Srčane aritmije 4. dio

Liječenje pojedinih srčanih aritmija vrlo je komplicirano. Razlog tome jesu razlike u frekvencijie srca i različita mjesta nastanka pojedinih srčanih aritmija.

Liječenje pojedinih srčanih aritmija vrlo je komplicirano. Razlog tome jesu razlike u frekvenciji  srca  i različita mjesta nastanka pojedinih srčanih aritmija. Također je vrlo važno procijeniti funkciju srca i analizirati bolesnikove simptome i tek nakon toga donosi se odluka o načinu liječenja srčane aritmije. Dijagnostičkim postupcima otkrivaju se i pridružene bolesti koje mogu uzrokovati srčane aritmije i koje se također trebaju liječiti. Cilj liječenja srčanih aritmija je prevencija iznenadne srčane smrti, poboljšanje funkcije srca i poboljšanje kvalitete života bolesnika. Kod istog bolesnika možemo ustanoviti tahiaritmije i bradiaritmije te je liječnje kompleksno, tako da je uz lijekove ponekad potrebna i ugradnja trajnog elektrostimulatora srca. Liječenje srčanih aritmija moguće je lijekovima koje nazivamo antiaritmici ili nefarmakološkim metodama. Antiaritmici su lijekovi za liječenje srčanih aritmija, a dijelimo ih u nekoliko skupina. Podjela antiaritmika temelji se na njihovom načinu djelovanja, a dijelimo ih na četiri skupine s time da prva skupina ima još tri podskupine. Lijekovi mogu biti u obliku tableta za peroralnu primjenu ili u obliku ampula za intravensku primjenu. Osim antiaritmika novija istraživanja pokazuju obećavajuće rezultate i u primjeni neantiaritmijskih lijekova u liječenju srčanih aritmija. U neantiaritmijske lijekove spadaju lijekovi koji utječu na renin-angiotenzin-aldosteronski sustav (RAAS), zatim statini i  višestruko nezasićene masne kiseline koje se nalaze u ulju riba i morskih organizama.
Osim lijekova koriste se i nefarmakološki postupci kao što je elektrokonverzija tj. primjena elektrošoka pomoću aparata kojeg nazivamo defibrilator, ugradnja privremenog ili trajnog elektrostimulatora srca, ugradnja kardioverter defibrilatora (ICD) i transkateterska radiofrekventna ablacija.

U nekih bolesnika s fibrilacijom atrija jedino moguće liječenje je kombinacija antiaritmijskih tlijekova i ugradnja elektrostimulatora srca (engl. pacemaker). Elektrostimulatori mogu biti jednokomorni i dvokomorni. Jednokomorni imaju jednu elektrodu u jednoj srčanoj šupljini (desna klijetka), a dvokomorni imaju po jednu elektrodu u dvije srčane šupljine (desna pretklijetka i desna klijetka). Elektrostimulator srca sastoji se od generatora koji se nalazi u metalnom kučištu i od elektrode koja venom ulazi u srčanu šupljinu. Elektrostimulator srca trajno prati električnu aktivnost srca, prepoznaje određene poremećaje srčanog ritma i po potrebi isporučuje električne impulse. Elektrostimulator srca male je veličine, u promjeru oko 30 mm i debljine oko 10 mm i male težine oko 20 grama. Ugrađuje se ispod kože u mišićnu ložu ispod ključne kosti. Vijek trajanja pogonske baterije više je godina, a na kontrolnim pregledima kontrolira se rad elektrostimulatora i kolika je istrošenost baterije. Prema tim nalazima planira se blagovremena zamjena generatora s istrošenom baterijom.

ICD se također ugrađuje kao i elektrostimulator srca u mišićnu ložu ispod ključne kosti, a elektrode venom ulaze u srčanu šupljinu. Implantabilni kardioverter defibrilator ima funkciju trajno pratiti srčani ritam, detektirati po život opasnu aritmiju (postojana ventrikulska tahikardija ili fibrilacija ventrikula) i prekinuti tu aritmiju elektrošokom. Za određene vrste srčanih aritmija ugradnja kardioverter defibrilatora najbolja je prevencija iznenadne srčane smrti. Neke srčane aritmije moguće je liječiti kardiokirurškom operacijom. U bolesnika sa znacima zatajivanja srca primjenjuju se i lijekovi za zatajivanje srca.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]