Srčane aritmije 3. dio

Srčane aritmije dijelimo prema njihovom izvorištu tj. prema mjestu nastanka. Aritmije s izvorištem u pretklijetkama (atrijima) nazivamo supraventrikulske aritmije.

Srčane aritmije dijelimo prema njihovom izvorištu tj. prema mjestu nastanka. Aritmije s izvorištem u pretklijetkama (atrijima) nazivamo supraventrikulske aritmije. Ako je izvorište aritmija u klijetkama (vetrikulima) tada one ulaze u skupinu ventrikulskih aritmija. Osim ove podjele srčane aritmije možemo podijeliti i prema njihovom utjecaju na srčani ritam. Srčane aritmije mogu usporiti srčani ritam ili mogu ubrzati srčani ritam. Aritmije koje usporavaju srčani ritam nazivamo bradiaritmije, a one koje ubrzavaju srčani ritam tj. povećavaju frekvenciju srca nazivamo tahiaritmije.
Kod istog bolesnika možemo ustanoviti tahiaritmije i bradiaritmije te je liječnje kompleksno, tako da je uz lijekove ponekad potrebna i ugradnja trajnog elektrostimulatora srca.

Firbilacija atrija je supraventrikulska aritmija i spada u najčešće srčane aritmije. Učestalost fibrilacije atrija je oko 0,5 – 1% u općoj populaciji. Učestalost ove aritmije značajno se povećava sa životnom dobi, tako da je oko 10 puta veća učestalost u osoba iznad 65 godina života. U fibrilaciji atrija srčani ritam je nepravilan, a može biti ubrzan ili usporen. Dijagnoza ove aritmnije vrlo se lako postavlja temeljem EKG, telemetrijom ili kontinuiranim 24 h snimanjem EKG (Holterom). Brojni su uzroci koji dovode do oštećenja stanica tj. miocita atrija, te do proširenja tj. dilatacije atrija i povećanja tlaka u atriju. Najčešći uzroci su povišeni krvni tlak, zatajivanje srca, bolest mitralne ili trikuspidne valvule, koronarna bolest srca i kardiomiopatije. Fibrilacija atrija može biti i uzrokovana konzumiranjen veće količine alkoholnih pića. Poznato je da i akutni infarkt srca, upalne bolesti srca, plućna embolija i bolest štitnjače s povišenom razinom hormona štitnjače mogu uzrokovati fibrilaciju atrija. Prirođene srčane greške, primarni tumori srca i metastatski tumori srca rjeđe mogu uzrokovati fibrilaciju atrija.
Bolesnici koji imaju fibrilaciju atrija mogu imati osjećaj ubrzanog rada srca, gušenje i nedostatak zraka, pritisak u prsima, bol u prsima, vrtoglavice, omaglice ili gubitak svijesti.

Često puta intenzitet simptoma ovisi o tome koliko je dugog trajanja fibrilacija atrija. Trajanje ove aritmije može biti od nekoliko sekundi ili minuta pa do više sati ili dana. U nekih bolesnika fibrilaciju atrija nije moguće konvertirati u normalni snusni ritam nego se lijekovima održava poželjna odnosno optimalna frekvencija srca i takvo stanje može trajati više mjeseci ili godina.
Ventrikulske ekstrasistole i ventrikulska tahikardija spadaju u ventrikulske aritmije, a njihovo izvorište je u klijetkama. U dijagnostičkom postupku ovih aritmija također se koristi EKG, telemetrija i kontinuirani 24h EKG (Holter). Uzroci ovih aritmija su koronarna bolest srca, kardiomiopatije i neke prirođene bolesti kao što su aritmogena displazija desne klijetke, Brugada sindrom i produženi QT interval. Bolesnici s ventrikulskom tahikardijom mogu imati od simptoma bol u prsima, pritisak u prsima, gušenje i nedostatak zraka, zatajivanja srca, vrtoglavice, mračenje pred očima, gubitak svijesti ili mogu umrijeti zbog iznenadne srčane smrti. Simptomi bolesnika ovise o trajanju aritmije, o frekvenciji aritmije i o funkciji srca. Ako je funkcija srca značajno oštećena simptomi u bolesnika će biti teži i pogubniji.

Najlošija je prognoza onih bolesnika koji imaju znatno oštećenu funkciju srca i tahikardije koje imaju visoku frekvenciju i koje se učestalo javljaju. Kod njih je velika opasnost da ventrikulska tahikardija prijeđe u fibrilaciju ventrikla koja je smrtonosna ako se ne defibrilira defibrilatorom.
O mogućnostima liječenja srčanih aritmija biti će govora u idućem članku.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]