorište je u klijetkama. U dijagnostičkom postupku ovih aritmija također se koristi EKG, telemetrija i kontinuirani 24h EKG (Holter). Uzroci ovih aritmija su koronarna bolest srca, kardiomiopatije i neke prirođene bolesti kao što su aritmogena displazija desne klijetke, Brugada sindrom i produženi QT interval. Bolesnici s ventrikulskom tahikardijom mogu imati od simptoma bol u prsima, pritisak u prsima, gušenje i nedostatak zraka, zatajivanja srca, vrtoglavice, mračenje pred očima, gubitak svijesti ili mogu umrijeti zbog iznenadne srčane smrti. Simptomi bolesnika ovise o trajanju aritmije, o frekvenciji aritmije i o funkciji srca. Ako je funkcija srca značajno oštećena simptomi u bolesnika će biti teži i pogubniji.

Najlošija je prognoza onih bolesnika koji imaju znatno oštećenu funkciju srca i tahikardije koje imaju visoku frekvenciju i koje se učestalo javljaju. Kod njih je velika opasnost da ventrikulska tahikardija prijeđe u fibrilaciju ventrikla koja je smrtonosna ako se ne defibrilira defibrilatorom.
O mogućnostima liječenja srčanih aritmija biti će govora u idućem članku.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?