Srčane aritmije 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Srčane aritmije dijelimo prema njihovom izvorištu tj. prema mjestu nastanka. Aritmije s izvorištem u pretklijetkama (atrijima) nazivamo supraventrikulske aritmije.

Srčane aritmije dijelimo prema njihovom izvorištu tj. prema mjestu nastanka. Aritmije s izvorištem u pretklijetkama (atrijima) nazivamo supraventrikulske aritmije. Ako je izvorište aritmija u klijetkama (vetrikulima) tada one ulaze u skupinu ventrikulskih aritmija. Osim ove podjele srčane aritmije možemo podijeliti i prema njihovom utjecaju na srčani ritam. Srčane aritmije mogu usporiti srčani ritam ili mogu ubrzati srčani ritam. Aritmije koje usporavaju srčani ritam nazivamo bradiaritmije, a one koje ubrzavaju srčani ritam tj. povećavaju frekvenciju srca nazivamo tahiaritmije.
Kod istog bolesnika možemo ustanoviti tahiaritmije i bradiaritmije te je liječnje kompleksno, tako da je uz lijekove ponekad potrebna i ugradnja trajnog elektrostimulatora srca.

Firbilacija atrija je supraventrikulska aritmija i spada u najčešće srčane aritmije. Učestalost fibrilacije atrija je oko 0,5 – 1% u općoj populaciji. Učestalost ove aritmije značajno se povećava sa životnom dobi, tako da je oko 10 puta veća učestalost u osoba iznad 65 godina života. U fibrilaciji atrija srčani ritam je nepravilan, a može biti ubrzan ili usporen. Dijagnoza ove aritmnije vrlo se lako postavlja temeljem EKG, telemetrijom ili kontinuiranim 24 h snimanjem EKG (Holterom). Brojni su uzroci koji dovode do oštećenja stanica tj. miocita atrija, te do proširenja tj. dilatacije atrija i povećanja tlaka u atriju. Najčešći uzroci su povišeni krvni tlak, zatajivanje srca, bolest mitralne ili trikuspidne valvule, koronarna bolest srca i kardiomiopatije. Fibrilacija atrija može biti i uzrokovana konzumiranjen veće količine alkoholnih pića. Poznato je da i akutni infarkt srca, upalne bolesti srca, plućna embolija i bolest štitnjače s povišenom razinom hormona štitnjače mogu uzrokovati fibrilaciju atrija. Prirođene srčane greške, primarni tumori srca i metastatski tumori srca rjeđe mogu uzrokovati fibrilaciju atrija.
Bolesnici koji imaju fibrilaciju atrija mogu imati osjećaj ubrzanog rada srca, gušenje i nedostatak zraka, pritisak u prsima, bol u prsima, vrtoglavice, omaglice ili gubitak svijesti.

Često puta intenzitet simptoma ovisi o tome koliko je dugog trajanja fibrilacija atrija. Trajanje ove aritmije može biti od nekoliko sekundi ili minuta pa do više sati ili dana. U nekih bolesnika fibrilaciju atrija nije moguće konvertirati u normalni snusni ritam nego se lijekovima održava poželjna odnosno optimalna frekvencija srca i takvo stanje može trajati više mjeseci ili godina.
Ventrikulske ekstrasistole i ventrikulska tahikardija spadaju u ventrikulske aritmije, a njihovo izvorište je u klijetkama. U dijagnostičkom postupku ovih aritmija također se koristi EKG, telemetrija i kontinuirani 24h EKG (Holter). Uzroci ovih aritmija su koronarna bolest srca, kardiomiopatije i neke prirođene bolesti kao što su aritmogena displazija desne klijetke, Brugada sindrom i produženi QT interval. Bolesnici s ventrikulskom tahikardijom mogu imati od simptoma bol u prsima, pritisak u prsima, gušenje i nedostatak zraka, zatajivanja srca, vrtoglavice, mračenje pred očima, gubitak svijesti ili mogu umrijeti zbog iznenadne srčane smrti. Simptomi bolesnika ovise o trajanju aritmije, o frekvenciji aritmije i o funkciji srca. Ako je funkcija srca značajno oštećena simptomi u bolesnika će biti teži i pogubniji.

Najlošija je prognoza onih bolesnika koji imaju znatno oštećenu funkciju srca i tahikardije koje imaju visoku frekvenciju i koje se učestalo javljaju. Kod njih je velika opasnost da ventrikulska tahikardija prijeđe u fibrilaciju ventrikla koja je smrtonosna ako se ne defibrilira defibrilatorom.
O mogućnostima liječenja srčanih aritmija biti će govora u idućem članku.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Nokat

Najčešći uzroci i faktori rizika za gljivične infekcije noktiju

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Gljivične infekcije noktiju česta su pojava, zahvaćajući oko 10% populacije. Infekcija može zahvatiti jedan ili više noktiju, češće na nogama nego na rukama. Početni simptomi uključuju žućkasto zadebljanje nokta, koji postaje lomljiv i krhak. Nokat može promijeniti boju, odvojiti se od baze nokta, a ponekad može biti i bolan. Infekcija se može proširiti i na […]

Kože

Zdravlje kože i prehrana – kako hrana utječe na vašu kožu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Na kožu, kao na najveći organ, snažno djeluje način na koji se hranimo i što unosimo u svoje tijelo. Užurbani način života često ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu redovitih obroka, a i kvalitetne namirnice sve su skuplje i mnogima nedostižne. Visoko na rang ljestvici omiljenih obroka su slatkiši, prerađena hrana, pekarski proizvodi, alkohol, slatki […]

Živčane stanice

Možete li mi očitati EEG nalaz na koji sam išla zbog migrena?

Depresija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Moždana mreža

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Mozak

Zanošenje praćeno mučninom – koji je urok tome?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Arterijska hipertenzija – što mi savjetujete?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]